Watchtower BIBLIOTEK LOR INTERNET
Watchtower
BIBLIOTEK LOR INTERNET
Kreol Morisien
  • LABIB
  • PIBLIKASION
  • RENION
  • w02 1/9 p. 27-32
  • Imit Nu Gran Anseynan

Pena video ki disponib pou seki ou finn swazir.

Sori, enn erer inn anpes sa video-la zwe.

  • Imit Nu Gran Anseynan
  • La Tour de Garde pé annonce Royaume Jéhovah—2002
  • Soutit
  • Lor Mem Size
  • Enn Lanseynman Sinp
  • Servi Bann Kestyon Ki Adapte
  • Enn Bon Rezonnman
  • Bann Legzanp Ki Byin Adapte
  • “Li Pa Ti Koz ar Zot San Ki Li Servi enn Legzanp”
    La Tour de Garde pé annonce Royaume Jéhovah—2002
  • Trois conseil pou ameliore ou fason enseigné
    Ministere du Royaume—2012
  • Bann Lexanp pou Ansegne
    Amelior To Lektir ek To Lansegnman
  • Veille bien lor to “l’art pou enseigné”
    La Tour de Garde pé annonce Royaume Jéhovah—2008
Rod Plis
La Tour de Garde pé annonce Royaume Jéhovah—2002
w02 1/9 p. 27-32

Imit Nu Gran Anseynan

“Ale ek fer bann dimunn dan tu bann nasyon vinn bann disip . . . , anseyn zot pu pratik tu bann kitsoz ki mo finn donn zot lord pu fer.”—MATYE 28:19, 20.

1, 2. (a) Dan ki sans, nu tu nu bann anseynan? (b) Ki responsabilite byin diferan nu ena dan sa domenn la?

ESKI u enn anseynan? Dan enn sans, nu tu nu bann anseynan. Sak fwa ki u donn bann ranseynman enn kikenn ki’nn perdi so semin, u pe anseyne. Sak fwa ki u montre enn kikenn kuma pu fer enn travay, u pe anseyne. Sak fwa ki u explik enn zanfan kuma pu atas so lase, u pe anseyne. Wi, kan nu anseyn lezot, nu gayn buku satisfaksyon, pa vre?

2 Me dan sa domenn la, bann vre Kretyin ena enn responsabilite byin diferan. Nu finn gayn lord pu ‘fer bann dimunn dan tu bann nasyon vinn bann disip . . . , pu anseyn zot.’ (Matye 28:19, 20) Nu gayn lokazyon pu anseyne dan kongregasyon usi. Bann zom ki kalifye, zot nome pu servi kuma “bann berze ek bann anseynan” pu fer bann kongregasyon vinn pli solid. (Efezyin 4:11-13) Dan tu zot bann laktivite Kretyin, bann ser ki ena plis lexperyans, bizin anseyn ‘seki bon’ bann ser ki pli zenn. (Tit 2:3-5) Nu tu nu gayn konsey pu ankuraz nu bann frer ek ser, ek nu kapav fer sa kan nu servi Labib. (1 Tesalonisyin 5:11) Se enn gran privilez pu vinn enn anseynan Parol Bondye, ek partaz laverite ki kapav fer lezot gayn buku profi.

3. Kuma eski nu kapav vinn bann pli bon anseynan?

3 Alor, kuma eski nu kapav vinn bann pli bon anseynan? Dabor, se kan nu imit Zezi, nu Gran Anseynan. Me buku kapav demann zot: ‘Me kuma eski nu kapav imit Zezi? Li, li ti parfe!’ Me, mem si nu, nu inparfe, nu kapav imit Zezi. Li ti servi kat metod pu li anseyne: enn lanseynman sinp, bann bon kestyon, enn rezonnman ki lozik, ek bann legzanp ki byin adapte. Anu gete kuma nu’si nu kapav servi sa bann metod la.

Enn Lanseynman Sinp

4, 5. (a) Kifer eski lanseynman debaz ki ena dan Labib, li sinp? (b) Si nu’le anseyne dan enn fason byin sinp, kifer eski nu bizin vey byin lor bann mo ki nu servi?

