Watchtower BIBLIOTEK LOR INTERNET
Watchtower
BIBLIOTEK LOR INTERNET
Kreol Morisien
  • LABIB
  • PIBLIKASION
  • RENION
  • kr sap. 16 p. 170-181
  • Rasanble Ansam pou Ador Jéhovah

Pena video ki disponib pou seki ou finn swazir.

Sori, enn erer inn anpes sa video-la zwe.

  • Rasanble Ansam pou Ador Jéhovah
  • Rwayom Bondie Pe Regne!
  • Soutit
  • Lor Mem Size
  • Kifer Nou Rasanble Ansam?
  • Bann Renion ki Fer Sak Semenn Ankouraz Nou pou Ena ‘Lamour ek pou Fer Bann Bon Aksion’
  • Renion Pli Inportan dan Lane
  • Ki Nou Latitid Montre?
  • Nou content pou invite ou
    La Tour de Garde pé annonce Royaume Jéhovah—2009
  • Kouma Renion Bann Temwin Zeova Kapav Ed Ou?
    Viv Ere pou Touletan!—Dekouver Seki Labib Dir
  • Eski ou faire ou part pou rann bann reunion pli encourageant?
    La Tour de Garde pé annonce Royaume Jéhovah—2010
  • Kifer Nou Bizin Zwenn Ansam pou Nou Ladorasion?
    Latour Degard Pe Anons Rwayom Zeova (Edision Letid)—2016
Rod Plis
Rwayom Bondie Pe Regne!
kr sap. 16 p. 170-181

SAPIT 16

Rasanble Ansam pou Ador Jéhovah

PWIN PRINSIPAL SA SAPIT-LA

Devlopman ek linportans nou bann renion

1. Kan bann disip Jésus ti rasanble ansam, ki led zot ti gagne, ek kifer zot ti bizin sa led-la?

ZIS apre ki Jésus ti resisite, so bann disip ti rasanble pou ankouraz sakenn zot kamarad. Selman, zot ti met lakle dan laport, parski zot ti per zot bann lennmi. Sirman zot ti bien soulaze kan Jésus ti aparet parmi zot ek ti dir zot: “Gagn lespri sin”! (Lir Jean 20:19-22.) Plitar, bann disip ti rasanble ankor enn fwa, ek Jéhovah ti donn zot lespri sin. Pena dout ki lerla sa finn donn zot lafors pou sa laktivite predikasion ki ti pe atann zot la!​—Actes 2:1-7.

2. (a) Kouma Jéhovah donn nou lafors, ek kifer nou bizin sa? (b) Kifer Ladorasion an Fami bien inportan? (Get not ek lankadre “Ladorasion an Fami,” paz 175.)

2 Nou osi nou gagn bann difikilte parey kouma nou bann frer dan 1e siek. (1 Pierre 5:9) Parfwa, sertin parmi nou bizin fer fas ar lakrint bann zom. Pou persevere dan nou laktivite predikasion, nou tou nou bizin lafors ki Jéhovah donn nou. (Éph. 6:10) Nou gagn sa lafors-la sirtou dan nou bann rasanbleman. Zordi, nou ena posibilite pou asiste de renion par semenn ki aprann nou boukou kitsoz​—⁠Renion Piblik ek Letid Latour Degard, ek renion ki nou fer dan lasemenn ki apel Nou Lavi Kretien ek Nou Minister.a Nou ena osi kat levennman sak lane​—enn lasanble rezional, de lasanble sirkonskripsion, ek Memoryal lamor Jésus Christ. Kifer li bien inportan ki nou asiste tou sa bann rasanbleman-la? Kouma nou bann renion inn devlope avek letan? Ki nou latitid anver bann renion montre lor noumem?

Kifer Nou Rasanble Ansam?

3, 4. Ki Jéhovah demann so bann serviter pou fer? Donn bann lexanp.

