Watchtower BIBLIOTEK LOR INTERNET
Watchtower
BIBLIOTEK LOR INTERNET
Kreol Morisien
  • LABIB
  • PIBLIKASION
  • RENION
  • w11 1/5 p. 18-23
  • Kisannla ki pli important dan ou la vie?

Pena video ki disponib pou seki ou finn swazir.

Sori, enn erer inn anpes sa video-la zwe.

  • Kisannla ki pli important dan ou la vie?
  • La Tour de Garde pé annonce Royaume Jéhovah—2011
  • Soutit
  • Lor Mem Size
  • Question ki ti soulevé dan jardin Éden
  • Question ki ti soulevé dan lepok Job
  • Reponse parfait ki Jésus ti donné
  • Couma nou pou reponn sa question-la
  • Reflechi Ki Qualité Dimoune Ou Bizin Été
    La Tour de Garde pé annonce Royaume Jéhovah—2013
  • Job ti glorifié nom Jéhovah
    La Tour de Garde pé annonce Royaume Jéhovah—2009
  • Couma vive dan enn fason ki faire Bondié plaisir?
    Ki la Bible enseigné vrai-mem?
  • Job—Enn dimoune ki’nn enduré ek ki’nn garde so l’integrité
    La Tour de Garde pé annonce Royaume Jéhovah—2006
Rod Plis
La Tour de Garde pé annonce Royaume Jéhovah—2011
w11 1/5 p. 18-23

Kisannla ki pli important dan ou la vie?

“To tousel Pli Grand lor la terre entier.”​—PS. 83:18.

1, 2. Pou nou kapav gagne la vie sauve, kifer li pa assez ki nou zis konn nom Jéhovah?

KITFOIS premier fois ki ou ti trouve nom Jéhovah, c’est kan enn kikenn ti montré ou sa dan Psaume 83:18. Ou ti surement etonné kan ou ti lire sa bann parole-la: “Pou ki bann dimoune koné ki toi, ki appel Jéhovah, to tousel Pli Grand lor la terre entier.” Depuis sa, pena doute ki ou finn servi sa mem verset-la pou aide lezot pou konn nou Bondié ki rempli ar l’amour, Jéhovah.​—Rom. 10:12, 13.

2 Mem si li important ki bann dimoune konn nom Jéhovah, zis sa connaissance-la pa assez. Remarké couma enn psalmiste mette l’accent lor enn lot verité bien important ki pou faire nou gagne la vie sauve, kan li dire: “To tousel Pli Grand lor la terre entier.” Oui, Jéhovah Li-mem Personnage pli important dan tou l’univers. En tant ki Createur tou kitsoz, Li ena droit pou attann ki tou so bann creature montré enn soumission total envers Li. (Rév. 4:11) Alors, nou ena bann bon raison pou demann nou-mem: ‘Kisannla ki pli important dan mo la vie?’ Li bien important ki nou examine bien reponse ki nou donné pou sa question-la!

Question ki ti soulevé dan jardin Éden

3, 4. Couma Satan ti reussi trompe Ève, ek ki resultat sa ti ena?

3 Nou kapav trouve l’importance sa question-la dan bann l’evenement ki ti deroulé dan jardin Éden. Dan sa jardin-la, sa ange ki ti rebellé-la ek ki plitar la Bible appel Satan le Diable, ti tente Ève, premier femme. Li ti pousse li pou mette so bann prop desir avant commandement ki Jéhovah ti donné pou pa mange fruit enn certain pié. (Gen. 2:17; 2 Cor. 11:3) Ève ti tombe dan sa tentation-la ek lerla li ti mank respé pou souveraineté Jéhovah. Ève pa ti accepté Jéhovah couma Personnage ki pli important dan so la vie. Mais couma Satan ti reussi trompe Ève?

