Watchtower BIBLIOTEK LOR INTERNET
Watchtower
BIBLIOTEK LOR INTERNET
Kreol Morisien
  • LABIB
  • PIBLIKASION
  • RENION
  • w09 1/4 p. 9-13
  • Job ti glorifié nom Jéhovah

Pena video ki disponib pou seki ou finn swazir.

Sori, enn erer inn anpes sa video-la zwe.

  • Job ti glorifié nom Jéhovah
  • La Tour de Garde pé annonce Royaume Jéhovah—2009
  • Soutit
  • Lor Mem Size
  • Job ti testé par Satan
  • Ki nou kapav aprann ar l’attitude Job
  • Ki quantité nou l’amour pou Jéhovah li profond?
  • Satan—enn adversaire ki defié Jéhovah ek enn apostat
  • Job ti glorifié nom Jéhovah
  • Point biblik interessant dan livre Job
    La Tour de Garde pé annonce Royaume Jéhovah—2006
  • “Met To Lespwar an Zeova”
    Latour Degard Pe Anons Rwayom Zeova (Edision Letid)—2022
  • Job garde so fidelité
    La Bible—Ki message ena ladan?
  • Job—Enn dimoune ki’nn enduré ek ki’nn garde so l’integrité
    La Tour de Garde pé annonce Royaume Jéhovah—2006
Rod Plis
La Tour de Garde pé annonce Royaume Jéhovah—2009
w09 1/4 p. 9-13

Job ti glorifié nom Jéhovah

“Ki nom Jéhovah reste toujours beni.”—JOB 1:21.

1. Kisannla kitfois ti ecrire livre Job, ek kan li ti ecrire sa?

MOÏSE ti ena apepré 40 an kan li ti quitte l’Égypte. Li ti sauvé pou ki Pharaon pa touye li, ek li ti al reste Madiân. (Actes 7:23) Kan li ti reste dan sa pays-la, kitfois li ti tann koz lor bann l’epreuve Job, ki ti pé reste dan pays Outs, pa loin ar Madiân. Plusieurs l’année apré, kan Moïse ek nation Israël ti pré kot Outs, vers la fin zot la marche dan desert, kitfois Moïse ti aprann seki ti’nn arrive Job vers la fin so la vie. Dapré bann Juif, c’est Moïse ki’nn ecrire livre Job enn tipé apré la mort Job.

2. Dan ki fason livre Job li enn l’encouragement pou bann serviteur Jéhovah ki pé vive dan nou lepok?

2 Livre Job fortifié la foi bann serviteur Bondié ki vive dan nou lepok. Couma? Seki li raconté ouvert nou lizié lor bann l’evenement bien important ki’nn arrivé dan le ciel ek ki concerne nou. Li attire nou l’attention aussi lor question bien important ki ti soulevé en rapport avek souveraineté Bondié. Livre Job faire nou comprend pli bien ki sa impliké pou garde nou l’integrité. Li aide nou pou comprend kifer parfois Jéhovah permette ki so bann serviteur souffert. En plus, livre Job faire nou koné ki Satan le Diable li-mem pli grand adversaire Jéhovah ek l’ennemi bann dimoune. Li montré aussi ki bann dimoune imparfait pareil couma Job kapav reste fidele envers Jéhovah malgré bann l’epreuve bien-bien difficile. Anou examine certain l’evenement ki mentionné dan livre Job.

Job ti testé par Satan

3. Ki nou koné lor Job, ek kifer Satan ti attak li?

3 Job ti enn zom bien riche ek bien important, li ti enn grand chef famille ki ti ena bann bon principe. Li ti enn grand conseillé ki bann dimoune ti bien estimé ek li ti aide bann pauvre. Ek seki ti pli important, Job ti ena la crainte pou Bondié. La Bible decrire Job couma enn zom ki ‘personne pa ti kapav faire okenn reproche, ki ti droite, ti ena la crainte pou Bondié ek ti evite seki mauvais.’ Si Satan ti attak Job c’est a cause l’attachement ki li ti ena pou Bondié—pa a cause so richesse ni l’importance ki li ti ena.—Job 1:1; 29:7-16; 31:1.

