Eski ou pé laisse Jéhovah vinn ou part?
“Avant tou kitsoz, contigne rod le royaume ek so justice, ek zot pou gagne aussi tou sa bann lezot kitsoz-la.” —MAT. 6:33.
1, 2. (a) “Israël Bondié” ki mentionné dan Galates 6:16 represente kisannla? (b) Dan Matthieu 19:28, “douze tribu Israël” represente kisannla?
KAN ou trouve nom Israël dan la Bible, ki sa faire ou pensé? Eski ou pense garson Isaac, setadir Jacob, ki plitar ti appel Israël? Ou-soit eski ou pense so bann descendant, nation Israël ki ti existé dan le passé? Ki nou kapav dire lor Israël spirituel? Kan la Bible koz lor Israël dan enn fason symbolik, souvent sa applik ar “Israël Bondié,” setadir bann membre 144,000, ki Bondié finn oint ar l’esprit saint pou vinn bann le roi ek bann pretre dan le ciel. (Gal. 6:16; Rév. 7:4; 21:12) Mais anou guetté couma Matthieu 19:28 koz dan enn fason special lor 12 tribu Israël.
2 Jésus ti dire: “Kan pou ena re-creation, kan Fils de l’homme pou assize lor so trone rempli ar la gloire, zot, bann ki’nn suive moi, zot aussi zot pou assize lor douze trone, zot pou juge douze tribu Israël.” Dan sa verset-la, “douze tribu Israël” represente bann ki ena l’espoir pou vive pou touletan dan enn paradis lor la terre ek ki pou jugé par bann disciple Jésus ki finn oint ar l’esprit saint. Zot pou gagne bann bienfait grace a bann membre 144,000 ki pou servi couma bann pretre pou zot.
3, 4. Ki bon l’exemple bann chretien oint ki fidele laisse nou?
3 Pareil couma bann pretre ek bann Lévite dan le passé, zordi bann chretien oint considere zot service couma enn privilege. (Nomb. 18:20) Bann chretien oint pa attann ki zot pou gagne enn territoire ou-soit enn l’endroit lor la terre pou zot. Mais, zot pé attann pou vinn bann le roi ek bann pretre dan le ciel avek Jésus Christ. Zot pou contigne servi Jéhovah dan sa fonction-la, pareil couma nou lire dan Révélation 4:10, 11 concernant bann chretien oint dan zot position dan le ciel.—Ézék. 44:28.
4 Pendant ki zot lor la terre, bann chretien oint vive dan enn fason ki montré ki Jéhovah zot part. Zot considere zot privilege pou servi Bondié couma kitsoz ki pli important pou zot. Zot ena la foi dan sacrifice Christ ek zot contigne suive li, coumsa zot “faire sur ki zot garde zot fidelité pou zot kapav reste parmi bann ki Bondié finn appelé ek finn choisir.” (2 Pierre 1:10) Sakenn parmi zot pa dan mem situation ek pena mem capacité. Pourtant, mem si zot ena bann limite, zot pa servi sa couma enn pretexte pou faire zis enn tigit-mem dan service Bondié. Au contraire, zot donne priorité service Bondié, zot faire tou seki zot kapav. Zot laisse enn bon l’exemple pou bann dimoune ki ena l’esperance pou vive dan Paradis lor la terre.
5. Couma tou bann chretien kapav faire Jéhovah vinn zot part, ek kifer sa kapav difficile?
5 Ki nou ena l’esperance pou vive dan le ciel ou-soit lor la terre, nou bizin ’renié nou-mem ek prend nou poteau souffrance ek contigne suive Christ.’ (Mat. 16:24) Plusieurs million dimoune ki ena l’espoir pou vive dan Paradis lor la terre, pé adore Bondié ek pé suive Christ dan sa fason-la. Zot pa faire zis enn tigit dan service Bondié kan zot koné ki zot kapav faire plus. Beaucoup finn senti-zot poussé pou simplifié zot la vie ek zot finn faire pionnier. Ena lezot ki faire pionnier plusieurs mois chaque l’année. Certain, mem si zot pa kapav faire pionnier, faire tou seki zot kapav dan zot ministere. Zot ressemblé Marie, ki ti verse enn de l’huile parfumé lor Jésus. Jésus ti dire: “Li finn faire enn bon action envers moi. . . . Li’nn faire seki li’nn kapav.” (Marc 14:6-8) Kitfois li difficile pou faire tou seki nou kapav parski nou pé vive dan enn le monde ki pé dominé par Satan. Pourtant, nou faire bann grand zeffort ek nou mette nou confiance en Jéhovah. Anou guetté couma nou faire sa dan quatre domaine precis.
Avant tou kitsoz rod Royaume Bondié
6. (a) Couma bann dimoune dan le monde montré ki zot part li zis dan sa la vie-la? (b) Kifer li pli bon ki nou suive l’exemple David?
