IMITE ZOT LA FOI | ABEL
“Mem si Li’nn Mort, Li Encore Pé Kozé”
ABEL ti pé guette so troupeau mouton mange l’herbe lor flan bann colline. Apré, kitfois li ti guette pli loin kot li ti trouve enn ti la lumiere brillé. Li ti koné ki la-bas ti ena enn lame difé ki ti pé contigne tourné pou blok l’entrée dan jardin Éden. Dan le passé so bann parent ti pé reste la-bas, mais asterla ni bannla ni zot bann zenfant pa kapav rente dan sa jardin-la. Maziné inn bien tard dan l’apré-midi, enn ti la brise pé caresse cheveux Abel alors ki li leve so la tête ek pense so Createur. Ti nepli ena enn bon relation entre bann dimoune ek Bondié. Eski sa ti pou changé enn jour? C’est sa-mem ki Abel ti envie.
Abel pé koz ar ou zordi. Eski ou tann li? Kitfois ou pou dire: ‘Li impossible ki enn kitsoz coumsa arrivé.’ Apré tou, sa faire bien longtemps ki Abel, deuxieme garson Adam, inn mort. Sa faire environ 60 siecle depuis ki so lekor inn vinn la poussiere. Concernant bann ki’nn mort, la Bible dire nou: “Zot pa konn nanyé ditou.” (Ecclésiaste 9:5, 10) En plus, la Bible pa mentionne okenn parole ki Abel ti dire. Alors, couma li kapav koz avek nou?
Bondié ti inspire l’apotre Paul pou dire sa bann parole-la concernant Abel: “Grace a so la foi, mem si li’nn mort, li encore pé kozé.” (Hébreux 11:4) Grace a ki kitsoz Abel koz avek nou? Grace a so la foi. Abel ti premier dimoune ki ti developpe sa qualité extraordinaire-la. Li ti manifesté la foi dan enn fason tellement visible ki ziska zordi so l’exemple encore ena valeur. Li enn bon l’exemple ki nou kapav suive. Si nou guetté couma li ti manifesté la foi ek essaye imite sa, alors recit Abel pou vrai-mem koz avek nou ek sa pou ena enn l’effet lor nou.
Mais, ki nou kapav aprann ar Abel ek so la foi, alors ki la Bible koz bien tigit lor li? Anou guetté.
LI’NN GRANDI KAN TI FEK ENA DIMOUNE LOR LA TERRE
Abel ti né inpé apré ki bann premier humain ti crée. Plitar, Jésus ti faire enn lien entre Abel ek “fondation le monde.” (Luc 11:50, 51) Kan Jésus ti dire “le monde,” li clair ki li ti pé rod dire bann dimoune ki ena l’esperance pou delivré ar peché. Mem si Abel ti quatrieme dimoune ki ti existé, li parette ki pou Bondié li ti premier dimoune ki ti merite gagne delivrance pou so peché.a Abel pa ti grandi dan enn l’environnement kot ti ena bann bon l’influence.
Mem si sa pa ti faire longtemps ki zot ti existé, bann humain ti deja pé faire face ar bann situation bien triste. Bann parent Abel, Adam ek Ève, surement ti bann joli dimoune ek dynamik. Mais zot ti faire enn grand erreur dan zot la vie, ek zot ti konn sa bien. Avant zot ti parfait, ek zot ti ena l’esperance pou vive pou touletan. Mais apré, zot ti rebelle kont Jéhovah ek Li ti tire zot dan jardin Éden, Paradis kot zot ti pé vive. Kan zot ti faire zot prop desir passe avant tou kitsoz—mem avant seki zot bann descendant ti pou bizin—zot ti perdi zot la vie parfait ek la vie eternel.—Genèse 2:15–3:24.
En dehors jardin, Adam ek Ève ti ena enn la vie dur. Pourtant, kan zot premier zenfant ti né, zot ti appel li Caïn, ou-soit “Enn Kitsoz Ki’nn Produire,” ek Ève ti dire: “Mo finn donne naissance enn zom avek l’aide Jéhovah.” So bann parole donne l’impression ki kitfois li ti pé pense promesse ki Jéhovah ti faire dan jardin, kot Li ti annoncé ki enn certaine femme ti pou produire enn “descendance” ki ti pou detruire sa kikenn mauvais ki ti embete Adam ek Ève-la. (Genèse 3:15; 4:1) Eski Ève ti pé pensé ki li ti sa femme ki ti dan sa prophetie-la ek ki Caïn ti “descendance” ki Bondié ti promette?