4. Ki été l’integrité?

4 Commencement livre Job raconte enn l’assemblée ki ti ena dan le ciel kot bann ange ti prend zot position devant Jéhovah. Satan aussi ti present, ek li ti faire bann l’accusation kont Job. (Lire Job 1:6-11.) Mem si Satan ti mentionne bann di-bien ki Job ti ena, li ti surtout mette en doute l’integrité Job. Mot “integrité” donne l’idée enn kikenn ki droite, ki pa kapav faire li okenn reproche, ek ki juste. Kan la Bible koz lor l’integrité enn dimoune, sa vedir ki sa dimoune-la li attaché ar Jéhovah avek enn leker complet.

5. Ki Satan ti pretann lor Job?

5 Satan ti pretann ki Job ti adore Bondié par l’interet, pa parski li ti ena l’integrité. Satan ti faire croire ki Job ti pou reste fidele envers Jéhovah tant ki Jéhovah ti contigne recompense ek protege li. Pou donne enn reponse kont l’accusation Satan, Jéhovah ti permette li attak sa zom fidele-la. Resultat: dan enn sel jour, Job ti aprann ki bann voleur ti kokin so bann zanimo ou-soit ki certain ti’nn mort, ki la plupart so bann serviteur ti’nn mort zot aussi, ek ki so dix zenfant ti’nn perdi zot la vie. (Job 1:13-19) Eski bann l’attak Satan ti detruire l’integrité Job? La Bible montré couma Job ti reagir devant sa bann malheur-la: “Jéhovah Li-mem inn donné, ek Jéhovah Li-mem inn prend. Ki nom Jéhovah reste toujours beni.”—Job 1:21.

6. (a) Ki ti arrivé pendant enn lot l’assemblée dan le ciel? (b) Kisannla Satan ti pé pensé kan li ti mette en doute l’integrité Job envers Jéhovah?

6 Plitar, ti ena enn lot l’assemblée dan le ciel. Encore enn fois, Satan ti faire bann l’accusation kont Job, li ti dire: “La peau pou la peau, ek tou seki enn dimoune ena, li pou donne sa pou sap so nâme. Mais, pou changé, avance to la main, s’il te plait, ek touche tou seki li ena, ek guetté si li pa maudit toi dan to figure.” Remarké ki Satan ti implik lezot dimoune dan so l’accusation. Kan li ti dire: “Tou seki enn dimoune ena, li pou donne sa pou sap so nâme,” Satan ti pé mette en doute l’integrité n’importe ki “dimoune” ki adore Jéhovah ek pa zis Job. Apré sa, Jéhovah ti permette Satan faire Job gagne enn maladie ki ti faire li bien souffert. (Job 2:1-8) Mais bann l’epreuve Job pa ti arrete la.

Ki nou kapav aprann ar l’attitude Job

7. Dan ki fason madame Job ek bann ki ti vinn guette Job ti mette pression lor Job?

7 Kan bann l’epreuve ti commencé, Job so madame aussi ti gagne mem malheur ki li. Surement li ti bien souffert kan li ti perdi so bann zenfant ek tou so di-bien. Surement sa ti faire li di-mal kan li ti trouve so mari pé souffert a cause enn maladie. Li ti dire Job: “Eski to pé toujours tini ferme to l’integrité? Maudit Bondié ek mort!” Apré sa, trois zom ti vini—Éliphaz, Bildad, ek Tsophar—ki ti supposé encourage Job. Mais au contraire, zot ti servi bann fausse raisonnement ek zot ti montré ki zot ti bann “fausse consolateur.” Par exemple, dapré Bildad bann zenfant Job ti kitfois faire bann mauvais kitsoz ek zot ti merite seki ti’nn arrive zot. Éliphaz ti faire croire ki si Job ti pé souffert c’est parski li ti pé gagne punition pou bann peché ki li ti’nn faire dan le passé. Li ti mem demandé si bann dimoune ki garde zot l’integrité zot vrai-mem ena valeur devant Bondié! (Job 2:9, 11; 4:8; 8:4; 16:2; 22:2, 3) Mem si ti ena bann grand pression coumsa lor li, Job ti garde so l’integrité. Li vrai ki Job ti ena tort kan li ti commence “dire ki so nâme juste au lieu ki li dire ki Bondié juste.” (Job 32:2) Mais kan-mem, li ti reste fidele a travers tou so bann l’epreuve.