4 Bann lanseynman debaz ki truv dan Parol Bondye, li pa konplike. Dan enn lapriyer ki Zezi ti fer, li ti dir: “Devan tu dimunn, mo donn twa loner, Papa, . . . parski to finn kasyet sa bann kitsoz la pu ki bann dimunn saz ek bann ki malin, pa kone, me, to finn revel sa, bann tibaba.” (Matye 11:25) Zeova finn revel bann dimunn sinser, bann ki pa vantar, so bann lintansyon. (1 Korintyin 1:26-28) Donk, sa li enn kitsoz byin remarkab lor laverite ki ena dan Labib. Sa laverite la li byin sinp.

5 Kuma eski nu kapav anseyn dan enn fason sinp kan nu pe fer enn letid Labib uswa kan nu pe vizit bann dimunn ki interese? Ki nu Gran Anseynan finn montre nu? Zezi ti servi enn langaz sinp. Kumsa, li ti sir ki tu dimunn ki ekut li, ti konpran seki li ti pe dir. Mem bann dimunn ki “ordiner,” ki pa ti al dan bann gran-gran lekol Zwif, ti kapav konpran li. (Akt 4:13) Pu nu arive fer sa, dabor fode nu vey byin lor bann mo ki nu servi. Pa neseser ki nu servi bann expresyon konplike pu fer bann dimunn aksepte laverite ki ena dan Labib. Si nu servi bann “gran-gran koze,” sa kapav anbaras bann dimunn ki pena enn gran linstriksyon. (1 Korintyin 2:1, 2) Legzanp Zezi montre ki bann mo sinp ki’nn byin swazire, kapav ena enn gran puvwar pu fer bann dimunn konn laverite.

6. Kuma eski nu kapav evit ranpli lespri nu etidyan ar tro buku linformasyon?

6 Nu bizin fer atansyon usi pu pa ranpli lespri nu etidyan ar tro buku linformasyon. Zezi ti pran kont kapasite so bann disip. (Zan 16:12) Nu’si nu bizin fer parey. Par egzanp, kan nu pe fer letid dan liv Konesans Ki Amenn ver Lavi pu Tuletan, pa neseser nu explik sak detay.a Pa neseser usi ki nu al tro vit, kumadir seki pli inportan pu nu, se fer enn kantite paragraf. Okontrer, li bon ki nu fer letid la dapre kapasite nu etidyan, ek seki li bizin. Seki nu anvi, se ed sa etidyan la pu vinn enn disip Kris ek enn serviter Zeova. Nu bizin pran tu letan ki neseser pu ed sa etidyan la konpran seki li pe aprann. Se kumsa ki laverite pu tus so leker ek pu pus li pu fer bann sanzman.—Romin 12:2.

7. Kan nu pe fer diskur dan kongregasyon, ki bann pwin ki kapav ed nu pu res sinp?

7 Kan nu pe fer bann diskur dan kongregasyon, sirtu si ena bann nuvo, kuma eski nu kapav dir bann parol ki “fasil pu konpran”? (1 Korintyin 14:9) Anu get trwa pwin ki kapav byin ed nu. Dabor, li bon ki nu explik bann expresyon ki lezot pa pu konpran. Grasa nu konesans lor Labib, nu finn aprann bann expresyon ki lezot pa kone. Kitfwa, nu pu servi bann expresyon kuma “esklav fidel ek avize,” “bann lezot muton,” ek “Gran Babilonn.” Si wi, li pu bon ki nu explik sa bann expresyon la, an detrwa ti fraz ki fasil pu konpran. Dezyeman, li bon ki nu evit servi tro buku mo, sinon bann dimunn pu nepli interese pu ekut nu. Nu size kapav vinn pli kler, si nu eliminn bann mo uswa bann fraz ki pa neseser. Trwazyeman, fode pa nu rod dir tro buku kitsoz. Sirman, kan nu’nn fer resers, nu’nn gayn buku detay interesan. Me li pu pli bon si nu diviz nu size an plizir pwin inportan, ek nu servi zis bann ranseyman ki bizin pu devlop sak pwin. Nu bizin pa depas letan usi.

Servi Bann Kestyon Ki Adapte

8, 9. Kuma eski u kapav swazir enn kestyon ki adapte avek sa dimunn ki pe ekute la? Donn bann legzanp.