Si Ève ti pé pense sa, malheureusement li ti dan l’erreur. En plus, si li ek Adam ti faire Caïn croire sa a mesure ki li ti pé grandi, zot ti pé encourage li pou ena pli beaucoup l’orgueil. Avek le temps, Ève ti gagne enn deuxieme garson, mais nou trouvé ki li pa ti flatte sa garson-la pareil couma li ti faire pou Caïn. Zot ti appel li Abel, ki kitfois signifie “la Vapeur,” ou-soit “Vanité.” (Genèse 4:2) Eski zot ti choisir sa nom-la parski zot pa ti ena enn grand l’espoir dan Abel, comparé ar Caïn? Kitfois, mais nou pa sur.
Mem si nou pa konn exactement seki zot ti pé pensé, zordi bann parent kapav aprann beaucoup ar sa bann premier parent-la. Par ou bann parole ek ou bann action, eski ou pou encourage ou bann zenfant pou developpe bann mauvais tendance couma l’orgueil, l’ambition, ek l’egoïsme? Ou-soit eski ou pou enseigne zot pou content Jéhovah ek developpe enn l’amitié avek Li? Malheureusement, nou bann premier parent pa ti rempli bien zot responsabilité. Pourtant, ti ena enn l’espoir pou zot bann descendant.
ABEL TI DEVELOPPE LA FOI—COUMA?
Kan sa deux garson-la ti pé grandi, li parette ki Adam ti forme zot dan bann travail ki ti pou permette zot prend soin la famille. Caïn ti choisir pou vinn enn planteur, alors ki Abel ti choisir pou vinn enn berger.
Selman, Abel ti faire enn kitsoz bien pli important. A mesure ki bann l’année ti passé, li ti developpe la foi—enn joli qualité lor ki l’apotre Paul ti ecrire plitar. Pense enn coute: Abel pa ti ena okenn dimoune lor ki li ti kapav prend l’exemple. Mais couma li finn kapav developpe la foi en Jéhovah? Anou examine trois kitsoz ki kitfois finn aide Abel pou developpe enn la foi solide.
Creation Jéhovah.
C’est vrai ki Jéhovah ti maudit la terre, ek faire li produire bann pié pikan ek bann mauvais l’herbe ki ti empeche plantation pousse couma bizin. Malgré sa, la terre ti produire bann mangé en abondance pou ki famille Abel kapav vive. Ek pa ti ena malediction lor bann zanimo, couma par exemple bann zoiseau ek bann poisson; pa ti ena malediction aussi lor bann montagne, lac, la riviere, ek la mer; ni lor le ciel, bann nuage, soleil, la lune, ek bann zetoile. Partout kot Abel ti guetté, li ti trouve bann kitsoz ki ti prouve grand l’amour, sagesse, ek bonté Jéhovah, ki ti crée tou kitsoz. (Romains 1:20) Kan avek reconnaissance, li ti medite lor sa bann kitsoz-la sa ti fortifié so la foi.
Pena doute ki Abel ti prend le temps pou reflechi lor bann kitsoz spirituel. Essay maziné seki li ti bizin faire pou prend soin so troupeau. Enn berger ti bizin marche beaucoup. Li ti amenn so bann zanimo ki fragile lor bann colline, a travers bann vallée, li ti traverse bann la riviere—touletan pé rod bann l’herbe ki pli vert, bann place kot pou gagne bien de l’eau, bann bon place kot zot kapav reposé. Parmi tou bann zanimo ki Jéhovah inn crée, bann mouton parette bann zanimo ki plus sans defense, coumadir zot inn faire dan enn fason kot zot bizin ki bann dimoune guide zot ek protege zot. Eski Abel ti trouvé ki li aussi li ti bizin ki enn Kikenn ki pli sage ek pli puissant ki n’importe ki dimoune pou guide li, protege li, ek prend li soin? Pena doute ki plusieurs fois li ti exprime bann pensé coumsa dan so la priere, ek a cause sa so la foi ti contigne augmenté.
Creation ti donne Abel enn base solide pou ena la foi dan enn Createur ki ena l’amour
Bann promesse Jéhovah.
Adam ek Ève surement ti raconte zot bann garson seki ti passé dan jardin Éden, seki’nn amenn Jéhovah pou pousse zot en dehors sa jardin-la. Alors, Abel ti ena beaucoup kitsoz lor ki li ti kapav medité.
