Jéhovah finn mem compte “tou bann cheveux ki ena lor zot la-tête”
“Pa mem enn sel [moineau] pou tombe enba sans ki zot Papa koné. Mais Li finn mem compte tou bann cheveux ki ena lor zot la-tête.”—MATTHIEU 10:29, 30.
1, 2. (a) Kifer Job ti pensé ki Bondié finn abandonne li? (b) Eski bann parole Job vedir ki li ti detourne-li ar Jéhovah? Expliké.
“MO BONDIÉ, mo pé supplie toi, mais to pa reponn moi; kan mo prié toi, to pa ecouté. To pena pitié pou moi; to persecute moi avek tou to la-force.” Nou pa etonné kan nou aprann ki sa dimoune ki ti pé dire sa bann parole-la, ti pé passe par enn grand malheur! Li ti perdi tou seki li ti ena, enn catastrophe bizarre ti touye tou so bann zenfant, ek apré, li ti’nn gagne enn maladie ki ti pé mine li. Sa dimoune nou pé kozé-la ti appel Job, ek bann malheur ki li ti gagné finn ecrire dan la Bible pou nou profit.—Job 30:20, 21, Today’s English Version.
2 Bann parole ki Job ti prononcé, ti kapav faire nou pensé ki li finn detourne-li ar Bondié, mais pa sa ki ti arrivé. Job ti zis dire sa parski li ti bien desesperé. (Job 6:2, 3) Li pa ti koné ki c’est Satan ki ti pé faire li gagne sa bann malheur-la. Alors, li ti pensé ki Bondié finn abandonne li. Li ti mem dire Jéhovah: “Kifer to cachiette to figure ek to considere moi couma to l’ennemi?”a—Job 13:24.
3. Kan nou dan problem, ki question nou kapav pose nou-mem?
3 Zordi, parmi bann serviteur Jéhovah, ena beaucoup ki pa pé arrete souffert a cause bann situation couma la guerre, bann bouleversement politik ek social, bann catastrophe naturel, la vieillesse, la maladie, la misere, ek bann interdiction ki certain gouvernement mette lor nou travail. Li possible ki ou aussi, ou pé gagne bann l’epreuve pou enn raison ou pou enn lot. Li kapav arrivé ki parfois ou aussi, ou pensé ki Jéhovah pé cachiette so figure ar ou. Surement ou konn bien bann parole ki ena dan Jean 3:16: “Bondié finn tellement content le monde ki Li finn donne so sel Garson ki Li finn crée direct.” Mais kan-mem, kan ou pé souffert, ek ou pa pé trouve okenn soulagement, ou kapav demann ou-mem: ‘Eski Bondié vrai-mem content moi? Eski Li trouvé par ki souffrance mo pé passé? Eski Li interesse-Li ar moi personnellement?’
4. Ki difficulté ki ti pé persisté, Paul ti bizin supporté, ek couma enn situation pareil kapav affecté nou?
4 Anou guette seki ti arrive l’apotre Paul. Li ti ecrire: “Mo finn gagne enn pikan dan la-chair, enn ange Satan, pou ki li contigne tape moi.” Li ti ajouté: “Trois fois mo finn supplie [nou] Seigneur pou ki li tire sa ar moi.” Jéhovah ti tann supplication Paul, mais Li ti faire li koné ki Li pa pou faire enn mirak pou soulage li. Au contraire, Paul ti pou bizin compte lor la force ki Bondié ti donne li, pou faire face ar sa ‘pikan ki li ti ena dan so la-chair-la.’b (2 Corinthiens 12:7-9) Pareil couma Paul, kitfois ou aussi ou pé passe par enn certain problem ki pé persisté. Kitfois ou demann ou-mem: ‘Li pa parette ki Jéhovah pé faire kitsoz pou soulage moi, alors eski Li pa konn mo situation, ou-soit eski Li pa pé prend moi compte?’ La reponse, li enn grand non! Jéhovah prend compte sakenn parmi so bann serviteur ki servi Li avek fidelité. Nou konn sa, par seki Jésus ti dire so bann zapotre apré ki li ti fek fini choisir zot. Anou guetté couma so bann parole kapav encourage nou zordi.
“Pa peur”—Kifer?
5, 6. (a) Couma Jésus ti aide so bann zapotre pou pa peur seki ti pou arrive zot dan l’avenir? (b) Couma Paul ti montré ki li ti ena confiance ki Jéhovah ti interessé ar li personnellement?
