Watchtower BIBLIOTEK LOR INTERNET
Watchtower
BIBLIOTEK LOR INTERNET
Kreol Morisien
  • LABIB
  • PIBLIKASION
  • RENION
  • w21 Oktob p. 8-13
  • Nou Servi enn Bondie Ki Ena “Boukou Mizerikord”

Pena video ki disponib pou seki ou finn swazir.

Sori, enn erer inn anpes sa video-la zwe.

  • Nou Servi enn Bondie Ki Ena “Boukou Mizerikord”
  • Latour Degard Pe Anons Rwayom Zeova (Edision Letid)—2021
  • Soutit
  • Lor Mem Size
  • KIFER ZEOVA MONTRE MIZERIKORD?
  • MIZERIKORD KAN BIZIN EXKLI ENN KIKENN
  • KI KITSOZ KAPAV ED NOU TOU POU MONTRE MIZERIKORD?
  • ‘Zot Papa ena misericorde’
    La Tour de Garde pé annonce Royaume Jéhovah—2007
  • Couma montré misericorde?
    La Tour de Garde pé annonce Royaume Jéhovah—2007
  • Ere Bann Ki Ena Mizerikord!
    Sant pou Jéhovah
  • Ere Bann Ki Ena Mizerikord!
    “Sant Avek Lazwa” pou Zeova
Latour Degard Pe Anons Rwayom Zeova (Edision Letid)—2021
w21 Oktob p. 8-13

LARTIK LETID 41

Nou Servi enn Bondie Ki Ena “Boukou Mizerikord”

“Zeova bon ar tou dimounn, ek tou seki Li fer reflet so mizerikord.”​—PS. 145:9, NW.

KANTIK 44 Lapriyer Bann Ki Ena Limilite

REZIMEa

1. Kouma to ti pou dekrir enn kikenn ki ena mizerikord, ek ki lexanp Biblik montre enn kikenn ki ena mizerikord?

KAN nou mazinn enn kikenn ki ena mizerikord, nou kapav pans enn kikenn ki bon, ki amikal, ki ena konpasion, ek ki zenere. Kitfwa nou mazinn osi zistwar ki Zezi ti rakonte lor enn bon Samariten. Sa zom-la pa ti enn Zwif, kanmem sa li ti montre mizerikord anver enn Zwif ki bann voler ti bate. Sa Samariten-la ‘so leker ti fermal’ kan li ti trouv sa Zwif ki ti bien blese la, ek avek boukou lamour, li ti pran bann dispozision pou pran li swin. (Lik 10:29-37) Sa zistwar-la met laksan lor enn zoli kalite ki Bondie ena, setadir mizerikord. Bondie ena mizerikord parski Li kontan nou, ek toulezour, Li montre so mizerikord anver nou dan plizir fason.

2. Dan ki lot fason nou kapav montre mizerikord?

2 Ena enn lot fason ankor ki nou kapav montre mizerikord. Enn kikenn ki ena mizerikord kapav desid pou pa pini enn kikenn, mem si sa dimounn-la merit enn pinision. Dan sa domenn-la, Zeova inn vremem montre ki Li ena mizerikord anver nou. Enn ekrivin Psom ti dir: “Li pa tret nou dapre nou pese.” (Ps. 103:10) Selman, dan sertin sitiasion, Zeova kitfwa pou bizin disiplinn enn kikenn ki fer enn pese grav.

3. Ki kestion nou pou reponn dan sa lartik-la?

3 Dan sa lartik-la, nou pou reponn sa trwa kestion-la: Kifer Zeova montre mizerikord? Eski li posib pou montre mizerikord anver enn kikenn mem si bizin disiplinn li? Ek ki kitsoz kapav ed nou pou montre mizerikord? Anou gete kouma Labib reponn sa bann kestion-la.

KIFER ZEOVA MONTRE MIZERIKORD?

4. Kifer Zeova montre mizerikord?

4 Zeova montre mizerikord parski Li kontan bann imin. Lespri sin ti gid lapot Pol pou ekrir ki Bondie ena “boukou mizerikord.” Pol ti explike ki Bondie ena mizerikord parski Li ti donn bann imin inparfe lesperans pou al viv dan lesiel. (Efe. 2:4-7, NW) Me Zeova pa montre so mizerikord zis anver bann Kretien ki ena lesperans pou al dan lesiel. David ti ekrir: “Zeova bon ar tou dimounn, ek tou seki Li fer reflet so mizerikord.” (Ps. 145:9, NW) Zeova kontan bann imin. Akoz sa, sak fwa ki Li trouv enn rezon pou montre so mizerikord, Li fer li.