3 Depi bien lontan, Jéhovah ti demann so bann serviter pou rasanble ansam pou ador Li. Se seki nou trouve dan Lalwa ki Li ti donn bann Izraelit an 1513 A.N.L. Dapre sa Lalwa-la, zot ti bizin fer Saba toule semenn pou ki sak fami kapav ador Jéhovah ek aprann bann lansegnman ki ena dan so Lalwa. (Deut. 5:12; 6:4-9) Kan bann Izraelit ti swiv sa komannman-la, bann fami ti vinn for ek nasion Israël an antie ti ena bann bon relasion avek Jéhovah. Kan zot pa ti aplik Lalwa, par exanp, kan zot ti negliz zot bann rasanbleman pou ador Jéhovah regilierman, sa ti fer zot perdi so faver.​—Lév. 10:11; 26:31-35; 2 Chron. 36:20, 21.

4 Anou get osi lexanp ki Jésus inn lese. Sak semenn, zour Saba, li ti abitie al sinagog. (Luc 4:16) Apre so lamor ek so rezireksion, so bann disip ti gard labitid pou kontign rasanble ansam regilierman. Zot ti fer sa, mem si zot ti nepli fer Saba. (Actes 1:6, 12-14; 2:1-4; Rom. 14:5; Col. 2:13, 14) Pandan sa bann renion-la, bann Kretien dan premie siek pa ti zis gagn bann linstriksion ek bann lankourazman. Zot ti osi ofer bann sakrifis louanz atraver bann lapriyer, bann komanter ek bann kantik.​—Col. 3:16; Héb. 13:15.

Apre so rezireksion, Zezi ti paret ar so bann disip dan enn lasam kot zot ti rasanble

Bann disip Jésus ti rasanble pou fortifie ek pou ankouraz sakenn zot kamarad

5. Kifer nou asiste renion sak semenn ek bann lasanble sak lane? (Get osi lankadre “Bann Lasanble ki Fer Sak Lane Ed Pep Bondie pou Ena Linite,” paz 176.)

5 Li parey osi zordi, kan nou asiste nou bann renion sak semenn ek nou bann lasanble sak lane, nou montre ki nou pe soutenir Rwayom Bondie. Nou osi gagn lespri sin ki donn nou lafors, ek nou ankouraz nou bann frer ek ser par nou bann komanter ki montre nou lafwa. Pli inportan ankor, nou gagn lokazion ador Jéhovah atraver nou bann lapriyer, nou bann komanter ek bann kantik. Fason ki nou bann renion deroule pa parey avek seki bann Izraelit ek bann premie Kretien ti asiste, me zot touzour bien inportan. Kouma nou bann renion inn devlope avek letan?

Bann Renion ki Fer Sak Semenn Ankouraz Nou pou Ena ‘Lamour ek pou Fer Bann Bon Aksion’

6, 7. (a) Ki lobzektif nou bann renion ena? (b) Eski partou bann renion ti parey dan lepok bann Etidian Labib? Explike.

6 Kan Frer Charles Russell ti koumans rod laverite dan Parol Bondie, li ti trouv linportans pou rasanble avek lezot dimounn ki ti ena mem lobzektif ki li. An 1879, Frer Russell ti ekrir: “Mwa ek lezot dan Pittsburgh, nou ti organiz enn group pou etidie Labib. Nou ti zwenn sak Dimans pou examinn bann Lekritir an profonder.” Ti ankouraz bann lekter Latour Degard pou fer renion, ek an 1881, sak Dimans ek sak Merkredi ti fer bann renion dan Pittsburgh, an Pennsylvanie. Latour Degard Novam 1895 (an Angle), ti dir ki lobzektif sa bann renion-la se pou ankouraz “lamour ek linite” ek donn bann asistan lokazion pou ankouraz sakenn zot kamarad.​—Lir Hébreux 10:24, 25.

7 Pandan plizir lane, program renion ek kantite fwa ki ti fer sa, ti diferan pou sak group Etidian Labib. Par exanp, enn group an Amérique ti ekrir enn let ki ti pibliye an 1911 kot nou kapav lir: “Nou fer omwin sink renion sak semenn.” Zot ti fer sa bann renion-la Lindi, Merkredi, Vandredi, ek de fwa dan Dimans. Dan enn lot let ki enn group an Afrique ti avoye ek ki ti pibliye an 1914, nou lir: “Nou fer bann renion de fwa par mwa, Vandredi ziska Dimans.” Selman, tigit par tigit, nou bann renion finn koumans sanze ek inn vinn kouma li ete zordi. Anou examinn an bref, listwar nou bann diferan renion.