5 Bann zapotre ti gagne bann pouvoir extraordinaire avek Jésus. Par exemple zot ti gagne “pouvoir lor bann mauvais l’esprit, pou ki zot pousse [sa bann l’esprit-la] ek pou ki zot gueri tou sorte qualité maladie ek tou sorte qualité handicap.” Mais sa pa vedir ki jamais zot pa ti pou gagne okenn l’epreuve ek difficulté. Au contraire, Jésus ti dire zot en detail certain kitsoz ki ti pou arrive zot. Mais li ti dire zot aussi: “Pa peur bann dimoune ki touye lekor mais ki pa kapav touye nâme; mais plutot, peur sa kikenn ki kapav detruire nâme ek lekor toulé-deux dan la géhenne.”—Matthieu 10:1, 16-22, 28.
6 Pou aide so bann zapotre comprend kifer fodé pa zot gagne peur, Jésus ti donne zot deux l’exemple. Li ti dire zot: “Eski pa vann deux moineau pou enn piece l’argent ki ena enn tigit valeur? Pourtant, pa mem enn sel pou tombe enba sans ki zot Papa koné. Mais Li finn mem compte tou bann cheveux ki ena lor zot la-tête. Alors, pa peur: zot vaut plus ki beaucoup moineau.” (Matthieu 10:29-31) Remarké ki dapré Jésus, si enn dimoune ena l’assurance ki Jéhovah prend li compte personnellement, li pa pou bizin peur devant bann problem. L’apotre Paul aussi ti ena sa confiance-la. Li ti ecrire: “Si Bondié avek nou, kisannla ki pou kont nou? Li, ki pa finn mem rod sap so prop Garson, mais finn donne li pou nou tou, kifer eski en plus ki so Garson, Li pa pou donne nou tou lezot kitsoz?” (Romains 8:31, 32) N’importe ki problem ou pé gagné, ou kapav sur ki Jéhovah interessé ar ou personnellement aussi longtemps ki ou reste fidel envers Li. Nou trouve sa pli bien kan nou examine seki Jésus ti dire so bann zapotre.
Valeur enn moineau
7, 8. (a) Couma bann dimoune ti considere bann moineau dan lepok Jésus? (b) Kifer en Matthieu 10:29, Jésus ti servi enn mot grec ki vedir bann “ti moineau”?
7 Toulé-deux illustration ki Jésus ti servi, montré bien couma Jéhovah ti interessé ar chaque dimoune ki servi Li. Anou prend premierement, l’exemple bann moineau. Dan lepok Jésus, dimoune ti mange sa bann zoiseau-la. Mais parski bann moineau ti faire tellement degat dan plantation, bann dimoune pa ti content zot. Ti ena tellement beaucoup moineau ek zot ti tellement bon marché, ki ti kapav acheté deux zoiseau pou moins ki enn roupie cinquante, dan nou l’argent. Pou deux fois plus l’argent, enn dimoune ti kapav acheté cinq moineau au lieu quatre, li ti gagne cinquieme-la cadeau, coumadir zoiseau-la pa ti ena okenn valeur!—Luc 12:6.
8 Mazinn aussi poids ki sa zoiseau-la ti pesé. Si nou compare li avek lezot zoiseau, enn moineau, mem si li’nn fini developpe net, li bien tipti. Pourtant, en Matthieu 10:29, mot grec ki’nn traduire par “moineau,” vedir bann ti moineau. Sa vedir ki Jésus ti envie ki so bann zapotre pense enn zoiseau ki ena pli tigit valeur ki tou bann zoiseau. Dapré enn livre, “Deja Jésus ti pé koz lor enn zoiseau ki bien tipti, et lor la, mot ki li ti servi vedir enn pli tipti dan sa qualité zoiseau-la!”
9. Lor ki point important Jésus ti envie attire l’attention kan li ti servi l’exemple bann moineau?
9 Kan Jésus ti servi l’exemple bann moineau, li ti envie attire l’attention lor enn point bien important: Seki pa parette ena valeur pou bann dimoune, pou Jéhovah, sa ena l’importance. Jésus ti mette encore l’accent lor sa point-la kan li ti dire ki enn ti moineau pa pou “tombe enba” sans ki Jéhovah remarké.c Leson-la, li bien clair. Si Jéhovah prend compte pli tipti zoiseau, ki pena grand valeur, comié plus Li pou interesse-Li ar situation enn dimoune ki finn decide pou servi Li!