4 Satan ti servi bann different tactik bien sournois kan li ti koz avek Ève. (Lire Genèse 3:1-5.) Premierement, Satan pa ti servi nom Jéhovah. Li ti zis dire “Bondié.” Parkont, ecrivain livre Genèse li, li ti servi nom Jéhovah dan premier verset sa chapitre-la. Deuxiemement, au lieu ki li ti dire “commandement” Bondié, Satan ti zis demandé ki Bondié ti “dire.” (Gen. 2:16) Dan sa fason bien sournois-la, Satan kitfois ti essaye diminué l’importance sa commandement-la. Troisiemement, mem si li ti koz zis ar Ève, li ti dire “zot” au lieu “toi.” Kan li ti faire sa, kitfois li ti essaye flatte l’orgueil Ève, faire tou pou ki li senti-li important​—coumadir Ève pa ti pé koz zis pou li tousel, mais aussi pou so mari. Ki resultat sa ti ena? Li clair ki Ève ti decide par li-mem pou koz pou zot toulé-deux, kan li ti dire ar sa serpent-la: “Nou kapav mange fruit bann pié ki ena dan jardin.”

5. (a) Lor ki kitsoz Satan ti faire Ève fixé so l’attention? (b) Ki Ève ti montré kan li ti mange sa fruit ki Bondié ti defann-la?

5 Satan ti aussi deforme la verité. Li ti faire croire ki Bondié pa ti agir avek justice kan Li ti demandé ki Adam ek Ève ‘pa mange bann fruit lor tou bann pié dan jardin.’ Apré sa, Satan ti pousse Ève pou guette so l’avantage ek couma li kapav soi-disant ameliore so la vie, ek vinn “couma Bondié.” Finalement, li ti faire Ève fixé so l’attention lor sa pié-la ek lor so fruit au lieu, ki lor so bann relation avek sa Kikenn ki finn donne li tou kitsoz-la. (Lire Genèse 3:6.) Malheureusement, kan Ève ti mange sa fruit-la, li ti montré ki Jéhovah pa ti Personnage ki pli important dan so la vie.

Question ki ti soulevé dan lepok Job

6. Couma Satan ti mette en doute l’integrité Job, ek lerla ki l’occasion Job ti gagné?

6 Plusieurs siecle plitar, Job, enn zom fidele ti gagne l’occasion pou montré kisannla ki ti pli important dan so la vie. Kan Jéhovah ti faire Satan konn tou seki Job ti pé faire pou reste integre, Satan ti dire Li: “Eski pou nanyin ki Job finn ena la crainte pou Bondié?” (Lire Job 1:7-10.) Satan pa ti nié ki Job ti obeir Bondié. Mais li ti mette en doute so bann mobile. Dan enn fason sournois, li ti accuse Job ki li ti pé servi Jéhovah pou so prop l’interet, pa par amour. Zis Job ki ti kapav prouvé ki sa l’accusation-la ti fausse, ek li ti gagne l’occasion pou faire sa.

7, 8. Ki bann l’epreuve Job ti gagné, ek ki li ti montré par so l’endurance ek so fidelité?

7 Jéhovah ti permette Satan pou faire Job passe par plusieurs malheur, enn apré lot. (Job 1:12-19) Couma Job ti reagir ar sa changement situation-la? La Bible dire ki li “pa ti faire peché ek li pa ti rann Bondié responsable pou okenn mauvais kitsoz.” (Job 1:22) Mais Satan pa ti arrete la. Li ti faire enn lot l’accusation: “La peau pou la peau, ek tou seki enn dimoune ena, li pou donne sa pou sap so nâme.”a (Job 2:4) Satan ti pretann ki si Job li-mem ti souffert, li ti pou montré ki Jéhovah pa ti pli important dan so la vie.

8 Job ti defiguré par enn maladie degoutant ek so femme ti mette pression lor li pou li maudit Bondié ek mort. Plitar, trois fausse consolateur ti accuse li ki li ti ena enn mauvais conduite. (Job 2:11-13; 8:2-6; 22:2, 3) Selman, mem dan tou sa bann souffrance-la, Job ti garde so l’integrité. (Lire Job 2:9, 10.) Par so l’endurance ek so fidelité, li ti montré ki Jéhovah ti pli important dan so la vie. Job ti aussi montré ki li possible pou enn dimoune imparfait reponn, mem dan enn fason limité, bann fausse accusation ki Satan le Diable faire.​—Compare avek Proverbes 27:11.

Reponse parfait ki Jésus ti donné

9. (a) Couma Satan ti servi desir ki Jésus ti ena pou mangé, pou essaye tente Jésus? (b) Couma Jésus ti reagir ar sa tentation-la?

