LARTIK LETID 38
KANTIK 120 Imit Douser Zezi
Montre Respe Anver Lezot
“Gagn respe pli bon ki larzan ek lor.”—PROV. 22:1.
PWIN PRINSIPAL
Dan sa lartik-la, nou pou gete kifer nou bizin ena respe pou lezot, ek kouma nou kapav montre respe mem kan sa difisil.
1. Kifer bann dimounn kontan kan lezot ena respe pou zot? (Proverb 22:1)
NOU tou nou kontan kan lezot ena respe pou nou, pa vre? Se enn kitsoz ki nou tou nou bizin. Avredir, nou santi nou bien kan lezot montre respe anver nou. Se akoz sa ki Labib dir ki kan enn kikenn gagn respe, sa li “pli bon ki larzan ek lor”!—Lir Proverb 22:1.
2-3. Kifer li pa touletan fasil pou montre respe anver lezot, ek ki nou pou examine dan sa lartik-la?
2 Me parfwa, li pa touletan fasil pou montre respe anver lezot. Kifer? Parski bien souvan, nou trouv bann defo ki lezot ena. Anplis, nou pe viv dan enn lepok kot bann dimounn pena respe pou zot kamarad. Selman, nou nou bizin diferan. Kifer? Parski Zeova anvi ki nou “onor tou sort kalite dimounn.”—1 Pier 2:17.
3 Dan sa lartik-la, nou pou gete seki savedir ena respe pou lezot ek osi kouma nou kapav montre respe anver (1) bann manb nou fami, (2) nou bann frer ek ser, ek (3) bann dimounn ki pa servi Zeova. Ek sirtou, nou pou gete kouma nou kapav montre respe anver lezot, mem kan sa difisil.
KI SAVEDIR ENA RESPE POU LEZOT?
4. Ki savedir ena respe pou lezot?
4 Lexpresion “ena respe” dekrir fason ki nou konsider lezot ek osi fason ki nou tret lezot. Bien souvan, kan nou trouve ki enn kikenn ena bann zoli kalite, ki li’nn fer bann kitsoz inpresionan, ouswa ki li ena enn sertenn lotorite lor nou, nou ena respe pou li. Nou respekte li parski nou vremem anvi fer li, pa parski nou oblize fer li.—Mat. 15:8.
5. Ki kitsoz kapav ed nou pou montre respe anver lezot?
5 Zeova anvi ki nou montre respe anver lezot. Par exanp, Li dir nou ki nou bizin ena respe anver “bann lotorite ki diriz nou.” (Rom. 13:1, 7) Selman, sertin dimounn kapav dir, “Tanki lezot azir bien anver mwa, mo pou respekte zot.” Me eski sa fason panse-la li bon? Non. Nou bizin montre respe anver lezot, pa akoz seki zot fer ouswa seki zot pa fer, me parski Zeova anvi ki nou ena respe pou zot. Ek nou, nou anvi fer Zeova plezir.—Zozwe 4:14; 1 Pier 3:15.
6. Eski li posib ki nou ena respe pou enn kikenn ki pa tret nou avek respe? Explike. (Get osi zimaz.)
6 Sertin kapav demann zotmem, ‘Eski li posib ki nou montre respe anver enn kikenn ki pa tret nou avek respe?’ Wi, li posib. Anou get de-trwa lexanp. Lerwa Sail ti koz brit ar so garson Zonatan devan lezot. (1 Sam. 20:30-34) Selman, Zonatan ti kontign montre respe anver so papa. Kan Sail ti bizin al lager, Zonatan ti soutenir li ek li ti al lager ansam ar so papa ziska ki li mor. (Ex. 20:12; 2 Sam. 1:23) Gran Pret Eli ti akiz Ann parski li ti panse ki Ann ti sou. (1 Sam. 1:12-14) Selman, Ann ti koz ar Eli avek respe, ek li ti fer sa mem si zot tou dan Izrael ti kone ki Eli pa ti disiplinn so bann garson parski zot ti move. Se enn kitsoz ki li ti bizin fer parski li ti zot papa ek li ti gran pret. (1 Sam. 1:15-18; 2:22-24) Sertin zom dan Atenn ti insilte lapot Pol, ek zot ti dir ki li ti “pe rabase.” (Zist. 17:18) Malgre sa, Pol ti koz ar zot avek respe. (Zist. 17:22) Sa bann lexanp-la montre nou ki si nou kontan Zeova ek ki nou anvi fer Li plezir, sa pou motiv nou pou respekte lezot mem kan sa difisil. Aster-la, anou gete pou kisann-la nou bizin ena respe ek kifer?