10. Kan Jésus ti dire: “Li finn mem compte tou bann cheveux ki ena lor zot la-tête,” ki sa vedir?
10 Zis apré ki Jésus ti koz lor bann moineau, li ti dire: “Li finn mem compte tou bann cheveux ki ena lor zot la-tête.” (Matthieu 10:30) Sa phrase-la bien courte, mais li bien profond, ek li donne plus poids leson ki Jésus ti tiré dan l’exemple bann moineau. Reflechi: Lor la tête enn dimoune, ena environ 100,000 cheveux. En general, enn cheveux ressemblé enn lot cheveux, ek nou pa kapav dire ki enn cheveux parette merite plus l’attention ki enn lot. Pourtant, Jéhovah remark chaque cheveux ek Li compte sakenn. Si c’est coumsa, eski ou pensé ki ena enn ti detail dan nou la-vie ki Jéhovah pa koné? Nou kapav sur ki Jéhovah comprend couma sakenn parmi so bann serviteur été vrai-mem. Oui, Li ‘trouve seki ena dan nou leker.’—1 Samuel 16:7.
11. Ki David ti dire pou montré ki li ti sur ki Jéhovah ti prend li compte personnellement?
11 David, ki ti gagne beaucoup problem dan so la-vie, ti sur ki Jéhovah ti prend li compte. Li ti ecrire: “Ah Jéhovah, to finn examine moi bien, ek to konn moi. To’nn koné kan mo assizé ek kan mo levé. To’nn konn mo pensé depuis bien loin.” (Psaume 139:1, 2) Ou aussi, ou kapav sur ki Jéhovah konn ou personnellement. (Jérémie 17:10) Pa pensé ki ou pena assez l’importance pou ki Jéhovah remark ou—Li trouve tou!
“Mette mo larme dan to bouteille en la peau”
12. Couma nou koné ki Jéhovah konn bien bann difficulté ki so bann serviteur gagné?
12 Jéhovah pa seulement konn sakenn parmi so bann serviteur personnellement, mais Li aussi konn bien bann difficulté ki sakenn gagné. Par exemple, kan bann Égyptien ti pé faire dominere ar bann Israélite, ki ti en esclavage, Jéhovah ti dire Moïse: “Oui, mo finn trouvé couma mo peuple pé passe misere en Égypte, ek mo finn tann zot crié a cause bann ki pé force zot pou travail, parski mo konn bien bann douleur ki zot pé supporté.” (Exode 3:7) Nou bien content ki Jéhovah trouve seki pé arrivé kan nou passe par enn l’epreuve, ek ki Li tann nou pleuré! Non, Li pa indifferent ar nou souffrance.
13. Couma nou koné ki Jéhovah vrai-mem souffert ensam avek so bann serviteur?
13 Bann sentiment ki Jéhovah ti ena envers bann Israélite, montré ki Li prend compte bann dimoune ki dan enn relation avek Li. Mem si souvent bann Israélite ti souffert parski zot ti ena la tête dur, guette ki Isaïe ti ecrire lor Jéhovah: “Pendant tou zot souffrance, Li aussi Li ti souffert.” (Isaïe 63:9) Alors, en tant ki enn fidel serviteur Jéhovah, ou kapav sur ki, kan ou pé souffert, Jéhovah aussi pé souffert. Eski sa pa encourage ou pou faire face ar bann difficulté sans ki ou peur, ek pou contigne servi Jéhovah tant ki ou kapav?—1 Pierre 5:6, 7.
14. Dan ki circonstance eski David ti ecrire Psaume 56?
14 Psaume 56 montré ki le roi David ti ena l’assurance ki Jéhovah ti prend li compte ek ki Jéhovah ti souffert ensam avek li. David ti ecrire sa Psaume-la kan li ti pé sauvé devant Saül, ki ti pé rod touye li. David ti al cachiette dan la ville Gath, mais kan bann Philistin ti reconette li, li ti peur pangar zot vinn trappe li. Li ti ecrire: “Mo bann l’ennemi ti pé contigne rod mette la main lor moi tout longue la journée, parski ena beaucoup ki ena toupé pou laguerre avek moi.” Dan sa situation dangereux-la, David ti tourne-li vers Jéhovah. Li ti dire: “Tout longue la journée, zot contigne ruine mo bann zaffaire personnel, tou zot bann pensé kont moi pou faire moi di-mal.”—Psaume 56:2, 5.