9 Enn tipé apré bapteme Jésus, Satan ti essaye tente li pou mette bann desir egoïste en premier au lieu ki li ti contigne considere Jéhovah couma pli important dan so la vie. Satan ti mette trois tentation devant Jésus. Premierement, li ti koné ki Jésus ti faim, alors li ti profite lor la pou tente Jésus pou transforme roche en di-pain. (Mat. 4:2, 3) Jésus ti fek garde careme pendant 40 jour ek li ti vrai-mem bien faim. Alors Satan ti pousse-li pou mal servi pouvoir ki li ti ena pou faire mirak, pou li satisfaire so la faim. Couma Jésus ti reagir? Li pa ti faire couma Ève ki pa ti ecoute bann parole Jéhovah. Jésus li, li ti fixé so l’attention lor Parole Jéhovah, ek desuite li ti rejette sa tentation-la.​—Lire Matthieu 4:4.

10. Kifer Satan ti lance Jésus enn defi pou jette so lekor enba?

10 Satan ti aussi essaye influence Jésus pou li reagir dan enn fason egoïste. Li pa ti hesité pou amenn Jésus la-haut lor temple, ek lance li enn defi pou li jette so lekor enba. (Mat. 4:5, 6) Ki Satan ti pé envie faire? Satan ti pretann ki si Jésus pa ti blessé kan li ti pou tombé, sa ti pou montré ki li “enn garson Bondié.” Li clair ki Satan ti envie ki Jésus accorde enn trop grand l’importance ar so reputation, mem ziska faire enn demonstration extraordinaire. Satan ti koné ki enn dimoune kapav accepté pou faire enn kitsoz dangereux par orgueil ek pou pa perdi la face devant lezot. Satan ti faire enn mauvais l’application ar enn verset, mais Jésus ti montré ki li, li ti bien comprend Parole Jéhovah. (Lire Matthieu 4:7.) Kan li ti rejette sa defi-la, encore enn fois Jésus ti prouvé ki Jéhovah ti pli important dan so la vie.

11. Kan Satan ti offert Jésus tou bann royaume dan le monde, kifer li ti refusé?

11 Satan ti faire tou seki li kapav enn troisieme fois pou tente Jésus kan li ti offert li tou bann royaume ki ena dan le monde. (Mat. 4:8, 9) Desuite, Jésus ti refuse seki Satan ti offert li. Li ti comprend ki si li ti accepté sa, coumadir li ti pé rejette souveraineté Jéhovah​—droit ki Bondié ena pou regné couma sa Kikenn ki Pli Grand dan l’univers-la. (Lire Matthieu 4:10.) A chaque fois, Jésus ti servi bann passage la Bible kot ti ena nom Jéhovah, pou reponn Satan.

12. Ki decision difficile Jésus ti bizin prend kan li ti pré pou mort, ek ki nou aprann ar fason ki li ti reagir?

12 Kan Jésus ti pré pou mort, li ti ena enn decision bien difficile pou prend. Toute longue so ministere, li ti faire koné ki li ti disposé pou donne so la vie en sacrifice. (Mat. 20:17-19, 28; Luc 12:50; Jean 16:28) Selman, Jésus ti koné ki dapré systeme legal bann Juif, bannla ti pou mette enn fausse charge lor li ek ti pou condamne li couma enn kikenn ki’nn blaspheme Bondié. Sa ti bouleverse li beaucoup pou mort dan sa circonstance-la. Li ti faire sa la priere-la: “Papa, si possible, faire sa coupe-la passe loin ar moi.” Mais li ti ajouté: “Mais pa couma mo envie, mais couma toi, to envie.” (Mat. 26:39) Oui, Jésus ti reste fidele ziska la mort, ek sa ti prouvé sans okenn doute kisannla ki ti pli important dan so la vie!