8 Nu rapel ki Zezi ti byin konn servi bann kestyon. Li ti servi sa pu fer so bann disip dir seki zot panse, ek pu fer zot reflesi plis. Avek bonte, Zezi ti servi bann kestyon pu tus zot leker ek fer zot azir. (Matye 16:13, 15; Zan 11:26) Kuma eski nu kapav fer parey kuma Zezi ek servi byin bann kestyon?

9 Kan nu prese lakaz-lakaz, nu kapav servi bann kestyon ki pu interes dimunn la. Kumsa nu kapav gayn posibilite pu koz lor Rwayom Bondye. Me, kuma eski nu pu swazir enn kestyon ki adapte ar sa dimunn ki pe ekut nu la? Nu bizin byin obzerve. Kan nu pe rant dan enn lakur, li bon ki nu get tutotur. Eski ena bann zuzu dan lakur ki montre ki ena zanfan dan sa lakaz la? Si wi, nu kapav poz sa kestyon la: ‘Eski u finn deza mazine kuma lemond pu ete kan u bann zanfan pu grandi?’ (Psom 37:10, 11) Eski ena kadna dan laport lanturaz, uswa ena enn sistem alarm? Si wi, nu kapav poz sa kestyon la: ‘Eski pu ariv enn zur kot tu bann dimunn pu kapav santi zot an sekirite dan zot lakaz ek lor semin?’ (Mika 4:3, 4) Eski u truv kitsoz dan lakur ki montre ki ena enn dimunn malad dan sa lakaz la? Si wi, nu kapav poz sa kestyon la: ‘Eski pu ariv enn zur kot tu dimunn pu gayn enn bon lasante?’ (Izai 33:24) Nu kapav truv buku kestyon kumsa dan liv Comment raisonner à partir des Écritures.b

10. Kuma eski nu kapav servi bann kestyon pu kone seki nu etidyan panse ek seki ena dan so leker? Ek ki kitsoz li bon nu rapel byin?

10 Kuma eski nu kapav byin servi bann kestyon kan nu pe fer enn letid Labib? Zezi ti kapav lir dan leker bann dimunn, me nu, nu pa kapav fer sa. Me selman, nu’si nu kapav servi bann bon kestyon byin reflesi pu kone seki dimunn la panse ek ki ena dan so leker. (Proverb 20:5) Par egzanp, sipoze u pe etidye sapit “Kifer Nu Ere Kan Nu Viv Kuma Bondye Demande” dan liv Konesans. Sa sapit la koz lor seki Bondye panse lor bann pratik malonet, bann vis sexyel, ek lezot size ankor. Nu etidyan kapav zis lir bann repons ki ena dan paragraf. Me eski li dakor avek seki li pe aprann? Pu nu kone, nu kapav poz li sa kestyon la: ‘Eski u panse ki bann prinsip Zeova lor sa size la li rezonab?’ ‘Kuma eski u kapav aplik sa bann prinsip la dan u lavi?’ Me selman, li bon nu rapel ki nu bizin respekte nu etidyan. Nu pa pu anvi poz li bann kestyon ki kapav anbaras li uswa abes li.—Proverb 12:18.

11. Kuma eski bann ki fer diskur piblik kapav byin servi bann kestyon?

11 Bann ki fer diskur piblik, zot usi zot kapav servi byin bann kestyon. Defwa, zot kapav servi bann kestyon ki fer bann dimunn reflesi ek rezone, san ki bannla bizin rann enn repons. Zezi suvan ti servi sa bann kalite kestyon la. (Matye 11:7-9) Anplis, zis apre ki orater la finn dir bann premye parol, li kapav servi bann kestyon pu montre bann pwin inportan lor ki li pu koze. Li kapav dir: “Dan nu diskur zordi, nu pu egzaminn repons pu sa bann kestyon la . . . ” Alafin so diskur, li kapav reget sa bann kestyon la pu fer enn revizyon lor bann pwin inportan.

12. Donn enn legzanp pu montre kuma bann ansyin kapav servi bann kestyon pu donn enn Kretyin lankurazman ki sorti dan Parol Bondye.