15. (a) Ki David ti pé rod dire, kan li ti demann Jéhovah pou mette so larme dan enn bouteille en la peau, ou-soit dan enn livre? (b) Ki l’assurance nou ena kan nou pé traverse enn situation ki pé testé nou la-foi?
15 Apré sa, David dire sa bann parole bien interessant ki nou trouvé dan Psaume 56:8: “To-mem to finn dire ki mo enn kikenn ki obligé sauvé. Mette mo larme dan to bouteille en la peau. Eski zot pa dan to livre?” Ici, David decrire dan enn fason bien touchant l’affection ki Jéhovah ti ena pou li. Nou aussi, kan nou dan bann situation difficile, nou kapav supplie Jéhovah avek larme. Mem Jésus ti faire sa, pourtant li ti enn dimoune parfait. (Hébreux 5:7) David ti sur ki Jéhovah ti pé observe li, ek ki Li ti pou rappel so souffrance, coumadir Jéhovah ti pou garde so bann larme dan enn bouteille en la peau, ou-soit Li ti pou ecrire zot dan enn livre.d Kitfois ou ena sentiment ki ou bann larme kapav rempli enn bon partie sa bouteille en la peau-la, ou-soit zot kapav rempli beaucoup page dan sa livre-la. Si ou ena sa sentiment-la, alors ou kapav prend courage. La Bible donne nou sa l’assurance-la: “Jéhovah pré ar bann dimoune ki ena enn grand chagrin dan zot leker; ek Li sauve bann ki demoralisé.”—Psaume 34:18.
Vinn bien proche avek Bondié
16, 17. (a) Couma nou koné ki Jéhovah pa indifferent ar bann problem ki so bann serviteur gagné? (b) Ki Jéhovah finn faire pou permette bann dimoune vinn so bann camarade intime?
16 Kan nou lire ki Jéhovah ‘finn mem compte tou bann cheveux ki nou ena lor nou la-tête,’ sa montré nou ki nou ena privilege pou adore enn Bondié ki prend nou compte ek ki interessé avek nou. Mem si nou bizin attann le monde nouveau pou ki tou nou bann souffrance ek difficulté disparette, asterla-mem Jéhovah pé faire bann kitsoz extraordinaire pou so peuple. David ti ecrire: “C’est bann ki ena la crainte pou Jéhovah ki vinn so bann camarade intime, ek Li faire zot konn so l’alliance.”—Psaume 25:14.
17 ‘Vinn bann camarade intime avek Jéhovah.’ Sa l’idée-la kapav parette impossible pou bann dimoune imparfait! Pourtant, Jéhovah invite bann dimoune ki ena la crainte pou Li, pou vinn so bann invité dan so la-tente. (Psaume 15:1-5) Et ki Jéhovah faire pou so bann invité? Dapré David, Li faire zot konn so l’alliance. Li confié-Li en zot, ek par l’intermediaire bann prophete, Li faire zot konn So bann “secret,” pou ki zot kapav koné ki projet Li ena, ek ki zot bizin faire pou vive en accord avek so volonté.—Amos 3:7.
18. Couma nou koné ki Jéhovah envie ki nou senti-nou bien proche avek Li?
18 Oui, nou bien touché kan nou aprann ki nou, bann dimoune imparfait, nou kapav vinn bann camarade intime ar nou Bondié Tout-Puissant, Jéhovah. En realité, c’est seki Li encourage nou pou faire. La Bible dire: “Vinn proche ar Bondié, ek Li pou vinn proche ar zot.” (Jacques 4:8) Jéhovah envie ki nou senti-nou bien proche avek Li, ek Li finn deja prend bann disposition pou nou kapav faire sa. Grace a sacrifice Jésus Christ, nou kapav vinn bann camarade Jéhovah. La Bible dire: “Mais nou, nou ena l’amour, parski Li, Li finn content nou en premier.”—1 Jean 4:19.