8. Lor ki size sertin diskour piblik ti baze o-koumansman?

8 Renion Piblik. An 1880, enn an apre ki Frer Russell ti koumans pibliye Latour Degard, li ti swiv lexanp Jésus kan li ti al prese dan plizir landrwa. (Luc 4:43) Lerla, Frer Russell ti fer enn renion piblik ek koumsa li’nn les enn model pou bann Renion Piblik ki nou fer zordi. An rapor avek so vwayaz, Latour Degard ti dir ki Frer Russell “ti pou bien kontan pou fer bann renion piblik lor tem: « Les choses qui appartiennent au Royaume de Dieu. »” An 1911, apre ki ti etabli bann kongregasion dan plizir pei, ti ankouraz sak kongregasion pou avoy bann bon orater dan bann landrwa toutotour. Zot ti pou fer enn seri sis diskour lor bann size kouma zizman ek laranson. Alafin sak diskour, ti anons nom prosin orater ek tem diskour ki li ti pou fer semenn apre.

9. Ki sanzman finn ena an rapor avek Renion Piblik, ek kouma ou kapav soutenir sa renion-la?

9 An 1945, Latour Degard ti anonse ki partou dan lemond, ti pou ena bann Renion Piblik kot ti pou fer wit diskour Biblik konsernan bann “problem difisil ki ena dan nou lepok.” Pandan plizir dizenn lane, bann orater ki ti fer bann diskour, pa ti servi zis bann tem ki lesklav fidel ti donn zot. Zot ti osi fer bann diskour ki zotmem zot ti devlope. Selman, an 1981, tou bann orater ti gagn linstriksion pou fer zot diskour dapre bann shema ki ti avoye dan bann kongregasion.b Sertin parmi sa bann shema-la ti permet bann asistan pou partisipe ouswa ti ena bann demonstrasion. Me an 1990 sa ti sanze, bann orater ti fer zis bann diskour. An Zanvie 2008, ti ena enn lot sanzman, bann diskour piblik ti sorti 45 minit pou vinn 30 minit. Mem si fason ki fer bann diskour piblik finn sanze, sa bann diskour bien prepare la kontign fer nou lafwa vinn pli for dan Parol Bondie ek ansegn nou plizir kitsoz lor Rwayom Bondie. (1 Tim. 4:13, 16) Eski ou invit ou bann vizit ek lezot dimounn ki ou zwenn dan predikasion pou asiste sa bann diskour Biblik bien inportan la?

10-12. (a) Ki bann sanzman finn ena an rapor avek Letid Latour Degard? (b) Ki bann kestion li bon ou poz oumem?

10 Letid Latour Degard. An 1922, bann pelrin (bann reprezantan Watch Tower Society ki ti fer bann diskour dan bann kongregasion ek ki ti pran latet dan predikasion) ti ankouraz bann kongregasion pou fer enn renion regilierman pou etidie Latour Degard. Bann kongregasion ti aplik sa sigzesion-la. O-koumansman, ti pe fer letid Latour Degard o-milie lasemenn ouswa dan Dimans.

Enn renion bann Etidian Labib dan Ghana an 1931

Letid Latour Degard, Ghana, an 1931

11 Latour Degard 15 Zin 1932 (an Angle), ti donn bann linstriksion lor fason ki bizin fer sa renion-la. Sa lartik-la ti propoz pou fer sa parey kouma fer dan Béthel, setadir, se enn frer ki diriz renion-la. Trwa frer kapav asiz devan ek sakenn so tour lir bann paragraf. Sa lepok-la, pa ti ena bann kestion dan bann lartik, alor frer-la ti demann lasistans pou poz bann kestion lor lartik ki zot ti pe examine. Apre sa, li ti demann bann dimounn dan lasistans pou reponn. Si ti bizin plis lexplikasion, frer-la ti gagn linstriksion pou fer enn “komanter kourt ek presi.”