5. Kouma Zezi inn konpran ki so Papa ena mizerikord?

5 Zezi, plis ki ninport kisannla, kone ki kantite so Papa kontan montre mizerikord. Zeova ek Zezi inn pas boukou letan ansam dan lesiel avan ki Zezi vinn lor later. (Prov. 8:30, 31) Zezi plizir fwa ti trouv so Papa montre mizerikord anver bann dimounn ki ti fer pese. (Ps. 78:37-42) Kan li ti ansegn bann dimounn, Zezi souvan ti koz lor sa zoli kalite ki so Papa ena la.

Kan so garson ti retourne, papa-la pa ti rabes li; li ti akeyir li (Get paragraf 6)e

6. Kouma Zezi ed nou pou konpran mizerikord so Papa?

6 Dan lartik avan, nou ti trouve kouma Zezi ti servi parabol garson ki ti perdi, pou ed nou konpran ki kantite Zeova kontan montre mizerikord. Sa garson-la ti kit so lakaz ek li ti “amenn enn lavi dezord e gaspiy tou so dibien.” (Lik 15:13) Plitar, li ti repanti, li ti imilie limem, ek li ti retourn lakaz so papa. Kouma so papa ti reazir? Garson-la pa ti bizin atann lontan pou kone kouma so papa ti pou reazir. Zezi explike: “Me letan li ti ankor bien lwin so papa trouv li pe vini. So leker fermal. Li galoupe, li ser so garson dan so lebra e li anbras li.” Papa-la pa ti rabes so garson. Okontrer, avek mizerikord, li ti pardonn so garson ek li ti akeyir li kot li. Sa garson-la ti fer bann pese bien grav, me parski li ti repanti, so papa ti pardonn li. Dan sa parabol-la, sa papa ranpli ar mizerikord-la se Zeova. Atraver sa zoli lexanp-la, Zezi ansegn nou ki Zeova anvi montre mizerikord anver bann peser ki vremem repanti.​—Lik 15:17-24.

7. Kan Zeova montre so mizerikord, kouma sa montre ki Li ena sazes?

7 Zeova montre mizerikord akoz so gran sazes. Zeova touletan pran bann desizion ki fer so kreasion gagn bann bienfe. Labib dir ki “lasazes ki sorti depi lao . . . li ranpli ar konpasion e li prodwir boukou bon aksion.” (Zak 3:17) Parey kouma enn bon paran, Zeova kone ki so bann zanfan pou gagn bann bienfe gras-a so mizerikord. (Ps. 103:13; Iza. 49:15) Gras-a mizerikord Zeova, so bann serviter kone ki zot ena enn lesperans pou lavenir mem si zot inparfe. Alor, gras-a so sazes, Zeova touletan montre so mizerikord kan Li trouv enn rezon pou fer sa. Kanmem sa, Zeova kone kan Li bizin pa montre mizerikord. Zeova ena boukou sazes, alor zame Li pa pou montre so mizerikord pou toler enn move kitsoz.

8. Ki bizin fer dan sertin sitiasion, ek kifer?

8 Asterla, ki pou arive si enn serviter Zeova volonterman desid pou amenn enn lavi imoral? Lapot Pol ti dir ki fode pa frekant sa kalite dimounn-la. (1 Kor. 5:11) Bann dimounn ki fer pese ek ki pa repanti, zot exkli dan lasanble. Sa dispozision-la li an-akor avek bann prinsip Zeova ki sin, ek li osi protez bann frer ek ser ki fidel. Me sertin kapav panse ki Zeova pa montre mizerikord kan enn kikenn exkli dan lasanble. Eski sa li vre? Se seki nou pou examine.

MIZERIKORD KAN BIZIN EXKLI ENN KIKENN

Enn berze pe koste ar enn mouton ki malad ek ki separe ar lezot mouton.

Kan enn mouton malad, kitfwa pou bizin separ li ar bann lezot mouton. Kanmem sa, berze-la pou kontign pran li swin (Get paragraf 9-11)

9-10. Dapre Ebre 12:5, 6, kifer nou kapav dir ki dispozision pou exkli enn kikenn montre mizerikord Zeova? Servi enn lexanp pou explike.

9 Kan anonse dan renion ki enn kikenn ki nou kone ek ki nou kontan “nepli enn Temwin Zeova,” nou bien sagrin. Kitfwa nou kapav demann noumem si ti bizin exkli li. Kan enn kikenn exkli, eski sa montre mizerikord? Wi. Si nou pa disiplinn enn kikenn ki bizin disiplinn, nou pa pou montre sazes, mizerikord, ek lamour anver li. (Prov. 13:24) Kan exkli enn kikenn, eski sa kapav ed sa dimounn-la pou sanze ek repanti? Wi. Boukou frer ek ser ki ti fer bann pese bien grav inn dir ki zot ti bizin exkli. Kifer? Parski sa finn ed zot pou realize ki kantite zot pese ti grav, ek sa finn ed zot pou sanze, repanti, ek retourn ar Zeova.​—Lir Ebre 12:5, 6.

