Rar Kijenmij Kin Kãliklik Ko Ilo Kanniekir
“Ar letok ñõn iõ juõn kãliklik ilo kõniekiõ, juõn dri jilikan Setan bwe en ubrare iõ, bwe in jab jualõñlõñ.”—2 DRI KORINT 12:7.r
1. Ta jet ian abañ ko armij ro rej jelmaiki ilo ran kein?
KWOJ uñtaak ke ibbam make kin juõn melejoñ eo ej wõnmanlok wõt? Elañe aet, kwojjab make iam. Ilo “ien ko re nana” einwõt ran kein, Ri Christian ro retiljek rej kijenmij iumin jumae ko relap, abañ ko an family, nañinmij, inebata ko kin jabwe money, men ko rekaburomõjmõj, luji jitenburu ro ad ilo mij, im bar aitwerõk ko eirlok wõt. (2 Timote 3:1-5) Ilo jet ene ko, ñitta im tarinae ko rej kabañ mour eo an elõñ armij.
2, 3. Ta lemnak eo ekabwerer emaroñ walok jen abañ ko einwõt kãliklik ko jej jelmaiki, im ewi wãwen an lemnak in maroñ kauwatata?
2 Kain abañ rot kein remaroñ kõmman bwe juõn en lañmejidjid, elaptata elañe elõñ abañ ko rewaloktok ilo ejja ien eo wõt. Lale mõk kin ta eo Jabõn Kennan 24:10 ej ba: “Elañe kwoj kijelok ilo ran in jorrãn, inem erik wõt am kajur.” Aet, buromõj kin melejoñ ko emaroñ kwote kajur eo ad im kamõjnoik bebe eo ad ñan kijenmij ñan jemlokin. Ewi wãwen ad maroñ kõmman eindein?
3 Eokwe, buromõj emaroñ kõmman bwe jen luji maroñ eo ad ñan tõbar juõn men. Ñan wanjoñok, ebidodo ñan ad kalaplap abañ ko ad im jino buromõj kin kij make le jen joñan. Jet remaroñ lamõj ñan Anij, “Etke kwoj kõtlok bwe men in en walok ñan ña?” Elañe kain lemnak rot in enana ej jino eddek ilo buruen juõn armij, emaroñ kokkure lañliñ im liki eo an. Joñan an lap an juõn ri jerbal an Anij maroñ buromõj emaroñ ebwer im bõjrak jen an tarinae “tõrinae emõn eo an tõmak.”—1 Timote 6:12.
4, 5. Jet ien, ewi wãwen an Satan maroñ wõr kunan ilo abañ ko ad, ak ta eo jemaroñ liki kake?
4 Jehovah Anij ejjab kõmman melejoñ ko ñan kij. (Jemes 1:13) Jet melejoñ ko rej buñõt kij kinke jej kajeoñ in tiljek wõt ñan e. Emol, aolep ro rej karejar ñan Jehovah rej men in kajjeroro ñan ri kijirãt eo elap, Satan Devil eo. Ilo ien eo an ekadu, “anij in lõl in” enana ej kajeoñ in kabwer jabdewõt eo ej yokwe Jehovah im kõnan kõmanman ankil an. (2 Dri Korint 4:4) Satan ej kamaat an maroñ in kaeñtan aolep ro jeid im jatid ibelakin lal. (1 Piter 5:9) Emol, Satan ejjab kajju in kabañ kij, ak emaroñ kajerbal abañ ko jej jelmaiki, im kabukõt wãwen kamõjno lok kij.
5 Bõtab, jekdon joñan an Satan ak kein tarinae ko an kajur im lej, jemaroñ anjo ioir! Ewi wãwen ad maroñ lo an mol men in? Kinke Jehovah Anij ej tarinae kin kij. Ear kõmman bwe ri karejar ro an rejjab maejet kin men in etao ko an Satan. (2 Dri Korint 2:11) Emol, Nan in Anij elap an jiroñ kij kin melejoñ ko rej jelet Ri Christian ro remol. Ikijen ri jilek Paul, Bible eo ear kajerbal nan eo “juõn kãliklik ilo kõniek[iõ].” Etke? Jen lale ewi wãwen Nan in Anij ej kamelele kin nan in. Inem jenaj lo bwe jejjab make iad ilo ad lo aikwij eo ñan bõk jibañ eo an Jehovah ñan anjo ion melejoñ ko.
Etke Melejoñ ko Rej Einwõt Kãliklik ko
6. Ta eo Paul ear melele kake kin “juõn kãliklik ilo kõniek[in],” im ta eo kãliklik in emaroñ kar einwõt?
6 Paul, ke ear bõk melejoñ ko relap, ear jeje ilo kakõrmol: “Ar letok ñõn iõ juõn kãliklik ilo kõniekiõ , juõn dri jilikan Setan bwe en ubrare iõ, bwe in jab jualõñlõñ.” (2 Dri Korint 12:7) Ta eo kar kãliklik eo an Paul? Eokwe, juõn kãliklik eo ear wãkare tumũlalin kilin juõn armij enaj lukkun kõmetak e. Inem wanjoñok in ej kalikar juõn men ear kõmetak Paul—einwõt ilo kanniek, ilo eñjake, ak men kein jimor. Bõlen Paul ear eñtan kin juõn nañinmij in mej ak bar juõn kain nañinmij. Ak kãliklik eo emaroñ kar kitibuj armij ro rar aitwerõke jerbal ko an Paul einwõt juõn ri jilek im kajitõkin e kin jerbal ko an kin kwalok nan im katakin armij. (2 Dri Korint 10:10-12; 11:5, 6, 13) Jekdon ta aitwerõk eo, kãliklik in ear bedwõt ibben im jab jako.