8. Ki bon l’exemple Élihou inn donne bann ki bizin donne conseil zordi?

8 Apré sa nou lire concernant Élihou ki ti vinn visite Job li aussi. D’abord, Élihou ti ecoute bann argument ki Job ek so trois camarade ti dire. Mem si li ti pli jeune ki sa quatre zom-la, Élihou ti montré ki li ti ena enn pli grand sagesse. Li ti koz ar Job avek beaucoup consideration, li ti servi so nom personnel. Élihou ti felicite Job pou so bon conduite. Mais li ti aussi dire ki Job ti’nn trop rod prouvé ki li ti juste. Apré sa, Élihou ti donne Job l’assurance ki sa vaut toujours la peine pou servi Bondié avek fidelité. (Lire Job 36:1, 11.) Sa c’est vrai-mem enn bon l’exemple pou bann ki bizin donne conseil zordi! Élihou ti montré patience, li ti konn ecoute bien, li ti felicite Job kan possible, ek li ti donne bann conseil ki ti encourage Job.—Job 32:6; 33:32.

9. Couma Jéhovah ti aide Job?

9 Finalement, enn visiteur extraordinaire ti koz ar Job. La Bible raconté: “Jéhovah ti reponn Job dan enn tempete di-vent.” Li ti servi enn serie question avek bonté mais fermeté pou aide Job corrige so fason pensée. Job ti accepté ki Jéhovah reprend li ek li ti admette: “Mo finn vinn enn zom ki pena l’importance . . . Mo repenti dan la poussiere ek dan lasann.” Apré sa, Jéhovah ti koz ar Job, Li ti reprend trois camarade Job parski zot pa ti dire “la verité.” Job ti bizin prié pou zot. Finalement, “Job ti couma enn prisonnier so bann malheur mais Jéhovah ti change so condition kan li ti prié pou so bann camarade ek Jéhovah ti commence donne li deux fois plus ki tou seki li ti ena.”—Job 38:1; 40:4; 42:6-10.

Ki quantité nou l’amour pou Jéhovah li profond?

10. Kifer Jéhovah pa ti decidé pou ignore seki Satan ti dire ou-soit pou detruire li?

10 Jéhovah Li-mem Createur l’univers ek le Roi tou creation. Kifer Li pa ti zis ignore bann l’accusation Satan? Bondié ti koné ki mem si Li ti ignore seki Satan ti dire, ou-soit si Li ti detruire li, sa pa ti pou reglé question ki ti’nn soulevé. Satan ti pretann ki Job, enn serviteur ki ti ena enn grand l’integrité, pa ti pou reste fidele si li ti perdi tou so bann di-bien. Job ti reste fidele malgré sa l’epreuve-la. Apré sa, Satan ti pretann ki n’importe ki dimoune pou arrete servi Bondié si li souffert physiquement. Job ti souffert, mais li ti reste toujours integre. Alors Job finn reste fidele mem si li ti enn dimoune imparfait, ek sa finn prouvé ki Satan enn grand menteur. Ki nou kapav dire lor lezot adorateur Bondié?