12 Kan bann ansyin vizit zot bann frer ek ser, li kapav arive ki zot bizin ed enn kikenn ki demoralize. Lerla, zot kapav servi bann kestyon pu donn sa dimunn la lankurazman ki sorti dan Labib. (1 Tesalonisyin 5:14) Par egzanp, enn ansyin kapav servi Psom 34:18, pu ed enn kikenn ki panse ki lezot finn rezet li. Sa pasaz la dir: “Zeova pre avek bann dimunn ki ena enn gran sagrin lor zot leker, ek li sap bann ki demoralize.” Pu ki li sir ki sa kikenn la konpran kuma sa pasaz la konsern li, ansyin la kapav poz sa bann kestyon la: ‘Zeova pre ar ki kalite dimunn? Eski li arive ki defwa to resanti ki to ena ‘enn gran sagrin lor to leker’ ek ki to ‘demoralize’? Si, parey kuma Labib dir, Zeova Li pre ar sa bann kalite dimunn la, eski sa pa vedir ki Zeova Li pre avek twa u’si?’ Sa bann parol ankurazan la, kapav redonn sa kikenn ki dekuraze la lafors.—Izai 57:15.

Enn Bon Rezonnman

13, 14. (a) Kuma eski nu kapav rezonn avek enn kikenn ki dir ki li pa krwar dan enn Bondye ki li pa’nn truve? (b) Kifer eski nu pa kapav atann ki tu dimunn pu krwar seki nu dir?

13 Kan nu al prese, nu servi bann bon rezonnman pu tus leker bann dimunn. (Akt 19:8; 28:23, 24) Eski sa vedir ki nu bizin aprann bann rezonnman konplike, pu fer lezot krwar ki laverite truv dan Labib? Non! Enn bon rezonnman li pa neseserman bizin konplike. Okontrer kan li sinp li donn bann pli bon rezilta. Anu get enn legzanp.

14 Ki nu kapav reponn enn dimunn, ki dir ki li pa kapav krwar dan enn Bondye ki li pa’nn truve? Nu kapav rezonn lor la: Tu kitsoz ki egziste bizin ena enn kikenn ki deryer sa. Nu kapav dir li: ‘Si u ti dan enn landrwa kot personn pa reste ek la u truv enn zoli lakaz kot ena enn kantite kitsoz pu manze, deswit u pu rekonet ki bizin ena enn kikenn ki finn fer sa lakaz la, ek finn ranpli bann bife avek manze. Li parey, kan nu get fason ki later finn fer ek kantite manze ki ena lor later, eski u pa panse ki bizin ena enn kikenn ki’nn fer sa. Labib dir sa dan enn fason byin kler: “Tu lakaz finn ranze par enn kikenn, me se Bondye ki finn fer tu kitsoz.” (Ebre 3:4) Me selman, mem ki kalite bon rezonnman nu pu servi, pa tu dimunn ki pu krwar seki nu pe dir. Labib rapel nu ki, zis bann ki “ena enn bon leker” ki pu krwar.—Akt 13:48; 2 Tesalonisyin 3:2.

15. Ki rezonnman nu kapav servi pu montre bann kalite ek bann fason azir Zeova? Sit de legzanp pu montre kuma nu kapav servi samem kalite rezonnman la.

15 Nu kapav servi bann bon rezonnman pu montre byin bann kalite ki Zeova ena ek so bann fason azir. Nu kapav servi sa kan nu pe anseyne dan predikasyon uswa dan kongregasyon. Zezi ti servi sa bon expresyon ‘komye plis’ la. (Lik 11:13; 12:24) Sa kalite rezonnman la kapav ena enn gran lefe lor bann dimunn. Par egzanp, pu montre ki lanseynman lor lanfer pena okenn sans, nu kapav dir: ‘Enn papa ki kontan so zanfan, zame pa pu met so lamin dan dife pu pini li. Alor komye plis nu Papa ki dan lesyel, deteste ki so zanfan brile dan dife!’ (Zeremi 7:31) Pu montre ki Zeova pran kont sakenn so bann serviter, nu kapav dir: ‘Si Zeova konn bann milyar zetwal par zot non, alor, komye plis li pran kont bann dimunn ki kontan Li, ki Li finn aste avek disan so Garson!’ (Izai 40:26; Akt 20:28) Sa kalite rezonnman la, kapav ed nu pu tus leker bann dimunn.