Jéhovah ti dire ki la terre ti pou maudit. Abel ti trouve bien realisation sa bann parole-la kan bann pié pikan ek bann mauvais l’herbe ti poussé. Jéhovah ti aussi annoncé ki Ève ti pou bien souffert kan li pou enceinte ek gagne zenfant. Kan bann frere ek soeur Abel ti né, pena doute ki li ti trouve sa bann parole-la aussi realisé. Jéhovah ti trouvé a l’avance ki Ève touletan ti pou rod l’amour ek l’attention so mari ek dan so coté, Adam, pou domine so femme. Abel ti trouve sa situation bien triste-la passé devant so lizié. Li ti trouvé ki li ti kapav touletan faire confiance parole Jéhovah. Alors, Abel ti ena bann bon raison pou ena confiance dan promesse Jéhovah concernant enn “descendance” ki enn jour ti pou redresse mauvais situation ki ti’nn commencé dan Éden.—Genèse 3:15-19.
Bann serviteur Jéhovah.
Abel pa ti trouve okenn bon l’exemple parmi bann dimoune, mais dan sa lepok-la pa zis bann dimoune ki ti bann creature intelligent lor la terre. Kan Jéhovah ti tire Adam ek Ève en dehors jardin, Li ti faire sur ki ni bannla ni zot bann descendant rente dan sa Paradis ki ti ena lor la terre-la. Pou empeche zot rente dan sa jardin-la, devant so l’entrée Jéhovah ti mette bann chérubin—bann ange ki ena enn rang bien superieur—ek enn l’epée ki ti ena enn lame difé ki ti pé contigne tourné.—Genèse 3:24.
Maziné: Abel pé trouve sa bann chérubin-la kan ki li ti enn ti garson. Dan zot lekor humain, pena doute ki zot l’apparence ti montré bien zot grand la force. Ek sa “l’epée” ki touletan ti ena difé ki ti pé contigne tourné-la, sa aussi ti impressionne Abel. Kan li ti pé grandi eski finn deja arrivé kot li’nn trouve sa bann chérubin-la perdi patience ek quitte zot poste? Non. La nuit li-jour, l’année apré l’année, sa bann creature intelligent ek bien puissant-la ti reste la-mem. Alors, Abel ti aprann ki Bondié ena bann serviteur ki juste ek fidele. Grace a sa bann chérubin-la, dan enn certain fason Abel ti trouvé seki vedir reste fidele ek obeissant envers Jéhovah, alors ki li pa ti trouve sa dan so famille. Pena doute, ki l’exemple sa bann ange-la ti fortifié so la foi.
Pendant tou so la vie, Abel ti kapav trouvé ki bann chérubin ti bann serviteur Jéhovah ki fidele ek obeissant
Kan li ti medite lor tou seki Jéhovah ti faire koné lor Li-mem a travers so creation, so bann promesse, ek l’exemple so bann serviteur, la foi Abel ti vinn encore pli fort. L’exemple Abel pé koz avek nou, pa vrai? Sa l’exemple-la rassure bann jeune pou koné ki zot kapav developpe enn vrai la foi en Jéhovah, ki bann membre zot famille pé faire sa ou-soit non. A travers creation extraordinaire ki ena autour nou ek la Bible complet ki nou ena, ek aussi l’exemple beaucoup dimoune ki’nn manifesté la foi, nou kapav dire ki nou ena bann base solide pou fortifié nou la foi zordi.
SACRIFICE ABEL—KIFER SA TI ENA PLUS VALEUR?
A mesure ki so la foi en Jéhovah ti grandi, Abel ti rod enn fason pou exprime sa la foi-la par bann action. Mais, ki enn simple dimoune ti pou kapav donne Createur l’univers? Bondié pa bizin ki bann dimoune donne Li cadeau ou-soit aide Li. Avek le temps, Abel ti’nn comprend enn verité bien profond: Si—avek enn bon mobile—li offert Jéhovah seki li ena pli bon, sa pou faire so Papa ki dan le ciel plaisir.
Alors, Abel ti prepare-li pou offert certain mouton dan so troupeau. Li ti choisir seki li ti ena pli bon, bann premier né, ek li ti offert bann morceau ki ti parette pli bon. Entre-temps, Caïn aussi ti rod benediction ek faveur Bondié ek li ti prend enn partie so bann recolte pou offert Jéhovah. Mais li pa ti faire sa avek bann mem mobile ki Abel. Ti trouve sa difference-la pli bien kan sa deux frere-la ti presente zot offrande.
Abel ti offert so sacrifice avek la foi, mais Caïn non
Toulé-deux garson Adam kitfois ti servi bann l’autel ek difé pou faire zot offrande, kitfois zot ti faire sa enn place kot bann chérubin ti trouve zot. Sa lepok-la, c’est zis bann chérubin ki ti bann representant Jéhovah lor la terre. Jéhovah ti reagir! Nou lire: “Jéhovah ti pé guette avek faveur Abel ek so l’offrande.” (Genèse 4:4) Couma Bondié ti montré so faveur? Sa recit-la pa expliké. Mais kifer Li ti donne so faveur Abel?