10 Anou pran enn lexanp. Enn berze remarke ki enn parmi so bann mouton malad. Pou li tret sa kalite maladi-la, berze-la kone ki li bizin separ sa mouton-la ar bann lezot mouton. Selman, bann mouton se bann zanimo ki kontan res an group. Ek kan separ enn mouton avek bann lezot mouton, sa mouton-la pou strese ek azite. Eski savedir ki berze-la li kriel si li separ sa mouton-la avek bann lezot mouton? Non. Li kone ki si li les sa mouton-la ansam avek bann lezot mouton, sa maladi-la pou fane. Kan berze-la separ sa mouton-la ar bann lezot mouton, li pe protez troupo-la net.​—Konpar ar Levitik 13:3, 4.

11. (a) Kifer nou kapav konpar enn kikenn ki exkli ar enn mouton ki malad? (b) Ki kitsoz enn kikenn ki exkli kapav fer, ek ki led li gagne?

11 Nou kapav konpar enn kikenn ki exkli ar enn mouton ki malad. Sa dimounn ki exkli la, li malad lor plan spiritiel. (Zak 5:14) Kan enn kikenn malad, li kapav kontaminn lezot. Dan mem fason, enn kikenn ki malad lor plan spiritiel, li kapav inflians lezot pou fer bann move kitsoz. Akoz sa, dan sertin sitiasion, li bien inportan ki exkli enn kikenn ki malad lor plan spiritiel. Dispozision pou exkli enn kikenn montre lamour ki Zeova ena pou bann manb lasanble ki fidel. Sa kapav osi motiv sa dimounn ki’nn fer pese la pou repanti. Mem si li’nn exkli, sa dimounn-la kapav kontign asiste bann renion pou li kapav nouri li lor plan spiritiel ek ranforsi so lafwa. Li kapav osi gagn bann piblikasion pou li lir ek etidie, ek li kapav get Program Televizion JW. Ek kan bann ansien trouve ki sa dimounn-la pe fer bann sanzman, detanzantan zot kapav donn li bann konsey pou ed li rekonstrir so lamitie avek Zeova, pou ki li kapav reintegre.b

12. Ki meyer fason bann ansien kapav montre lamour ek mizerikord kan enn kikenn ki fer pese pa repanti?

12 Li bien inportan ki nou rapel ki se zis bann peser ki pa repanti ki exkli. Bann ansien kone ki zot bizin bien reflesi avan ki zot pran desizion pou exkli enn kikenn. Zot kone ki, kan Zeova disiplinn enn kikenn, Li disiplinn li “zis kantite ki bizin.” (Zer. 30:11) Bann ansien kontan zot bann frer ek ser, ek zot pa anvi fer nanye ki kapav afekte zot lor plan spiritiel. Selman, parfwa, meyer fason pou montre lamour ek mizerikord anver bann manb lasanble, se pou exkli enn kikenn dan lasanble.

13. Kifer ti bizin exkli enn Kretien dan lasanble Korint?

13 Anou gete seki lapot Pol ti fer konsernan enn Kretien ki pa ti repanti. Sa Kretien-la ti pe amenn enn lavi imoral avek madam so papa. Sa ti enn kitsoz bien degoutan! Lapot Pol ti kone ki, dan lepase, Zeova ti dir bann Izraelit: “Enn zom ki gagn relasion avek madam so papa, li zet dezoner lor so papa. Bizin touy zom-la ek madam-la.” (Lev. 20:11) Biensir, Pol pa ti kapav dir bann frer dan lasanble Korint touy sa zom-la. Selman, li ti dir bann frer dan Korint exkli li. Kondwit sa zom-la ti ena enn move linflians lor bann frer ek ser dan lasanble. Sertin parmi zot ti mem panse ki pa ti ena nanye demal pou fer sa!​—1 Kor. 5:1, 2, 13.