19. Couma l’endurance kapav fortifié nou relation avek Jéhovah?
19 Sa l’amitié ki nou ena avek Jéhovah-la, vinn encore pli fort kan nou enduré dan bann situation difficile. Disciple Jacques ti ecrire: “Laisse l’endurance fini so travail, pou ki zot vinn complet ek sans defaut dan tou, sans ki zot mank nanyin.” (Jacques 1:4) Kan nou enduré dan bann situation difficile, ki “travail” pé accompli? Rappel “pikan” ki Paul ti ena ‘dan so la-chair.’ Ki so l’endurance ti accompli dan so cas? Guette ki Paul ti dire lor bann l’epreuve ki li ti bizin enduré: “Avek plaisir, mo prefere flatte moi a cause mo bann faiblesse, pou ki puissance Christ kapav reste lor moi couma enn la-tente. Alors, pou Christ, mo trouve plaisir dan bann faiblesse, kan mo gagne maltraité, dan le temps dur, dan persecution ek dan bann difficulté. Parski kan mo faible, c’est lerla-mem ki mo fort.” (2 Corinthiens 12:9, 10) Paul ti’nn trouvé ki Jéhovah ti donne li puissance ki li ti bizin pou enduré—mem “la puissance ki depasse seki normal” si sa ti necessaire. Lerla, sa ti faire li vinn pli proche ar Jésus Christ ek ar Jéhovah.—2 Corinthiens 4:7; Philippiens 4:11-13.
20. Couma nou kapav sur ki Jéhovah pou soutenir nou ek pou encourage nou kan nou dan bann situation difficile?
20 Kitfois Jéhovah pé laisse ou bann l’epreuve contigné. Dan sa cas-la, rappel toujours promesse ki Li’nn faire avek bann dimoune ki ena la crainte pou Li: “Jamais mo pa pou quitte toi, ni mo pou abandonne toi.” (Hébreux 13:5) Ou aussi, ou kapav gagne sa soutien ek sa l’encouragement-la. Jéhovah finn mem compte ‘tou bann cheveux ki ena lor ou la-tête.’ Li trouve ou l’endurance. Li aussi Li souffert, kan ou pé souffert. Li interessé ar ou sincerement. Ek, jamais Li pou ‘blié ou travail ek l’amour ki ou finn montré pou so nom.’—Hébreux 6:10.
[Note]
a David, ki ti enn dimoune droite, ek bann garson Qorah ki ti reste fidel, zot aussi zot ti dire preské mem zaffaire.—Psaume 10:1; 44:24.
b La Bible pa dire exactement ki sa ‘pikan dan la chair-la’ ti été. Kitfois sa ti kapav enn problem la santé, par exemple li possible ki Paul pa ti trouve bien clair. Ou-soit, sa l’expression-la kapav aussi represente bann fausse zapotre ek bann lezot dimoune ki ti pé remette en question si vrai-mem Paul ti enn zapotre, ek si li ti gagne droit faire so ministere.—2 Corinthiens 11:6, 13-15; Galates 4:15; 6:11.
c Certain bibliste dire ki, kan Jésus ti dire ki bann moineau tombe enba, li pa ti pé koz zis kan zot ti mort. Zot dire ki dan langue original, li possible ki sa vedir enn zoiseau ki pose-li lor la terre pou rod mangé. Dan sa cas-la, sa vedir ki, pa zis kan enn zoiseau mort ki Bondié remark li, mais Li prend compte seki li faire toulé-jour.—Matthieu 6:26.
d Dan lepok longtemps, ti traite la peau bann mouton, bann chevre ou-soit bann boeuf pou faire bann bouteille en la peau. Ti servi zot pou mette di-lait, di-beurre, fromage ou-soit de l’eau. Parfois aussi, si bann la-peau-la ti traité pendant longtemps, ti kapav mette de l’huile ou-soit di-vin ladan.
Eski ou rappel?
• Ki kitsoz kapav faire enn dimoune pensé ki Bondié finn abandonne li?
• Ki leson nou tiré dan l’exemple ki Jésus ti donné lor bann moineau ek lor bann cheveux ki ena lor nou la-tête?
• Ki sa vedir mette nou larme dan “bouteille en la peau,” ou-soit dan “livre” Jéhovah?
• Couma nou kapav vinn “bann camarade intime” avek Jéhovah?
[Zimage, page 19]
Kifer Jéhovah pa ti tire ‘pikan ki Paul ti ena dan so la-chair’?
[Zimage, page 20]
Ki nou aprann dan l’exemple ki Jésus ti donné lor bann moineau?
[Remerciement photo]
© J. Heidecker/VIREO
[Zimage, page 22]
Lire la Bible regulierement, donne nou l’assurance ki Bondié prend nou compte personnellement