11. Couma Jésus ti donne enn reponse complet pou bann accusation ki Satan ti faire?

11 En realité, chaque serviteur Bondié ki garde so l’integrité malgré n’importe ki l’epreuve ki Satan mette devant li, prouvé ki dan so cas personnel, bann accusation sa l’ennemi sans pitié-la, zot fausse. Jésus ti vinn lor la terre ek li ti donne enn reponse complet pou bann accusation ki Satan ti faire. Jésus ti enn zom parfait pareil couma nou premier papa, Adam. Kan Jésus ti reste fidele ziska la mort, sa ti montré enn fois pou tou ki Satan enn menteur ek ki so bann accusation fausse.—Rév. 12:10.

12. Ki possibilité ek responsabilité chaque serviteur Jéhovah ena?

12 Malgré sa, Satan contigne testé bann adorateur Jéhovah. Sakenn parmi nou ena possibilité ek responsabilité pou montré par nou prop l’integrité ki nou servi Jéhovah parski nou content Li—pa pou bann raison egoïste. Couma nou considere sa responsabilité-la? Nou considere sa couma enn privilege pou reste fidele envers Jéhovah. Sa encourage nou aussi pou koné ki Jéhovah donne nou la force pou enduré ek, pareil couma dan cas Job, Li mette enn limite ar bann l’epreuve ki nou gagné.—1 Cor. 10:13.

Satan—enn adversaire ki defié Jéhovah ek enn apostat

13. Ki bann detail livre Job donne nou lor Satan?

13 Bann l’Écritures hébraïques donne bann detail lor vilain role ki Satan inn ena pou defié Jéhovah ek pou trompe bann dimoune. Dan bann l’Écritures grecques chrétiennes, nou gagne plus renseignement concernant l’opposition Satan envers Jéhovah, ek dan livre Révélation, nou aprann ki bientot Jéhovah pou justifié so souveraineté ek ki Satan pou finalement detruire. Livre Job faire nou konn plus lor conduite rebelle Satan. Kan Satan ti dan sa l’assemblée ki ti ena dan le ciel-la, li pa ti la dan l’intention pou loué Jéhovah. Satan le Diable ti ena enn mauvais l’attitude ek li ti ena l’objectif pou faire le mal. Apré ki li ti accuse Job ek ti gagne permission pou testé li, “Satan ti sorti devant presence Jéhovah.”—Job 1:12; 2:7.

14. Ki l’attitude Satan ti montré envers Job?

14 Alors, livre Job faire nou trouvé ki Satan li l’ennemi bann dimoune, enn l’ennemi ki pena pitié. Entre l’assemblée ki ti ena dan le ciel ki mentionné dan Job 1:6 ek l’assemblée ki mentionné dan Job 2:1, finn ena enn periode le temps ki nou pa koné ki’nn passé. Pendant sa le temps-la, Job ti gagne bann l’epreuve bien difficile ki ti testé li. Fidelité Job ti permette Jéhovah dire Satan: “[Job] pé toujours tini ferme so l’integrité, mem si to pé pousse moi pou al kont li pou mo fini li net sans okenn raison.” Mais Satan pa ti admette ki li ti faire enn fausse l’accusation kont Job. Au contraire, li ti demandé ki Job passe par enn lot l’epreuve bien dur. Sa vedir ki Satan ti testé Job kan li ti riche ek aussi kan li pa ti ena nanyin. Li clair ki Satan pena okenn compassion pou bann dimoune misere ou-soit pou bann dimoune ki passe par bann malheur. Li ena la haine pou bann dimoune ki ena l’integrité. (Job 2:3-5) Pourtant, fidelité Job ti montré ki Satan enn menteur.

15. Dan ki fason bann apostat dan nou lepok zot pareil couma Satan?

15 Satan ti premier creature pou vinn enn apostat. Bann apostat dan nou lepok manifesté bann mem defaut ki Satan le Diable. Kitfois zot ena enn l’attitude critik envers bann membre ki dan congregation, envers bann ancien ou-soit envers College central, ek sa l’attitude-la inn empoisonne zot l’esprit. Certain apostat pa d’accord ki servi nom Bondié, Jéhovah. Zot pa interessé pou aprann lor Jéhovah ou-soit pou servi Li. Pareil couma zot papa, Satan, l’intention bann apostat c’est pou faire di-tort bann dimoune ki garde zot l’integrité. (Jean 8:44) C’est a cause sa ki bann serviteur Jéhovah evite tou contact avek zot!—2 Jean 10, 11.