12 O-koumansman, sak kongregasion ti kapav swazir enn lartik dan enn Latour Degard ki laplipar ti anvi etidie. Me, Latour Degard 15 Avril 1933 (an Angle), ti sigzer ki tou kongregasion servi Latour Degard ki ti paret sa mwa-la. An 1937, bann kongregasion ti gagn linstriksion pou fer sa letid-la dan Dimans. Finalman, dan Latour Degard 1e Oktob 1942 (an Angle), ti ena bann nouvo linstriksion konsernan sa renion-la, ek nou ankor pe swiv sa bann linstriksion-la zordi. Premierman, sa Latour Degard-la ti anonse ki pou ena bann kestion alafin sak paz dan bann lartik letid, ek ki bizin servi sa bann kestion-la. Apre, li ti explike ki sa renion-la pou dir enn-er-tan. Sa lartik-la ti osi ankouraz bann ki reponn pou exprim zot “dan zot prop mo,” olie ki zot lir enn parti paragraf. Zordi, letid Latour Degard li touzour renion prinsipal ki lesklav fidel ek saz servi pou donn nouritir spiritiel dan ler ki bizin. (Mat. 24:45) Sakenn parmi nou bizin poz limem sa kestion-la: ‘Eski mo prepar letid Latour Degard sak semenn? Eski mo fer zefor pou donn enn repons si posib?’

13, 14. Rakont listwar Letid Biblik Kongregasion, ek dir ki ou kontan dan sa renion-la.

13 Letid Biblik Kongregasion. Dan koumansman bann lane 1890, apre ki ti pibliye plizir volim L’Aurore du Millénium, Frer Rahn, enn etidian Labib ki ti res dan lavil Baltimore, Maryland, an Amérique, ti sigzer pou fer bann « Cercles de l’aurore » (bann group dimounn ki ti rasanble pou etidie L’Aurore du Millénium) pou etidie Labib. O-koumansman, ti fer sa bann renion-la souvan dan bann lakaz, zis kouma enn test. Me an Septam 1895, ti pe fer bann Cercles de l’aurore dan boukou lavil an Amérique, ek sa ti pe mars bien. Alor, Latour Degard sa mwa-la ti sigzer tou bann etidian pou fer sa bann renion-la. Li ti dir ki sa frer ki diriz sa renion-la bizin enn bon lekter. Li ti bizin lir enn fraz ek atann bann asistan fer komanter. Apre ki’nn fini examinn tou fraz dan enn paragraf, li ti bizin lir tou bann verse ki’nn site. Alafin sak sapit, sak asistan ti bizin fer enn rezime sa sapit-la.

14 Finn sanz nom sa renion-la plizir fwa. Ti apel sa renion-la Cercles béréens pou Letid Labib. Sa nom-la ti fer referans avek bann Bereen dan 1e siek ki ti examinn bann Lekritir an profonder. (Actes 17:11) Plitar, ti apel sa renion-la l’étude de livre Kongregasion. Asterla, se Letid Biblik Kongregasion, ek nou nepli fer sa renion-la an group dan bann lakaz me nou tou zwenn dan Lasal bann Temwin Jéhovah. Pandan plizir dizenn lane, nou finn etidie plizir liv, brosir ek mem bann lartik Latour Degard dan sa renion-la. Depi koumansman ti ankouraz lasistans pou partisipe. Sa renion-la finn ed nou boukou pou ogmant nou konesans lor Labib. Eski ou ena labitid prepar Letid Biblik Kongregasion ek ou fer ou maximum pou partisipe?

Bann paran ek zot de tifi pe fer zot ladorasion an fami

Eski ladorasion an fami fer parti dan ou program sak semenn?

LADORASION AN FAMI

ALOR ki nou finn bien avanse dan bann dernie zour, lorganizasion Jéhovah pe met plis laksan lor linportans ki sak fami ena so prop program letid Labib. (2 Tim. 3:1) Par exanp, brosir Le Foyer du Bonheur, ki ti pibliye an 1932, ti dir dan enn fason bien kler: “Sak fami bizin koumans etidie Labib, kot zot.” Latour Degard 15 Septam 1956 (an Franse), ti ankouraz tou bann fami Kretien pou ena “enn letid Labib regilie kot zot, an fami.” Apre, li ti poz sa kestion-la: “Eski ou fami rezerv enn sware pou etidie Latour Degard avan ki examinn sa dan renion?”