Bann Legzanp Ki Byin Adapte

16. Kifer eski bann legzanp zot byin inportan kan nu anseyne?

16 Kan nu servi bann bon legzanp, sa kapav fer lezot anvi ekut nu. Nu kapav konpar zot ar bann zepis ki fer enn manze gayn bon gu. Me, kifer eski bann legzanp zot byin inportan? Enn profeser finn remarke ki li byin difisil pu enn kikenn pans enn kitsoz si li pa kapav fer enn zimaz dan so lespri. Bann legzanp res grave dan nu lespri ek zot ed nu pu konpran bann nuvo lide. Zezi ti byin konn servi bann legzanp. (Mark 4:33, 34) Anu gete kuma nu kapav servi sa metod la.

17. Sit kat pwin ki pu ed nu pu kone si enn legzanp li efikas.

17 Kuma nu pu kone si nu pe servi enn bon legzanp? Dabor, li bizin adapte ar bann dimunn ki pe ekut nu. Nu bizin servi bann sityasyon ki bann dimunn kone. Nu rapel ki Zezi ti servi buku legzanp ki baze lor lavi tulezur bann dimunn ki ti pe ekut li. Dezyem: enn legzanp bizin adapte avek seki nu pe dir. Si nu pa’nn servi enn bon legzanp, bann dimunn pu aret ekut nu. Legzanp la pu zis fer zot riye. Trwazyem: fode pa ki nu donn tro buku detay initil dan enn legzanp. Nu rapel ki Zezi ti donn zis bann detay ki inportan. Katriyem: kan nu servi enn legzanp, nu bizin sir ki bann dimunn byin konpran seki nu pe rod dir.

18. Kuma eski nu kapav gayn bann bon legzanp?

18 Kuma eski nu kapav gayn bann bon legzanp? Bann ti legzanp kapav ena buku lefe, donk pa neseser nu invant bann long-long zistwar konplike. Sey mazinn bann legzanp lor pwin ki pe diskite. Par egzanp, sipoze ki nu pe explike kuma Bondye pardonn nu, ek nu anvi donn enn legzanp lor seki Akt 3:19 dir. Dan sa pasaz la li dir ki Zeova ‘efas’ nu bann erer. Dayer sa mo ‘efase’ lamem dir buku kitsoz. Me ki legzanp nu kapav servi pu explik sa, legzanp enn gom, uswa legzanp enn leponz? Donk, nu kapav dir: ‘Kan Zeova pardonn nu, Li efas nu bann erer parey kuma dir avek enn leponz (uswa enn gom).’ Li byin fasil pu konpran seki nu pe rod dir dan sa legzanp la.

19, 20. (a) Kot sa nu kapav truv bann bon legzanp? (b) Sit sertin bon legzanp ki truv dan nu bann piblikasyon. (Get usi lankadre)

19 Kot sa nu kapav truv bann bon legzanp, ek bann legzanp baze lor lavi tulezur? Sey mazinn bann legzanp dan u prop lavi uswa dan lavi bann lezot Kretyin. Nu kapav swazir bann legzanp ki baze lor bann plant, bann zanimo, bann kitsoz ki pena lavi, bann kitsoz ki dan nu lakaz, uswa enn levennman ki bann dimunn byin kone. Enn kitsoz byin inportan ki kapav ed nu pu truv bann bon legzanp, se kan nu “obzerv byin” bann kitsoz ki tutotur nu. (Akt 17:22, 23) Enn liv ki montre kuma koze an piblik, explike kuma enn orater kapav gayn bann kantite linformasyon ki pu ed li pu gayn bann bon legzanp ki li pu kapav servi kan li bizin. Li bizin get byin kuma bann dimunn viv, gete ki zot fer, koz ar tu kalite dimunn, egzaminn byin bann kitsoz, ek poz bann kestyon ziska ki li konpran.

20 Ena enn lot plas kot nu kapav gayn bann bon legzanp. Se dan Latur Degard ek Réveillez-vous ! ek dan bann lezot piblikasyon bann Temwin Zeova. Nu kapav aprann buku kan nu gete kuma sa bann piblikasyon la servi bann legzanp.c Anu get legzanp ki truv dan liv Konesans, dan sapit 17, paragraf 11. Li konpar bann diferan personalite ki ena dan kongregasyon avek enn kantite veykil ki pe rule lor enn semin. Kifer sa li enn bon legzanp? Remarke ki li baze lor enn kitsoz ki arive tulezur. Li enn legzanp ki byin adapte ek nu konpran byin seki li pe rod dir. Kan nu pe anseyne, nu kapav servi bann legzanp ki ena dan bann piblikasyon. Kitfwa nu kapav adapte sa bann legzanp la ar nu etidyan, uswa servi zot dan enn diskur.