Eski c’est a cause sacrifice ki li ti faire? C’est vrai ki Abel ti offert enn creature vivant ki ti respiré ek li ti verse so di-sang ki ti ena enn grand valeur. Eski Abel ti rann li compte ki enn sacrifice coumsa ti pou ena enn grand valeur? Plusieurs siecle apré lepok Abel, Bondié ti servi sacrifice enn agneau sans defaut pou represente sacrifice So prop Garson ki ti parfait, “l’Agneau Bondié,” ki ti pou verse so di-sang innocent. (Jean 1:29; Exode 12:5-7) Mais, pena doute ki li ti impossible ki Abel konn sa ou-soit comprend tousala.
En tou cas seki nou koné: Abel ti offert seki li ti ena pli bon. Jéhovah ti guette avek faveur pa zis sacrifice-la, mais aussi dimoune ki ti offert sa. Li ti apprecié Abel parski so sacrifice ti motivé par la foi ek l’amour ki li ti ena pou Li.
Sa ti different avek Caïn. Jéhovah “pa ti guette Caïn ek so sacrifice avek faveur.” (Genèse 4:5) Sa pa vedir ki seki Caïn ti offert pa ti bon; plitar, la Loi Bondié ti permette bann dimoune offert bann produit la terre. (Lévitique 6:14, 15) Mais la Bible dire concernant Caïn: “So bann action ti mauvais.” (1 Jean 3:12) Pareil couma beaucoup dimoune dan nou lepok, li clair ki Caïn ti pensé ki li ti assez ki zis en apparence li montré ki li attaché ar Bondié. Mais, so bann action pa ti tardé pou montré ki li pa ti ena enn vrai la foi ek enn vrai l’amour pou Jéhovah.
Kan Caïn ti trouvé ki li pa ti gagne faveur Jéhovah, eski li ti essaye aprann ar l’exemple Abel? Non. Li ti bouilli ar la haine pou so frere. Jéhovah ti trouvé seki ti pé passé dan leker Caïn ek avek patience ti raisonne avek li. Jéhovah ti averti Caïn ki li ti pé prend enn chemin ki ti pou amenn li vers enn peché bien grave, mais si Caïn change so fason agir kitfois Li ti pou “eleve” li.—Genèse 4:6, 7.
Caïn pa ti prend compte l’avertissement Bondié. Au contraire, li ti invite so jeune frere, ki ti faire li confiance, pou al avek li dan karo. La-bas Caïn ti attak Abel ek ti touye li. (Genèse 4:8) Dan enn sens, Abel ti vinn premier dimoune ki ti victime enn persecution religieux, premier martyr. Li ti mort, mais ti ena encore beaucoup kitsoz pou raconté lor li.
Dan enn fason symbolik, di-sang Abel ti pé criyé vers Jéhovah pou reclame vengeance, ou-soit la justice. Ek Jéhovah ti faire enn maniere ki ena la justice. Li ti puni Caïn pou so crime. (Genèse 4:9-12) Seki pli important, recit ki koz lor la foi Abel pé koz ar nou zordi. Quantité le temps ki li ti vive—kitfois environ cent an—ti bien tigit comparé ar bann dimoune ki ti vive dan so lepok, mais kan-mem sa, sa bann l’année ki li ti vive-la ti ena valeur devant Jéhovah. Li ti mort, mais li ti koné ki so Papa ki dan le ciel, Jéhovah, ti content li ek li ti ena So faveur. (Hébreux 11:4) Alors, nou kapav ena confiance, ki li dan memoire Jéhovah ki pena limite, ek li pé attann ki ressuscite li lor la terre ki pou vinn enn paradis. (Jean 5:28, 29) Eski ou pou zwenn li la-bas? Ou pou kapav si ou bien decidé pou ecoute Abel kan li koz avek ou ek imite so la foi extraordinaire.
a L’expression “fondation le monde” implik l’idée seme bann la grain, sa vedir faire bann zenfant. Alors, sa ena enn rapport avek bann premier descendant humain. Dan sa cas-la, kifer Jésus ti faire enn lien entre Abel ek “fondation le monde,” mais pa Caïn, alors ki c’est Caïn premier humain ki ti né? Bann decision ki Caïn ti prend ek so bann action ti montré ki volontairement li ti pé rebelle kont Jéhovah. Pareil couma so bann parent, li parette ki Caïn aussi pa ti rempli bann condition pou gagne resurrection ek delivrance pou so bann peché.