An 2009, lorganizasion ti met laksan lor linportans pou etidie an fami, kan li ti sanz program renion ki fer dan lasemenn; lerla, Letid Biblik Kongregasion ti pou fer mem zour ki Lekol Minister Teokratik ek Renion Servis. Nou Minister Zanvie 2011 ti dir: “Enn rezon kifer finn fer sa sanzman-la se pou donn bann fami lokazion pou fortifie zot spiritialite kan zot rezerv enn sware presi sak semenn pou zot ladorasion an fami.” Apre, li ti dir: “Servi sa moman-la, san ki zot prese, pou koz ek pou etidie Labib lor enn size ki adapte ar bezwin zot fami.”c

Kifer Ladorasion an Fami li enn dispozision bien inportan​—enn kitsoz ki fode pa nou rate? Parski sa ena enn lefe lor spiritialite enn fami, me osi lor spiritialite kongregasion. Nou kapav konsider kongregasion kouma enn lakaz beton. (Lir Hébreux 3:4-6.)d Ena de kitsoz ki determine si enn lakaz beton bien solid​—kalite so fondasion ek kalite sak blok. Si enn fondasion inn mal fer, lakaz-la pou tonbe. Me mem si fondasion enn lakaz li solid, si bann blok pa solid, lakaz la pa pou solid. Fondasion kongregasion Kretien bien solid, se bann lansegnman Christ. (Lir 1 Corinthiens 3:10-15.)e Sak Kretien ek bann fami dan enn kongregasion zot kouma bann blok. Ladorasion an Fami se sel mwayin pou ed sak Kretien ek sak fami pou devlop ek pou gard enn lafwa solid ki reziste ar dife. Kan sak Kretien ek sak fami for lor plan spiritiel, sa prodir bann kongregasion ki for lor plan spiritiel. Eski ladorasion an fami fer parti dan ou program sak semenn?

c Pou gagn enn lide ki ou kapav etidie pandan ladorasion an fami, get Nou Minister Zanvie 2011.

d Paul ti pe koz avek bann ki finn gagn “linvitasion pou al dan lesiel.” (Héb. 3:1) Me prinsip ki ena dan sa konsey-la aplik ar tou bann Kretien.

e Pou gagn plis ransegnman lor sa text-la, get Latour Degard 15 Ziliet 1999, an Franse, paz 12-14, paragraf 15-20. Kifer ou pa lir sa bann paragraf-la ek medit lor fason ki ou kapav aplik sa dan ou Ladorasion an Fami?

15. Ki ti lobzektif Lekol Minister Teokratik?

15 Lekol Minister Teokratik. Carey Barber, ki ti pe servi dan biro mondial dan Brooklyn, New York, rapel ki “Lindi swar, le 16 Fevriye 1942, ti invit tou bann frer dan Béthel Brooklyn pou partisip dan lekol ki plitar nou finn apel Lekol Minister Teokratik.” Frer Barber ti vinn enn manb Komite Santral boukou plitar. Li ti dekrir sa lekol-la kouma “enn parmi bann dispozision pli extraordiner ki Jéhovah inn pran pou so pep dan lepok modern.” Sa kour-la ti bien ed bann frer pou amelior zot kapasite pou ansegne ek pou prese. Li ti telman efikas ki apartir 1943, tigit par tigit tou bann kongregasion dan lemond antie ti gagn brosir Cours pour le ministère théocratique. Latour Degard 1e Zin 1943 (an Angle) ti dir ki lobzektif Lekol Minister Teokratik se pou ed bann serviter Bondie “form zotmem pou vinn bann pli bon temwin pou proklam Rwayom Bondie.”​—2 Tim. 2:15.

16, 17. Eski Lekol Minister Teokratik ti ansegn zis bann teknik pou fer diskour? Explike.

16 O-koumansman boukou ti trouv sa extra difisil pou koz devan enn gran lasistans, kouma par exanp Frer Clayton Woodworth, Jr. So papa ti anprizone dan enn fason inzis an 1918 ansam avek Frer Rutherford ek lezot frer. Frer Woodworth ti dekrir seki li ti resanti premie fwa ki li ti partisip dan sa lekol-la an 1943. Li ti dir: “Li ti bien difisil pou mo fer bann diskour, mo ti ena linpresion ki mo lalang ti lour, mo labous ti sek ek mo lavwa koumadir ti grogne ek ti kas-kase.” Me amezir ki Clayton ti progrese, li ti gagn boukou privilez pou fer bann diskour an piblik. Sa lekol-la pa finn zis ansegn li bann teknik pou fer diskour, me sa finn osi montre li linportans pou ena limilite ek pou kont lor Jéhovah. Li ti dir: “Mo finn realize ki orater-la limem, li pa inportan. Me, si li prepar li bien ek li met tou so konfians an Jéhovah, lasistans pou ekout li avek plezir ek pou aprann kitsoz.”