6 Jésus ti enseigne so bann disciple pou rod Royaume Bondié ek So justice avant tou kitsoz. Bann dimoune dan le monde ena tendance pou rod zot prop l’interet avant tou. La Bible koz lor sa bann dimoune-la couma “bann zom ki dan sa le monde-la ek zot part c’est dan sa la vie-la.” (Lire Psaume 17:1, 13-15.) Beaucoup parmi sa bann dimoune-la pa prend compte zot Createur, ek consacré-zot zis pou gagne enn la vie confortable, pou ena enn famille ek pou laisse enn l’heritage pou zot zenfant. Zot part li zis dan sa la vie-la. Parkont, David li, li ti different. Li ti plus interessé pou faire enn “joli nom” devant Jéhovah, ek plitar so garson ti dire ki nou tou bizin faire sa. (Eccl. 7:1, note) Pareil couma Asaph, David ti koné ki li beaucoup pli bon pou developpe l’amitié avek Jéhovah au lieu ki rod so prop l’interet. Sa ti faire li plaisir pou marche avek Bondié. Dan nou lepok, beaucoup chretien faire bann kitsoz spirituel passe avant zot travail.
7. Ki benediction enn frere ti gagné parski li ti mette Royaume Bondié avant tou kitsoz?
7 Anou prend l’exemple Jean-Claude ki vive dan République centrafricaine. Li enn ancien, li marié ek li ena trois zenfant. Dan so pays, li bien difficile pou trouve enn travail ek la plupart dimoune faire tou seki zot kapav pou garde zot travail. Enn jour, Jean-Claude so manager ti dire li ki li bizin commence travail a soir—a partir 6:30 tantot, sept jour lor sept. Jean-Claude ti explik manager-la ki so responsabilité c’est pa zis pou prend soin so famille lor plan materiel, mais aussi ki li bizin prend zot soin lor plan spirituel. Li ti aussi dire li ki li ti ena responsabilité pou aide la congregation. Ki manager-la ti reponn li? “To ena chance pou ena enn travail, alors to bizin blié tou lezot kitsoz, ki li to madame, to zenfant, ek to bann probleme. To bizin consacré to la vie ar to travail—zis ar to travail. Choisir: to religion ou-soit to travail.” Ki ou ti pou faire dan place Jean-Claude? Jean-Claude ti koné ki si li perdi so travail, Bondié ti pou prend li soin. Li ti pou ena kan-mem beaucoup pou faire dan service Bondié ek Jéhovah ti pou prend soin so famille lor plan materiel. Alors li ti assisté prochain reunion ki ti faire dan la semaine. Apré sa, li ti prepare-li pou al travail mem si li pa ti sur ki li ti encore ena enn travail. Zis lerla, li ti gagne enn call telephone. Manager-la ti perdi so place travail mais, nou frere ti encore ena so travail.
8, 9. Pareil couma bann pretre ek bann Lévite, couma nou kapav faire Jéhovah vinn nou part?
8 Certain ki ti dan enn situation kot zot ti kapav perdi zot travail kitfois ti demann zot-mem: ’Couma mo pou faire pou soigne mo famille?’ (1 Tim. 5:8) Mem si ou finn deja faire face ar enn situation coumsa ou-soit non, par ou prop l’experience ou sur ki Jéhovah jamais pou abandonne ou si ou faire Li vinn ou part, ek si so service ena beaucoup valeur pou ou. Kan Jésus ti dire so bann disciple pou contigne rod le royaume avant tou kitsoz, li ti donne zot sa l’assurance-la: “Zot pou gagne aussi tou sa bann lezot kitsoz-la,” couma par exemple mangé, boire, ou-soit linge.—Mat. 6:33.
9 Mazinn bann Lévite ki pa ti gagne enn part la terre en heritage. Parski zot ti mette vrai l’adoration en premier dan zot la vie, zot ti bizin compte lor Jéhovah pou donne zot seki zot ti bizin lor plan materiel. Jéhovah ti dire zot: “Mo-mem ki to part.” (Nomb. 18:20) Mem si nou pa pé servi dan enn temple litteral couma bann pretre ek bann Lévite ti faire, nou kapav imite zot l’attitude ek ena confiance ki Jéhovah pou donne nou seki nou bizin. A mesure ki la fin pé kosté, li vinn encore pli important ki nou compte lor Jéhovah pou donne nou seki nou bizin.—Rév. 13:17.
Rod la justice Bondié avant tou kitsoz
10, 11. Couma certain ti mette zot confiance en Jéhovah en rapport avek zot travail? Donne enn l’exemple.