Couma nou pou reponn sa question-la

13. Ki bann leson nou finn aprann ziska la ar l’exemple Ève, Job ek Jésus Christ?

13 Ki nou finn aprann ziska la? Dan cas Ève, nou aprann ki bann ki laisse bann desir egoïste ou-soit l’orgueil influence zot, zot montré ki Jéhovah pa pli important dan zot la vie. Parkont, par conduite integre ki Job ti ena, nou aprann ki mem bann dimoune imparfait kapav montré ki zot mette Jéhovah en premier kan zot endure bann l’epreuve avek fidelité​—mem kan zot pa bien comprend kifer zot pé gagne sa bann l’epreuve-la. (Jacq. 5:11) Finalement, l’exemple Jésus enseigne nou ki nou bizin disposé pou supporte la honte, ek pou pa accorde trop l’importance ar nou reputation. (Héb. 12:2) Mais couma nou kapav applik sa bann leson-la?

14, 15. Couma reaction Jésus devant bann tentation ti different ar reaction Ève, ek couma nou kapav imite Jésus? (Faire enn commentaire lor zimage ki trouve lor sa page-la.)

14 Jamais pa laisse bann tentation faire ou blié Jéhovah. Ève ti fixé so l’attention lor sa tentation ki ti zis devant li-la. Li ti trouvé ki sa fruit-la “ti bon pou mangé ek pié-la ti enn kitsoz ki so lizié ti envie contigne guetté, oui, li ti joli pou guetté.” (Gen. 3:6) Fason ki li ti reagir ti vrai-mem different avek fason ki Jésus ti reagir ar trois tentation ki Satan ti mette devant li! A chaque fois, Jésus ti trouve bann danger ki ti ena derriere sa bann tentation-la ek li ti reflechi lor consequence so bann action. Li ti compte lor Parole Bondié ek li ti aussi servi nom Jéhovah.

15 Kan nou tenté pou faire bann kitsoz ki Jéhovah pa content, lor ki kitsoz nou fixé nou l’attention? Plus nou fixé nou l’attention lor enn tentation, plus sa mauvais desir-la pou vinn pli fort. (Jacq. 1:14, 15) Nou bizin pa tardé pou deracine sa desir-la, mem si sa kapav parette bien difficile pareil coumadir nou pé rass enn partie dan nou lekor. (Mat. 5:29, 30) Pareil couma Jésus, nou bizin reflechi lor consequence nou bann action​—ki l’effet zot pou ena lor nou relation avek Jéhovah. Nou bizin rappel seki so Parole, la Bible, dire. C’est selman dan sa fason-la ki nou kapav montré ki Jéhovah pli important dan nou la vie.

16-18. (a) Ki kapav faire nou decouragé? (b) Ki pou aide nou pou faire face ar bann situation bien difficile?

16 Fodé jamais ou laisse bann malheur ki ou gagné personnellement faire ou vinn amer kont Jéhovah. (Prov. 19:3) A mesure ki la fin sa mauvais le monde-la pé kosté, pli beaucoup serviteur Jéhovah pé affecté par bann catastrophe ek bann malheur. Dan nou lepok, nou pa attann ki Jéhovah faire mirak pou protege nou. Mais mem sa, pareil couma Job, nou kapav decouragé kan nou perdi bann dimoune ki nou content ou-soit kan nou gagne bann difficulté personnel.

17 Job pa ti comprend kifer Jéhovah ti laisse certain kitsoz arrivé, ek parfois, nou aussi kitfois nou pa comprend kifer bann mauvais kitsoz arrivé. Li possible ki nou finn tann dire ki certain frere fidele finn mort dan enn tremblement de terre, par exemple couma bann ki’nn mort en Haïti, ou-soit dan lezot catastrophe naturel. Ou-soit kitfois nou konn enn serviteur Jéhovah ki’nn garde so l’integrité, ki finn mort apré enn traitement violent ou-soit dan enn accident grave. Ou-bien nou-mem, nou kapav affecté par bann situation bien difficile ou-soit nou pensé ki nou victime bann injustice. Nou la peine kapav pousse-nou pou dire: ‘Ayo Jéhovah. Kifer moi? Ki mo’nn faire de mal?’ (Hab. 1:2, 3) Ki pou aide nou pou enduré dan bann moment coumsa?