17 An 1959, ti invit bann ser pou partisip dan sa lekol-la. Ser Edna Bauer rapel sa lasanble kot ti fer sa kominikasion-la. Li ti dir: “Mo rapel ki kantite bann ser ti kontan, sa ti donn zot bann nouvo posibilite.” Pandan plizir lane, bann frer ek ser finn sezi lokazion pou les zot ansegne par Zeova atraver Lekol Minister Teokratik. Azordi osi nou kontign gagn sa formasion-la dan renion ki nou fer dan lasemenn.​—Lir Isaïe 54:13.

18, 19. (a) Kouma azordi nou gagn bann formasion pratik pou akonpli nou minister? (Get lankadre “Sant Laverite.”)

18 Renion Servis. Depi 1919, ti fer bann renion pou organiz predikasion. Me sa lepok-la, pa tou dimounn dan kongregasion ki ti asiste​—zis bann ki ti distribie bann piblikasion dan teritwar. Apartir 1923, kongregasion an antie ti asiste Renion Servis enn fwa par mwa. Me an 1928, sak kongregasion ti gagn linstriksion pou fer Renion Servis sak semenn. An 1935, Latour Degard ti ankouraz tou bann kongregasion pou baz zot Renion Servis lor bann ransegnman ki ena dan l’Instructeur (ki plitar ti apel l’Informateur, ek apre, Nou Minister). Bien vit sa renion-la finn form parti dan program sak kongregasion.

19 Zordi, dan renion lasemenn, nou gagn bann konsey pratik pou nou akonpli nou minister. (Mat. 10:5-13) Si ou abitie gagn enn kopi Kaye Renion, eski ou etidie li ek ou aplik bann sigzesion ki ena ladan kan ou sorti predikasion?

Renion Pli Inportan dan Lane

Enn kongregasion bann Kretien premie siek pe fer Memoryal lamor Kris, kouma fer sak lane

Depi 1e siek, bann Kretien rasanble ansam sak lane pou fer Memoryal lamor Jésus Christ (Get paragraf 20)

20-22. (a) Kifer nou komemor lamor Jésus? (b) Ki bienfe ou gagne kan ou asiste Memoryal sak lane?

20 Bann disip Jésus bizin komemor so lamor ziska ki li vini. Parey kouma Pak, Memoryal lamor Jésus se enn levennman ki bizin fer sak lane. (1 Cor. 11:23-26) Plizir milyon dimounn asiste sa renion-la. Sa rapel bann Kretien ki ena lesperans pou al dan lesiel, privilez ki zot ena pou erit Rwayom Bondie ansam avek Jésus. (Rom. 8:17) Pou bann lezot brebi, sa fer zot ena enn gran respe pou Lerwa Rwayom Bondie, ek gard zot fidelite anver li.​—Jean 10:16.

21 Frer Russell ek so bann asosie ti konpran linportans pou komemor Repa nou Segner ek zot ti kone ki bizin fer sa zis enn sel fwa dan lane. Latour Degard Avril 1880 (an Angle) ti dir: “Sa fer plizir lane ki boukou parmi nou isi dan Pittsburgh inn pran labitid pou . . . komemor Pak [Memoryal], ek pou manz dipin ek bwar divin ki reprezant lekor ek disan Jésus.” Plitar ti fer Memoryal dan bann lasanble. Premie rapor ki ti fer konsernan sa lasanble-la se an 1889, kot ti ena 225 asistan ek 22 batem.

22 Zordi, nou nepli fer Memoryal ansam avek lasanble. Me, nou invit bann dimounn dan ninport ki landrwa kot nou reste pou vinn komemor sa levennman-la avek nou dan nou Lasal ouswa dan enn lasal ki nou loue. An 2013, plis ki 19 milyon dimounn ti asiste Memoryal. Nou ena vremem enn gran privilez, pa zis pou asiste Memoryal, me osi pou invit lezot dimounn pou asiste sa levennman bien inportan la avek nou! Eski ou bien kontan invit pli boukou dimounn ki ou kapav pou asiste Memoryal sak lane?