Mem si so papa ti koz brit ar li, Zonatan ti kontign soutenir ek defann so papa ki ti lerwa (Get paragraf 6)
MONTRE RESPE ANVER BANN MANB NOU FAMI
7. Kifer li kapav difisil pou montre respe anver bann manb nou fami?
7 Difikilte ki nou kapav gagne. Nou pas boukou letan avek nou fami. Akoz sa, nou konn zot bann kalite ek zot bann defo. Kitfwa sertin parmi zot malad, ek li difisil pou nou pran zot swin. Ouswa, sertin kitfwa trakase plis ki bizin. Sertin manb nou fami kapav dir ouswa fer bann kitsoz ki bles nou. Normalman, nou bizin santi nou bien kan nou avek nou fami. Selman, kan bann manb enn fami pa montre respe anver zot kamarad, sa kapav kree bann dezakor dan lafami. Ek akoz sa, nepli ena lape dan lafami. Parey kouma enn maladi kapav afekte enn lekor, si bann manb enn fami pena respe pou zot kamarad, sa kapav afekte lafami. Selman, parey kouma ena enn remed pou boukou maladi, pou ki ena lape dan lafami, sak manb bizin aprann pou respekte zot kamarad.
8. Kifer nou bizin montre respe anver bann manb nou fami? (1 Timote 5:4, 8)
8 Kifer nou bizin montre respe? (Lir 1 Timote 5:4, 8.) Dan premie let ki li ti ekrir Timote, Pol ti explike kouma sak manb enn fami bizin pran swin so kamarad. Li ti dir ki nou bizin ena respe pou “bann manb [nou] prop lakaz,” pa zis parski se nou responsabilite, me osi akoz nou “latasman pou Bondie.” Savedir ki nou bizin respekte nou fami parski nou kontan Zeova ek parski sa form parti dan nou ladorasion pou Li. Alor, kan nou montre respe anver nou fami, nou montre ki nou ena respe pou Zeova, ki’nn kree lafami. (Efe. 3:14, 15) Se enn rezon bien inportan pou nou montre respe anver nou fami, pa vre!
9. Kouma enn mari ek enn fam kapav montre respe anver zot kamarad? (Get zimaz osi.)
9 Kouma nou kapav montre respe? Enn mari ki ena respe pou so fam, pou montre ki so fam ena valer pou li, pa zis kan zot ansam avek lezot, me osi kan zot toule-de tousel. (Prov. 31:28; 1 Pier 3:7) Zame li pa pou bat so madam, li pa pou fer li gagn onte devan lezot, ek li pa pou fer li santi ki li pena valer. Ariel,a enn frer ki res Arzantinn, dir: “Akoz so maladi, mo madam parfwa dir bann kitsoz ki bles mwa. Kan li fer sa, mo fer zefor pou rapel ki seki li pe dir, se pa vremem seki li pe resanti. Dan bann moman koumsa, mo pans osi 1 Korintien 13:5, ki ed mwa pou koz ar li avek respe, olie ki mo ankoler ar li.” (Prov. 19:11) Enn fam montre respe anver so mari kan li koz an bien lor li. (Efe. 5:33) Li pa pou kritik li, boufonn li, fer bann badinaz ki pou rabes li, ouswa insilte li. Li konpran ki si li fer sa, li pou detrir so maryaz “ar so prop lame.” (Prov. 14:1) Enn ser ki res Litali, ek ki so mari souvan bizin lit kont langwas, dir: “Ena fwa, mo panse ki mo misie trakase plis ki bizin. Dan lepase, seki mo ti dir li ek bann figir ki mo ti fer, ti montre ki mo pa ti ena respe pou li. Seki’nn ed mwa, se pas letan avek bann kamarad ki koz ar lezot avek respe. Sa ti motiv mwa pou mo montre plis respe anver mo misie.”