14. Kouma Pol ti montre mizerikord anver sa zom ki ti exkli la, ek kifer? (2 Korintien 2:5-8, 11)

14 Inpe letan apre, Pol ti aprann ki sa zom-la ti fer bann gran sanzman dan so lavi. Li ti vremem repanti. Mem si sa zom-la ti zet dezoner lor lasanble, Pol ti dir bann ansien ki li pa ti anvi “tro dir” avek li. Li ti ankouraz zot pou “pardonn li avek tou zot leker ek rekonfort li.” Pou ki rezon Pol ti dir zot sa? “Pou ki [sa zom-la] pa tom dan enn tristes ki fer li perdi kouraz.” Pol ti ena pitie pou sa zom ki’nn repanti la. Pol pa ti anvi ki sa zom-la telman kraze ar sagrin, ki li aret rod pardon pou so pese.​—Lir 2 Korintien 2:5-8, 11, NW.c

15. Kouma bann ansien kapav ferm ek montre mizerikord anmemtan?

15 Parey kouma Zeova, bann ansien kontan montre mizerikord. Kan enn kikenn fer enn pese, zot pou montre zot ferm avek li kan li neseser, me zot pou montre mizerikord anver li kan sa posib. Si bann ansien pa disiplinn enn kikenn ki fer enn pese, zot pa montre mizerikord anver li. Okontrer, se koumadir zot pe toler so pese. Me eski se zis bann ansien ki bizin montre mizerikord?

KI KITSOZ KAPAV ED NOU TOU POU MONTRE MIZERIKORD?

16. Dapre Proverb 21:13, ki Zeova pou fer ar bann dimounn ki pa montre mizerikord?

16 Tou bann Kretien fer zefor pou montre mizerikord parey kouma Zeova. Kifer? Enn parmi bann rezon se ki Zeova pa pou ekout bann dimounn ki pa montre mizerikord anver lezot. (Lir Proverb 21:13.d) Nou pa anvi ki Zeova pa ekout nou lapriyer, alor nou bizin fer bien atansion ki nou pa tro dir anver lezot. Olie ki nou bous nou zorey kan enn konpagnon Kretien pe soufer, nou bizin touletan pre pou ekout ‘enn malere ki pe kriye.’ Nou bizin osi fer nou maximum pou swiv prinsip ki ena dan sa verse-la: “Bondie pou san pitie [“mizerikord,” NW] letan li ziz dimoun ki pa finn montre pitie [“mizerikord,” NW].” (Zak 2:13) Si nou rekonet ki nou bizin mizerikord, nou pou plis kapav montre mizerikord anver lezot. Nou bizin sirtou montre mizerikord kan enn kikenn repanti ek retourn dan lasanble.

17. Kouma Lerwa David ti montre vre mizerikord?

17 Bann lexanp Biblik kapav ed nou pou montre mizerikord, pou nou pa tro dir anver lezot. Anou get lexanp Lerwa David. Souvan li ti montre vre mizerikord. Mem si Sail ti anvi touy li, David ti montre mizerikord anver lerwa ki Bondie ti swazir. Zame li pa ti esey tir vanzans kont Sail ouswa esey bles li.​—1 Sam. 24:9-12, 18, 19.

18-19. Sit de sitiasion kot David pa ti ena mizerikord.

18 Selman, David pa ti touletan ena mizerikord. Par exanp, Nabal ti enn zom bien dir ki pa ti respekte David, ek li pa ti’le donn David ek so bann zom manze. Akoz sa, David ti bien ankoler, ek li ti desid pou touy Nabal ek tou bann zom ki ti dan so lakaz. Me Nabal so madam, Abigail, ti ena pasians ek li ti bon, ek vit-vit li ti al kit manze pou David. Akoz sa, David pa ti touy Nabal ek so bann zom.​—1 Sam. 25:9-22, 32-35.

19 Enn fwa, profet Natan ti rakont David kouma enn zom bien ris ti kokin mouton so vwazin ki ti bien pov. David ti bien ankoler, ek li ti dir: “Parey kouma li kler ki Zeova Li vivan, sa zom ki’nn fer sa la merit lamor!” (2 Sam. 12:1-6) David ti konn Lalwa Moiz. Dapre lalwa, kan enn voler kokin enn mouton, li bizin retourn kat mouton sa zom ki li’nn kokin la. (Ex. 22:1) Kan David ti dir ki sa zom ris la ti merit lamor, li ti extra dir anver sa zom-la. An realite, Natan ti rakont David sa zistwar-la pou fer li konpran ki li ti fer bann krim ki pli pir ki sa zom ris la. Alafin, Zeova ti montre plis mizerikord anver David, ki David ti montre mizerikord anver sa zom ris dan zistwar Natan la!​—2 Sam. 12:7-13.