Ki Nou Latitid Montre?

23. Kouma ou konsider nou bann rasanbleman?

23 Bann serviter fidel Jéhovah pa konsider kouma enn fardo linstriksion pou rasanble ansam. (Héb. 10:24, 25; 1 Jean 5:3) Lerwa David par exanp, ti kontan al dan lakaz Jéhovah pou ador Li. (Ps. 27:4) Li ti sirtou kontan pou fer sa ansam avek bann lezot adorater Jéhovah. (Ps. 35:18) Reflesi lor lexanp Jésus. Depi bien zenn, Jésus ti bien kontan kan li ti dan lakaz so Papa.​—Luc 2:41-49.

Nou dezir pou rasanble ansam montre ki kantite Rwayom Bondie reel pou nou

24. Kan nou asiste renion, ki posibilite nou ena?

24 Kan nou asiste renion, nou montre nou lamour pou Jéhovah ek nou dezir pou ankouraz nou bann konpagnon. Nou montre osi ki kantite nou anvi aprann pou viv antan ki bann sitwayen Rwayom Bondie. Se sirtou pandan bann renion ek bann lasanble ki nou gagn sa formasion-la. Anplis, bann renion fer nou vinn efikas ek donn nou lafors pou persevere dan enn parmi bann laktivite ki pli inportan zordi. Sa laktivite-la se pou fer bann disip Lerwa Jésus Christ ek ansegn zot, ek li dirize par Rwayom Bondie. (Lir Matthieu 28:19, 20.) Pena okenn dout, nou dezir pou rasanble ansam montre ki kantite Rwayom Bondie reel pou nou personelman. Anou touletan akord enn gran linportans ar nou bann renion!

a Apar bann renion ki nou fer sak semenn, sak fami ouswa sak Kretien ankouraze pou rezerv letan pou zot ladorasion an fami ouswa pou fer so letid personel.

b An 2013, plis ki 180 shema diskour piblik ti disponib pou bann orater.

Ki Kantite Rwayom Bondie Li Reel pou Ou?

  • Kifer nou rasanble ansam?

  • Ki ou panse lor nou bann diferan rasanbleman?

  • Ki nou latitid anver bann renion montre lor noumem? Explike.

Enn lafoul delege pe montre zot kopi Les Écritures grecques chrétiennes, Traduction du monde nouveau

BANN LASANBLE KI FER SAK LANE ED PEP BONDIE POU ENA LINITE

JÉHOVAH ti donn tou bann zom Izraelit linstriksion pou rasanble trwa fwa par an dan Jérusalem. (Ex. 23:14-17; Lév. 23:34-36) Joseph, papa adoptif Jésus, ti amenn tou so fami avek li dan sa bann lasanble-la. Bann lezot sef fami an Israël kitfwa ti fer parey. Zordi osi, pep Bondie rasanble trwa fwa par an pou bann lasanble. Parti lorganizasion Bondie ki lor later finn fer boukou progre dan lepok dernie zour. Sertin parmi bann lasanble ki nou finn ena finn kontribie boukou dan sa progre-la. Anou get zis sertin lasanble ek seki finn fer zot vinn memorab.

  • 1919: Cedar Point, Ohio, Amérique

    Premie gran lasanble apre Premie Lager Mondial.

    Laktivite predikasion ti rekoumanse.

    Ti anonse ki L’Âge d’Or (ki zordi nou apel Réveillez-vous !), pou paret.

  • 1922: Cedar Point, Ohio

    Diskour: “Rwayom” ti ankouraz bann asistan pou partisip plis dan predikasion. Dan sa diskour-la, ti lans enn apel: “Proklam, proklam, proklam Lerwa ek so Rwayom”!

  • 1931: Columbus, Ohio

    Nou ti aksepte pou port nom Temwin Jéhovah.

  • 1935: Washington, D.C.

    Premie fwa nou konpran ki “gran lafoul,” ki mansione dan Révélation 7:9, pou viv pou touletan lor later.

  • 1942, ti fer « l’Assemblée théocratique du monde nouveau, » dan 85 lavil atraver lemond

    Diskour: « La paix de demain sera-t-elle de longue durée ? » ti explik profesi ki trouv dan Révélation sapit 17. Sa diskour-la ti montre ki apre Deziem Lager Mondial, ti pou gagn lokazion rasanble boukou plis sitwayen Rwayom Bondie.