Kan nou montre respe anver nou fami, nou montre ki nou ena respe pou Zeova, Sef lafami (Get paragraf 9)
10. Kouma bann zanfan kapav montre respe anver zot paran?
10 Zenn, to bizin obeir bann reg ki to bann paran mete pou twa. (Efe. 6:1-3) Kan to koz ar to bann paran, koz avek respe. (Ex. 21:17) Ek amezir ki to bann paran vinn vie, montre respe pou zot kan to donn zot led ki zot bizin. Fer tou seki to kapav pou pran zot swin. Anou get lexanp enn ser ki apel María. So papa pa enn Temwin Zeova. Kan María so papa ti malad, María ti trouv sa difisil pou okip li parski li pa ti tret li dan enn bon fason. María dir: “Mo ti demann Zeova pou ed mwa pou ki mo pa zis ena respe pou mo papa, me osi pou ki mo montre respe anver li. Mo ti konpran ki, si Zeova inn demann mwa pou onor mo bann paran, alor li lozik ki Li pou osi donn mwa lafors pou fer sa. Ek avek letan, mo’nn konpran ki mo bizin montre respe anver mo papa mem si li pa sanze.” Kan nou montre respe anver bann manb nou fami mem kan sa difisil, nou montre respe anver Zeova, ki’nn kree lafami.
MONTRE RESPE ANVER NOU BANN FRER EK SER
11. Kifer li kapav difisil pou montre respe anver nou bann frer ek ser?
11 Difikilte ki nou kapav gagne. Nou bann frer ek ser fer boukou zefor pou swiv bann prinsip Labib. Selman, li kapav arive ki sertin pa tret nou avek zantiyes, zot pans bann move kitsoz lor nou, ouswa zot agas nou. Si enn frer ouswa enn ser donn nou “enn rezon pou plengne,” sa kapav difisil pou nou tret li avek respe. (Kol. 3:13) Ki kitsoz kapav ed nou pou montre respe anver nou bann frer ek ser?
12. Kifer nou bizin montre respe anver nou bann frer ek ser? (2 Pier 2:9-12)
12 Kifer nou bizin montre respe? (Lir 2 Pier 2:9-12.) Dan deziem let ki li ti ekrir, Pier ti koz lor sertin Kretien dan premie siek ki ti “koz an mal lor bann ki ranpli ar laglwar,” setadir bann ansien. Bann anz ti trouve seki sa bann zom-la ti dir ek ti fer, ek kouma zot pa ti ena respe pou bann ansien. Kouma bann anz ti reazir? “Par respe pou Zeova,” zot pa ti dir nanye demal lor sa bann zom-la. Kan nou reflesi lor la, sa vremem extraordiner, pa vre! Sa bann anz ki parfe la ti refiz koz an mal lor sa bann zom ki ti orgeye la. Zot ti les sa dan lame Zeova, pou ki Li ziz zot ek koriz zot. (Rom. 14:10-12; konpar ar Zid 9.) Se enn zoli leson pou nou. Bann anz pa ti mank respe anver bann zom ki ti opoz zot ar bann ansien. Sa montre nou ki nou vremem bizin montre respe anver nou bann frer ek ser ki kontan Zeova. Avredir, nou bizin “touzour premie pou onor” zot. (Rom. 12:10) Kan nou fer sa, nou montre ki nou ena respe pou Zeova.
13-14. Kouma nou kapav montre respe anver nou bann frer ek ser? Donn bann lexanp. (Get zimaz osi.)
13 Kouma nou kapav montre respe? Ansien, kan to ansegn lezot ek to donn zot bann instriksion, touletan fer sa avek amour. (File. 8, 9) Kan to donn enn kikenn enn konsey, fer sa avek zantiyes ek pa fer li kan to ankoler. Bann ser osi kapav ed lezot dan lasanble pou montre respe anver zot kamarad. Kouma? Se kan zot pa fer palab ek kan zot pa koz manti pou gat repitasion lezot. (Tit 2:3-5) Nou tou nou kapav montre respe anver bann ansien kan nou korper avek zot ek kan nou montre nou rekonesans pou travay dir ki zot fer pou diriz bann renion, pou organiz predikasion, ek pou ed bann ki “fer enn fopa.”—Gal. 6:1; 1 Tim. 5:17.
14 Enn ser ki apel Rocío, ti trouv sa difisil pou respekte enn ansien ki ti donn li enn konsey. Li dir: “Mo ti ankoler parski mo ti santi ki li pa ti koz ar mwa avek zantiyes. Lakaz kot mwa, mo ti koz an mal lor li. Mem si mo ti kasiet seki mo ti resanti, mo ti ena bann dout parski mo pa ti sir ki li ti vremem anvi ed mwa, ek mo pa ti ekout so konsey.” Ki kitsoz ti ed Rocío? Li dir: “Dan mo lektir Labib, mo ti lir 1 Tesalonisien 5:12, 13. Kan mo’nn rann mwa kont ki mo pa ti pe montre respe anver sa frer-la, mo konsians ti koumans fatig mwa. Mo ti priye Zeova ek mo ti fer bann resers presi dan nou bann piblikasion pou ed mwa sanz mo latitid. Sa ti ed mwa pou konpran ki problem-la pa ti avek frer-la, me avek momem, parski mo ti ena lorgey. Aster, mo’nn konpran ki si mo pena limilite, li pou difisil pou mo montre respe anver lezot. Mo ankor pe fer zefor pou montre plis respe anver lezot, ek mo santi ki Zeova bien apresie mo bann zefor.”