Lerwa David pa ti montre mizerikord anver sa zom ris dan lexanp Natan la (Get paragraf 19-20)f

20. Ki nou kapav aprann ar lexanp David?

20 Pa bliye ki David ti bien ankoler kan li ti desid pou touy Nabal ek so bann zom. Ek plitar, David ti dir ki sa zom ris dan lexanp Natan la, li osi ti merit lamor. Me David ti enn bon dimounn, alor kifer li ti dir koumsa anver sa zom ris la? Anou reflesi lor seki ti pe pase dan lavi David sa moman-la. Sa lepok-la, so konsians ti pe extra fatig li. Ki sa aprann nou? Si enn kikenn tro dir avek lezot, sa montre ki li pena enn bon lamitie avek Zeova. Zezi ti donn so bann disip sa lavertisman-la: “Pa ziz lezot e Bondie pa pou ziz zot. Parski Bondie pou ziz zot parey kouma zot ziz lezot.” (Mat. 7:1, 2) Alor, anou fer zefor pou nou pa montre nou tro dir anver lezot ek pou montre “boukou mizerikord,” parey kouma nou Bondie.

21-22. Kouma nou kapav montre mizerikord?

21 Si nou ena mizerikord, nou pa pou zis ena pitie pou lezot. Bann dimounn ki ena mizerikord, zot ed lezot dan enn fason pratik. Alor, nou tou nou kapav ed bann dimounn ki dan nou fami, dan nou lasanble, ek dan nou landrwa. Nou ena boukou lokazion pou montre mizerikord. Eski enn kikenn bizin rekonfor? Eski nou kapav ed lezot dan enn fason pratik, kouma par exanp, donn zot inpe manze? Eski enn Kretien ki fek reintegre bizin enn bon kamarad ki pou ankouraz li? Eski nou kapav rekonfort lezot kan nou pres bonn nouvel avek zot? Se enn parmi bann meyer fason ki nou kapav montre mizerikord anver bann dimounn ki nou zwenn.​—Zob 29:12, 13; Rom. 10:14, 15; Zak 1:27.

22 Si nou interes nou avek lezot, nou pou trouv bann lokazion pou montre mizerikord anver zot. Kan nou ena mizerikord, nou Papa ki ena “boukou mizerikord” pou bien kontan!

KOUMA TO POU REPONN?

  • Kifer Zeova ena mizerikord?

  • Kifer nou kapav dir ki dispozision pou exkli enn kikenn montre mizerikord?

  • Ki kitsoz pou ed nou pou montre mizerikord?

KANTIK 43 Enn Lapriyer pou Remersie Zeova

a Mizerikord se enn parmi bann pli zoli kalite ki Zeova ena, ek se enn kalite ki nou tou nou bizin manifeste. Dan sa lartik-la, nou pou gete kifer Zeova ena mizerikord, kifer nou kapav dir ki Zeova touletan ena mizerikord kan Li disiplinn enn kikenn, ek kouma nou kapav montre mizerikord, parey kouma Zeova.

b Pou kone kouma bann ki reintegre kapav rekonstrir zot lamitie avek Zeova ek osi gagn led bann ansien, get lartik “Rekonstrir To Lamitie Avek Zeova” dan sa nimero-la.

c 2 Korintien 2:5-8, 11: “5 Si enn kikenn inn fer lezot sagrin, se pa mwa personelman ki li’nn fer sagrin, me se zot tou, dan enn sertenn fason. Mo pe dir zot sa parski mo pa anvi tro dir avek zot. 6 Pinision ki mazorite parmi zot finn donn sa dimounn la, li ase. 7 Okontrer, asterla, zot bizin pardonn li avek tou zot leker ek rekonfort li, pou ki li pa tom dan enn tristes ki fer li perdi kouraz. 8 Alor, mo demann zot pou rasir li ki zot kontan li. 11 Pou ki nou pa les Satan tronp nou, parski nou konn bien so bann lintansion.”

d Proverb 21:13: “Si enn kikenn bous so zorey kan enn malere kriye, kan li osi li pou kriye, personn pa pou reponn li.”

e DESKRIPSION ZIMAZ: Depi so lakaz, papa-la trouv so garson pe retourne. Li galoupe pou may so garson.

f DESKRIPSION ZIMAZ: Lerwa David ti bien strese parski so konsians ti pe fatig li. Alor, kan li’nn tann lexanp ki Natan ti servi, li ti bien ankoler ek li ti dir ki sa zom ris la ti bizin mor.

    Piblikasion Kreol Morisien (2000-2025)
    Dekoneksion
    Koneksion
    • Kreol Morisien
    • Partaze
    • Preferans
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Linformasion Legal
    • Prinsip Konfidansialite
    • Reglaz Konfidansialite
    • JW.ORG
    • Koneksion
    Partaze