18 Nou bizin faire attention pou pa pensé ki sa bann situation difficile-la montré ki nou pena faveur Jéhovah. Jésus ti attire l’attention lor-la kan li ti koz lor deux malheur ki ti arrivé dan so lepok. (Lire Luc 13:1-5.) Beaucoup malheur arrivé a cause bann “moment ek bann situation ki [nou] pa attann.” (Eccl. 9:11) Mais pou n’importe ki raison nou pé passe par bann situation difficile, nou kapav faire face ar sa, si nou tourne-nou vers “Bondié ki donne tou consolation.” Li pou donne nou la force ki nou bizin pou contigne reste fidele.​—2 Cor. 1:3-6.

19, 20. Ki ti aide Jésus pou endure bann situation ki ti humilié li, ek ki kapav aide nou pou faire pareil?

19 Fodé jamais ou laisse l’orgueil ou-soit bann situation ki faire ou honté, vinn ou pli grand tracas. L’humilité ki Jésus ti ena ti permette li pou ‘laisse tou, ek pou prend forme enn esclave.’ (Phil. 2:5-8) Li ti kapav endure beaucoup situation ki ti humilié li, parski li ti compte lor Jéhovah. (1 Pierre 2:23, 24) Kan Jésus ti faire sa, li ti mette volonté Jéhovah en premier, ek a cause sa Jéhovah ti donne li enn pli grand position. (Phil. 2:9) Jésus ti encourage so bann disciple pou imite li.​—Mat. 23:11, 12; Luc 9:26.

20 Parfois, certain l’epreuve ki testé nou la foi kapav humilié nou. Kan-mem, nou bizin ena mem l’assurance ki l’apotre Paul ki ti dire: “C’est pou sa raison-la ki moi aussi mo pé supporte sa bann kitsoz-la, mais mo pa honté. Parski mo konn sa kikenn ki mo’nn croire-la, ek mo sur ki li kapav garde seki mo’nn confié li, ziska zordi.”​—2 Tim. 1:12.

21. Malgré l’attitude egoïste ki ena dan le monde, ki nou bizin bien decidé pou faire?

21 La Bible ti annoncé ki dan nou lepok, bann dimoune ti pou “content zot-mem.” (2 Tim. 3:2) Alors, nou pa etonné ki nou entouré ar enn generation ki rod so prop l’interet. Fodé jamais ki sa l’attitude egoïste-la deteint lor nou! Au contraire, ki nou pé faire face ar bann tentation, ki nou affecté par bann malheur ou-soit nou pé faire face ar seki lezot pé faire pou humilié nou, sakenn parmi nou, anou bien decidé, pou montré ki Jéhovah Li vrai-mem sa Kikenn ki pli important dan nou la vie-la!

[Note]

a Certain bibliste pensé ki l’expression “la peau pou la peau” kitfois vedir ki Job ti pou agir dan enn fason egoïste ek li ti pou permette ki so bann zenfant ek so bann zanimo perdi zot la peau, setadir perdi zot la vie, tant ki li, li ti pou kapav sauve so prop la peau, setadir sauve so la vie. Ena lezot ki pensé ki sa l’expression-la montré ki enn dimoune disposé pou perdi inpé so la peau si sa pou sauve so la vie. Par exemple, enn dimoune kitfois kapav leve so lé-bras pou evite gagne enn coup lor so la tête, coumsa, li perdi inpé so la peau mais li sauve so la vie. Mais n’importe ki l’explication zot donné, li clair ki sa l’expression-la ti pé rod dire ki Job ti pou bien disposé pou donne tou seki li kapav tant ki sa ti pou faire li garde so la vie.

Ki nou kapav aprann ar . . .

• fason ki Satan ti trompe Ève?

• fason ki Job ti reagir kan li ti affecté par bann malheur?

• seki ti pli important pou Jésus?

[Zimage page 21]

Jésus ti rejette bann tentation Satan ek ti fixé so l’attention pou faire volonté Jéhovah

[Zimage page 22]

Predication enba bann la tente apré tremblement de terre en Haïti

Dan bann situation difficile, nou kapav tourne-nou vers “Bondié ki donne tou consolation”

    Piblikasion Kreol Morisien (2000-2025)
    Dekoneksion
    Koneksion
    • Kreol Morisien
    • Partaze
    • Preferans
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Linformasion Legal
    • Prinsip Konfidansialite
    • Reglaz Konfidansialite
    • JW.ORG
    • Koneksion
    Partaze