Nou tou nou kapav montre respe anver bann ansien kan nou korper avek zot ek nou montre rekonesans pou travay dir ki zot fer dan lasanble (Get paragraf 13-14)
MONTRE RESPE ANVER BANN KI PA SERVI ZEOVA
15. Kifer li kapav difisil pou montre respe anver bann ki pa servi Zeova?
15 Difikilte ki nou kapav gagne. Dan predikasion, souvan nou zwenn bann dimounn ki pa interese ar Bondie ouswa ar Labib. (Efe. 4:18) Sertin dimounn refiz ekout nou mesaz akoz seki zot inn aprann depi ki zot tipti. Kitfwa nou bann koleg travay ouswa nou bann kamarad lekol pa zanti avek nou. Ek kitfwa nou ena enn patron ouswa enn profeser ki pa satisfe ar seki nou fer. Avek letan, nou kapav aret montre respe anver sa bann dimounn-la, ek lerla, nou pa tret zot avek zantiyes.
16. Kifer nou bizin montre respe anver bann ki pa servi Zeova? (1 Pier 2:12; 3:15)
16 Kifer nou bizin montre respe? Fode pa nou bliye ki Zeova trouv fason ki nou azir anver bann ki pa servi Li. Lapot Pier ti rapel bann Kretien ki zot bon kondwit ti kapav pous sertin pou “donn Bondie laglwar.” Se pou sa rezon-la ki li ti dir zot ki, kan zot defann zot lafwa, zot bizin fer sa “avek douser ek profon respe.” (Lir 1 Pier 2:12; 3:15.) Kan bann Kretien bizin defann zot lafwa devan enn ziz ouswa devan ninport kisann-la, zot bizin touletan montre respe anver sa dimounn-la. Kifer? Parski Zeova pe gete, ek Li ekout tou seki nou dir ek osi kouma nou dir sa. Se enn rezon bien inportan kifer nou bizin tret avek respe bann ki pa servi Zeova.
17. Kouma nou kapav montre respe anver bann ki pa servi Zeova?
17 Kouma nou kapav montre respe? Kan nou prese, nou pa anvi ki bann dimounn santi zot inferyer parski zot konn enn tigit kitsoz lor Labib. Avredir, nou bizin konsider zot kouma bann dimounn ki pli siperyer ki nou ek ki ena boukou valer pou Bondie. (Aze 2:7; Fil. 2:3) Alor, si bann dimounn koz brit ar nou akoz nou bann krwayans, fode pa nou azir parey kouma zot. Par exanp, nou pa pou reponn zot dan enn fason sarkastik. (1 Pier 2:23) Si arive to dir enn kikenn enn kitsoz ki to pa ti bizin dir, exkiz twa deswit. Kouma to kapav montre respe anver bann dimounn dan to travay? Fer zefor pou travay dir ek ena enn bon latitid anver to bann koleg, to patron, ek to bann klian. (Tit 2:9, 10) Kan to enn travayer ki onet ek ki travay dir, mem si sa pa fer bann dimounn plezir, to kapav sir ki to pe fer Zeova plezir.—Kol. 3:22, 23.
18. Kifer li vo lapenn ki nou montre respe anver lezot?
18 Dan sa lartik-la, nou’nn gete ki nou ena bann bon rezon pou montre respe anver lezot! Nou’nn trouve ki, kan nou montre respe anver nou fami, nou montre ki nou ena respe pou Zeova, Sef lafami. Nou’nn trouve osi ki, kan nou respekte nou bann frer ek ser, sa montre ki nou ena respe pou nou Papa Zeova. Kan nou montre respe anver bann ki pa servi Zeova, nou kree bann lokazion pou ki sa bann dimounn-la donn nou Gran Bondie laglwar. Ek mem si sertin dimounn pa montre respe anver nou, li vo lapenn ki nou montre respe anver zot. Kifer? Parski Zeova pou beni nou. Li promet ki ‘li pou onor bann ki onor li.’—1 Sam. 2:30.
KANTIK 129 Anou Kontign Andire
a Finn sanz sertin nom dan sa lartik-la.