10 Jésus ti aussi conseil so bann disciple pou ’contigne rod justice Bondié avant tou kitsoz.’ (Mat. 6:33) Sa vedir, mette bann principe Jéhovah concernant seki bon ek seki mauvais avant principe bann dimoune. (Lire Isaïe 55:8, 9.) Dan le passé, certain dimoune ti pé faire plantation tabac ou-soit ti pé vann cigarette, ti pé forme lezot pou la guerre, ou-soit ti faire ek ti vann bann zarme pou la guerre. Apré ki zot ti konn la verité, la plupart ti choisir pou change zot travail ek ti rempli bann condition pou zot kapav prend bapteme.—Is. 2:4; 2 Cor. 7:1; Gal. 5:14.
11 Anou prend l’exemple Andrew. Kan li ek so madame ti aprann konn Jéhovah, zot ti decidé pou servi Li. Andrew ti bien content so travail mais li ti decide pou demissionné. Kifer? Parski li ti pé travail pou enn l’organisation ki ti ena enn rapport avek la guerre ek li ti bien decidé pou mette la justice Bondié en premier. Kan Andrew ti quitte so travail, li ti ena deux zenfant, li pa ti gagne okenn la paye, ek li ti ena l’argent zis pou deux-trois mois. Pareil couma bann Lévite, coumadir li pa ti ena okenn ’l’heritage.’ Li ti mette so confiance dan Bondié ek li ti rod enn travail. Kan Andrew ek so famille mazinn sa lepok-la, zot kapav dire ki la main Jéhovah pa courte. (Is. 59:1) Andrew ek so madame ti mem gagne privilege pou servi Jéhovah a plein temps parski zot ti amenn enn la vie simple. Li dire: “Ti ena bann moment kot nou ti tracassé a cause probleme l’argent, lakaz, la santé, ek nou ti pé rente dan l’age. Mais Jéhovah ti touletan soutenir nou. . . . Sans okenn doute nou kapav dire ki kan nou servi Jéhovah sa vrai-mem faire nou gagne bann bienfait, ek c’est pli grand l’honneur ki enn dimoune kapav gagné.”a—Eccl. 12:13.
12. Ki qualité nou bizin ena pou nou mette bann principe Jéhovah en premier dan nou la vie? Cite bann l’exemple ki ou koné.
12 Jésus ti dire so bann disciple: “Si zot ena la foi mem grosseur ki enn la grain moutarde, zot pou dire sa montagne-la: ’Sorti ici al la-bas,’ ek li pou faire li, ek nanyin pa pou impossible pou zot.” (Mat. 17:20) Eski ou pou contigne mette bann principe Jéhovah en premier mem si sa kapav faire ou gagne bann probleme? Si ou pa sur ki ou pou kapav faire sa, koz sa avek bann lezot frere ek soeur dan ou congregation. Pena doute ki zot l’experience pou faire ou la foi vinn pli solide.
Montré reconnaissance pou seki Jéhovah donné lor plan spirituel
13. Kan nou faire tou seki nou kapav dan service Jéhovah, ki l’assurance nou kapav ena concernant nou bann besoin spirituel?
13 Si ou considere ou service pou Jéhovah couma enn grand privilege, ou kapav ena l’assurance ki Li pou donne ou seki ou bizin lor plan physik ek spirituel, pareil couma Li ti donne bann Lévite seki zot ti bizin. Reflechi lor l’exemple David. Mem si li ti dan enn caverne, li ti kapav compte lor Bondié pou donne li seki li ti bizin. Nou aussi pareil, nou kapav compte lor Jéhovah mem kan nou pa pé trouve enn solution pou nou bann probleme. Rappel ki, kan Asaph ti rente “dan temple Bondié ki ti extra joli ek impressionnant,” li ti comprend pli bien seki ti pé tracasse li. (Ps. 73:17) Dan mem fason, nou bizin faire Jéhovah confiance pou donne nou seki nou bizin lor plan spirituel. Kan nou faire sa, nou montré ki nou ena reconnaissance pou privilege ki nou ena pou servi Bondié dan n’importe ki situation nou été. Lerla, nou pé laisse Jéhovah vinn nou part.
14, 15. Couma nou bizin agir kan gagne bann l’eclaircissement lor certain verset, ek kifer?
14 Couma ou reagir kan Jéhovah donne bann l’eclaircissement lor “bann kitsoz profond ki concerne Bondié” ek ki trouve dan la Bible? (1 Cor. 2:10-13) L’apotre Pierre inn laisse nou enn bon l’exemple dan sa domaine-la. Couma? Kan Jésus ti dire bann ki ti pé ecoute li: “Si zot pa mange la chair Fils de l’homme, ek zot pa boire so di-sang, zot pena la vie en zot-mem,” beaucoup so bann disciple ki ti prend sa bann parole-la dan enn fason litteral. Zot ti dire: “Sa langage-la choquant! Kisannla kapav ecoute sa?” Zot “ti retourne ar bann kitsoz ki ti derriere.” Mais Pierre li, li ti dire: “Seigneur, vers kisannla nou pou allé? C’est toi ki ena bann parole la vie eternel.”—Jean 6:53, 60, 66, 68.