  • 1950: Lasanble « Accroissement de la théocratie »

    Écritures grecques chrétiennes. Traduction du monde nouveau, ti paret an Angle.

  • 1958: Lasanble Internasional « La volonté divine, » New York

    Pli gran lasanble internasional ki finn ena dan enn lavil; plis ki 250,000 delege, ki sorti dan 123 pei ek teritwar ti asiste sa lasanble-la.

  • 1961: Lasanble « Les adorateurs unis »

    Les Saintes Écritures. Traduction du monde nouveau, ti paret dan enn sel volim an Angle.

  • 1992: Lasanble « Porteurs de lumière, » Saint-Pétersbourg (Russie)

    Premie lasanble internasional ki bann Temwin Jéhovah ti fer dan ex-Union Soviétique.

  • 1993: Lasanble « L’enseignement divin, » Kiev (Ukraine)

    Pli gran kantite batem ki ti ena dan enn sel lasanble​—7,402 batem.

  • 2011: Lasanble “Ki Rwayom Bondie Vini!”

    Fason ki nou ti konpran profesi konsernan stati mansione dan Daniel sapit 2, ti ameliore. Nou konpran ki lipie an feray ki melanze avek larzil reprezant Pwisans Mondial Anglo-Ameriken, ki pou ankor touzour pwisans mondial lor later kan Rwayom Bondie pou kraz net sa stati sinbolik la.

  • 2014: Lasanble “Kontign Rod Rwayom Bondie Avan Tou Kitsoz!”

    Sa fer 100 an depi ki Rwayom Bondie pe regne dan lesiel.

Jésus ek so bann disip pe sant kantik

“SANT LAVERITE”

BANN serviter Jéhovah bien kontan exprim zot latasman pou Li kan zot sant bann kantik ki koz lor Li ek zot koz ar Li osi dan sa bann kantik-la. Par exanp, kan Jéhovah ti delivre bann Izraelit ar bann Ezipsien pre kot Lamer Rouge, zot ti montre zot rekonesans ek zot lapresiasion dan enn kantik bien pwisan. (Ex. 15:1-21) Plitar, bann kantik ti ena enn gran linportans ek ti form parti dan ladorasion Jéhovah ki ti fer dan tanp. (1 Chron. 23:4, 5; 25:7) Dan premie siek, Jésus ek so bann disip ti montre zot santiman pou Jéhovah atraver bann kantik ki ti loue Li.​—Mat. 26:30; Éph. 5:19.

Depi lepok ki Frer Russell ek so bann asosie ti koumans redekouver laverite, nou finn servi enn kantite liv kantik dan nou ladorasion pou Jéhovah. Latour Degard 15 Fevriye 1896, an Angle, ti explik rol inportan bann kantik: “Kan bann serviter Bondie sant laverite, se enn bon mwayin pou fer sa rant dan zot lespri ek dan zot leker.”

Kouvertir liv Cantiques de l’Épouse, 1879

1879

Kouvertir liv Poèmes et hymnes de l’Aurore du Millénium, 1890

1890

Fey kot ena lamizik ek parol kantik The Shining Light, ki sorti dan Cantiques joyeux du matin de Sion, 1896

1896

Kouvertir liv Cantiques joyeux de Sion, 1900

1900

Kouvertir liv Hymnes de l’aurore du Millénium, 1905

1905

Kouvertir liv Hymnes du Royaume, 1925

1925

Kouvertir liv Cantiques de louanges à Jéhovah, 1928

1928

Kouvertir liv Recueil de cantiques pour le service du Royaume, 1944

1944

Kouvertir liv Cantiques à la louange de Jéhovah, 1950

1950

Kouvertir liv “Chantant et vous accompagnant de musique dans votre coeur” 1966

1966

Kouvertir liv Louons Jéhovah par nos chants, 1984

1984

Kouvertir liv Sant pou Jéhovah

ZORDI

    Piblikasion Kreol Morisien (2000-2025)
    Dekoneksion
    Koneksion
    • Kreol Morisien
    • Partaze
    • Preferans
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Linformasion Legal
    • Prinsip Konfidansialite
    • Reglaz Konfidansialite
    • JW.ORG
    • Koneksion
    Partaze