21. Si nu enn bon anseynan, ki rekonpans nu pu gayne?

21 Si nu enn bon anseynan, nu pu gayn buku rekonpans. Kan nu pe anseyne, nu pe donn tu pu ed lezot. Kan nu done, nu gayn enn gran satisfaksyon, dayer Labib limem li dir “Nu pli ere kan nu done ki kan nu gayne.” (Akt 20:35) Bann anseynan parol Bondye kontan kan zot kone ki zot finn partaz enn kitsoz ki ena enn gran valer, setadir laverite lor Zeova. Nu kapav gayn ankor plis satisfaksyon kan nu kone ki nu pe imit Zezi Kris, nu Gran Anseynan.

[Not anba paz]

a Pibliye par bann Temwin Zeova.

b Get parti “Entrées en matière pour la prédication” paz 9-15.—Pibliye par bann Temwin Zeova.

c Pu truv bann legzanp, get l’Index des publications 1986-2000, anba “Exemples”—Pibliye dan plizir lang par bann Temwin Zeova.

Eski U Ankor Rapel?

• Kuma eski nu kapav anseyne dan enn fason byin sinp, kan nu pe fer enn letid Labib? kan nu pe fer enn diskur dan kongregasyon?

• Kuma eski nu kapav servi byin bann kestyon kan nu pe prese lakaz-lakaz?

• Kuma eski nu kapav servi enn bon rezonnman pu montre bann kalite ek fason azir Zeova?

• Kot sa nu pu truv bann bon legzanp?

[Lankadre/Zimaz lor paz 31]

Eski U Ankor Rapel Sa Bann Legzanp La?

Zis anba u pu truv detrwa bon legzanp. Kifer eski u pa rod sa bann referans la? Remarke usi kuma sa bann legzanp la met an valer pwin inportan dan sa bann lartik la.

• Parey kuma enn lekritir ki finn grave dan enn ros, pese finn grave dan sistem erediter nu bann premye paran.—Konesans Ki Amenn ver Lavi pu Tuletan, paz 58.

• Lafors lavi pa pran form sa kreatir ki li fer viv la, parey kuma kuran pa pran form laparey ki li fer marse.—Konesans Ki Amenn ver Lavi pu Tuletan, paz 82.

• Bann demon servi spiritis, parey kuma enn peser servi labwet pu may bann pwason.—Konesans Ki Amenn ver Lavi pu Tuletan, paz 111.

• Konstrir enn fami, li parey kumadir pe ranz enn lakaz. Si nu pena bann bon zuti ki bizin, nu pa pu kapav konstrir enn fami ki ere.—Konesans Ki Amenn ver Lavi pu Tuletan, paz 140.

• Exprim nu bann santiman li parey kumadir nu pe avoy enn bul. Nu kapav avoy li avek duser, uswa nu avoy li telman brit ki nu kapav bles enn kikenn.—Konesans Ki Amenn ver Lavi pu Tuletan, paz 144.

• Nu kapav konpar bann dimunn ki pe servi Bondye, me pa kuma Li, Li anvi, ar enn pint ki bizin penn enn lakaz. Me li pa servi bann bon kuler ki bizin parski li pa’nn ekut bann linstriksyon propryeter lakaz la. Kitfwa pint la satisfe ar so travay, me eski propryeter la li, li pu dakor ar sa?—Latur Degard 1 Avril 2002, paz 3-4.

• Parey kuma enn far lor enn ros, lalwa Bondye li stab ek li pa sanze.—Latur Degard 1 Me 2002, paz 11.

[Zimaz lor paz 28]

Bann vre Kretyin, zot bann anseynan Parol Bondye

[Zimaz lor paz 29]

Bann ansyin kapav servi bann kestyon pu donn zot bann frer ek ser lankurazman ki sorti dan Labib

    Piblikasion Kreol Morisien (2000-2025)
    Dekoneksion
    Koneksion
    • Kreol Morisien
    • Partaze
    • Preferans
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Linformasion Legal
    • Prinsip Konfidansialite
    • Reglaz Konfidansialite
    • JW.ORG
    • Koneksion
    Partaze