Job ti glorifié nom Jéhovah

16. Ki l’attitude Job ti manifesté envers Jéhovah?

16 Job ti servi ek ti loué nom Jéhovah. Mem si li ti bien demoralisé kan li ti tann nouvelle lor la mort so bann zenfant, Job pa ti rann Bondié responsable pou okenn mauvais kitsoz. Mem si Job ti ena tort kan li ti dire ki c’est Bondié ki ti’nn faire li perdi tou, malgré sa li ti contigne glorifié nom Jéhovah. Plitar Job ti dire: “Guetté! La crainte pou Jéhovah, c’est sa-mem la sagesse, ek tourne lé-dos ar le mal, c’est sa l’intelligence.”—Job 28:28.

17. Ki ti aide Job pou garde so l’integrité?

17 Ki ti aide Job pou garde so l’integrité? Li ti clair ki avant-mem ki ti arrive li bann malheur, Job ti’nn deja developpe bann bon relation avek Jéhovah. Mem si nanyin pa montré ki li ti koné ki defi Satan ti faire kont Jéhovah, Job ti bien decidé pou reste fidele. Li ti dire: “Ziska mo mort, mo pa pou abandonne mo l’integrité!” (Job 27:5) Couma Job ti’nn arrivé developpe bann bon relation avek Bondié? Surement parski li ti accorde enn grand valeur ar seki li ti tendé concernant fason ki Bondié ti agir avek Abraham, Isaac ek Jacob, ki ti so bann famille eloigné. Ek kan li ti observe la creation, Job ti kapav trouve beaucoup qualité ki Jéhovah ena.—Lire Job 12:7-9, 13, 16.

18. (a) Couma Job ti montré so l’attachement envers Jéhovah? (b) Dan ki fason nou imite bon l’exemple Job?

18 Seki Job ti aprann, ti faire li envie faire plaisir Jéhovah. Souvent li ti offert Jéhovah bann sacrifice parski li ti peur pangar bann membre so famille ti’nn faire enn kitsoz ki pa ti faire Bondié plaisir ou-soit pangar zot ti’nn “maudit Bondié dan zot leker.” (Job 1:5) Mem si li ti gagne bann l’epreuve bien dur, Job ti contigne dire bann bon kitsoz lor Jéhovah. (Job 10:12) C’est vrai-mem enn bon l’exemple pou nou! Nou aussi nou bizin absorbe regulierement enn connaissance exact lor Jéhovah ek lor so projet. Nou garde bann bon l’habitude dan bann activité spirituel kan nou etudié, assisté reunion, prié, ek preche la bonne nouvelle. En plus, nou faire tou seki nou kapav pou faire konn nom Jéhovah. Ek pareil couma l’integrité Job ti faire plaisir Jéhovah, zordi l’integrité bann serviteur Bondié aussi faire leker Jéhovah content. C’est seki nou pou examiné dan prochain lartik.

Eski ou rappel?

• Kifer Satan le Diable ti interesse-li ar Job?

• Ki bann l’epreuve Job ti enduré, ek couma li ti reagir?

• Ki pou aide nou pou garde nou l’integrité pareil couma Job?

• Ki nou aprann lor Satan dan livre Job?

[Zimage lor page 12]

Dan ki situation ou l’integrité kapav testé?

    Piblikasion Kreol Morisien (2000-2025)
    Dekoneksion
    Koneksion
    • Kreol Morisien
    • Partaze
    • Preferans
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Linformasion Legal
    • Prinsip Konfidansialite
    • Reglaz Konfidansialite
    • JW.ORG
    • Koneksion
    Partaze