15 Pierre pa ti comprend tou seki Jésus ti dire concernant mange So la chair ek boire So di-sang. Mais li ti ena confiance ki Jéhovah pou donne so bann serviteur bann l’eclaircissement lor plan spirituel. Kan gagne plus l’eclaircissement lor certain kitsoz spirituel, eski ou essaye comprend bann raison biblik lor ki sa bann changement-la basé? (Prov. 4:18) Bann Béréen ki ti vive dan premier siecle ti “extra content pou gagne parole Bondié, ek zot ti examine bann l’Ecriture en profondeur toulé-jour.” (Actes 17:11) Si ou imite zot, sa pou augmente ou reconnaissance pou privilege ki ou ena pou servi Jéhovah, pou ena Li couma ou part.
Marié selman dan le Seigneur
16. En rapport avek l’ordre ki trouve dan 1 Corinthiens 7:39, couma nou kapav laisse Jéhovah vinn nou part?
16 Enn lot domaine kot bann chretien bizin garde zot l’esprit fixé lor projet Bondié, c’est kan zot obeir l’ordre ki la Bible donné pou marié “selman dan le Seigneur.” (1 Cor. 7:39) Beaucoup finn choisir pou reste celibataire au lieu ki zot desobeir sa conseil biblik-la. Bondié prend bien soin bann ki faire sa. Ki David ti faire kan li ti senti-li tousel ek kan coumadir pa ti ena personne pou aide li? Li ti dire: “Devant Li mo ti pé devide mo leker pou dire seki ti pé tracasse moi; devant Li mo ti contigne raconte mo probleme, kan mo l’esprit ti vinn faible.” (Ps. 142:1-3) Prophete Jérémie ki ti servi Bondié avek fidelité pendant plusieurs dizaine l’année couma enn celibataire, ti kitfois ena mem sentiment. Kitfois ou kapav etudié so l’exemple dan chapitre 8, dan livre Dieu nous parle par Jérémie.
17. Ki enn soeur celibataire faire kan parfois li senti-li tousel?
17 Enn soeur ki vive en Amérique dire: “Jamais mo pa ti decidé pou reste celibataire. Si mo trouve enn bon garson, mo pou marié. Mo mama, ki pa Témoin, ti essaye convaink moi pou marié ar n’importe kisannla. Mo ti demann li si li pou pré pou prend responsabilité si mo mariage pa marche bien. Avek le temps, li ti trouvé ki mo ti ena enn travail stable, ki mo ti pé prend mo-mem soin, ek ki mo ti heureux. Li ti arrete mette pression lor moi.” Sa soeur-la parfois senti-li tousel. Li dire: “Dan sa moment-la, mo essaye faire Jéhovah confiance. Jamais Li abandonne moi.” Ki ti aide li pou ena confiance en Jéhovah? Li dire: “Kan mo prié, sa faire moi senti ki Bondié Li réel, ek ki jamais mo tousel. Sa Kikenn ki Pli Grand dan l’univers-la pé ecouté, alors couma mo pa pou senti-moi ena valeur ek dan la joie?” Li ena confiance dan seki la Bible dire ki “ena plus bonheur kan donné ki kan recevoir.” Li dire: “Mo essaye aide lezot, sans ki mo attann kitsoz en retour. Kan mo demann mo-mem: ’Ki mo kapav faire pou aide sa dimoune-la?’ sa faire moi gagne la joie.” (Actes 20:35) Oui, li ena Jéhovah couma so part ek li apprecié privilege ki li ena pou servi Li.
18. Dan ki sens Jéhovah kapav faire ou vinn so part?
18 Dan n’importe ki situation ou été, ou kapav laisse Bondié vinn ou part. Kan ou faire sa, ou pou trouve-ou parmi so bann serviteur ki heureux. (2 Cor. 6:16, 17) Sa kapav faire ou vinn part Jéhovah, pareil couma certain dan le passé. (Lire Deutéronome 32:9, 10.) Pareil couma Israël ti vinn part Bondié parmi bann nation, Bondié kapav choisir ou pou vinn so part ek prend ou soin avek amour.—Ps. 17:8.
[Note]
a Guette Réveillez-vous ! novembre 2009, page 12-14.
Couma ou pou reponn?
Couma ou kapav laisse Jéhovah vinn ou part
• kan ou rod avant tou Royaume Bondié ek so justice?
• kan ou montré reconnaissance pou seki Li donne ou lor plan spirituel?
• kan ou obeir l’ordre pou marié selman dan le Seigneur?
[L’encadré page 16]
Jéhovah vinn nou part kan nou mette so service en premier dan nou la vie
[Zimage page 18]
L’exemple Jérémie bien encourageant