7, 8. (a) Nan in “ubrare wõt” ear kalikar ta? (b) Etke eaorõk bwe jen kijenmij iumin jabdewõt kãliklik ko rej wãkare kij kiõ?
7 Lale, kãliklik in ear ubrare wõt Paul. Ej juõn menin kaitoktoklimo bwe nan in kajin Greek eo Paul ear kajerbale ijin ear itok jen nan eo “mokwoj in pã.” Ear kajerbal nan in ilo Matu 26:67 im ilo juõn wãwen einlok wõt ilo 1 Dri Korint 4:11. Ilo eon kein, rej kwalok juõn lemnak einwõt juõn armij ej baite eo juõn kin pã ko pein. Kinke Setan elap an kijirãte Jehovah im ri karejar ro An, emol bwe Devil eo ear mõnõnõ bwe juõn kãliklik ear ubrare wõt Paul. Ran kein, Satan ej buñburuen bareinwõt ñe jej inebata kin juõn kãliklik ilo kannieked.
8 Kin men in, einwõt Paul, jej aikwij jelã kin ewi wãwen ad maroñ kijenmij kin kãliklik ko. Mour eo ad ej bedbed ion ad kõmman eindein! Kememej bwe, Jehovah ekõnan kaetoklok mour eo ad ñan indio ilo lal eo an ekãl, ijo abañ ko rej einwõt kãliklik ko rejamin bar kabañ kij. Ñan jibañ kij wini ãjinkij in ekabwilõñlõñ, Anij ar letok ñan kij elõñ wanjoñok ko ilo Nan eo an ekwojarjar, Bible eo, im kwalok bwe ri karejar ro an rar kijenmij im anjo ion kãliklik ko air ilo kanniek. Rar baj armij ro wõt rejjab wãppen, einwõt kij. Ar lemnak kin jet ian ro rej “dri kennan, einwõt kõro [eo] elap” emaroñ jibañ kij “etõr ilo iakuij eo emwij likit e imar.” (Dri Hibru 12:1) Kalmenlokjen kin ta eo rar kijenmij kake emaroñ kalaplok ad liki bwe jemaroñ kijenmij iumin jabdewõt kãliklik ko Satan emaroñ kajerbali nae kij.
Kãliklik ko Rar Kaeñtan Mephibosheth
9, 10. (a) Ewi wãwen an kar Mephibosheth bõk juõn kãliklik ilo kanniekin? (b) Ewi wãwen an King David kar kwalok joij ñan Mephibosheth, im ewi wãwen ad maroñ in kajeoñe David?
9 Lemnak kin Mephibosheth, nejin Jonathan eo ear jeran David. Ke Mephibosheth ear lalem an yiõ, ear roñ juõn nan in kejelã bwe Jonathan, jemen, im King Saul jimman rar mij. Nurse eo an ladik eo ear ilbõk im wũdiddid. Ear “kwotõke . . . , ke e kijorur in ko, e wutlok ladrik eo, inem e kirro.” (2 Samuel 4:4) Nañinmij in kirro in emaroñ kar juõn kãliklik elap ibben Mephibosheth ñan an kijenmij kake ke ear rittolok.
10 Jejjo yiõ ko tokelik King David, kin an lukkun yokwe Jonathan, ar kwalok yokwe im joij ñan Mephibosheth. David ear lelok aolep men ko an Saul ñan e im jitõñ Ziba ri lale eo an Saul einwõt ri jerbal eo an weto eo an. Bareinwõt David ear jiroñ Mephibosheth: ‘Kwonaj mõñã ien otemjej ilo table eo aõ.’ (2 Samuel 9:6-10) Ejelok bere yokwe im joij eo an David ear kainemõn Mephibosheth im jibañ e kadiklok metak eo ear bõk jen nañinmij eo an. Ej juõn katak emõn jej katak kake! Kij bareinwõt jej aikwij kwalok joij ñan ro rej eñtan kin juõn kãliklik ilo kanniek.
11. Ta eo Ziba ear ba kin Mephibosheth, ak ewi wãwen ad jelã bwe abõnõnõ eo an kar juõn riap? (Lale footnote.)
11 Tokelik, Mephibosheth ear aikwij kijenmij kin bar juõn kãliklik ilo kanniek. Ziba ri karejar eo an ear ruruwe e iman King David, eo ear ko jen Jerusalem kin an Absalom, nejin David jumae e. Ziba ear ba bwe Mephibosheth ilo ejelok tiljek ar bedwõt ilo Jerusalem kinke ear kejatdikdik in nibiji throne eo bwe en iroij ion.a David ear tõmake nan in ruruwe eo an Ziba im lelok aolep men ko mweien Mephibosheth ñan ri riap in!—2 Samuel 16:1-4.
12. Kar ewi lemnak eo an Mephibosheth kin abañ eo an, im ewi wãwen an kar juõn joñok emõn ñan kij?
12 Bõtab, ke Mephibosheth ear lo David, ear jiroñ e kin ta eo ear walok. Ear bojak in kobalok ibben David ke Ziba ear etaouk e im ear make bõk jikin. David ear ke kajimwe bwid in? Jab ilo eyu. Ear ajeje mweiuk ko ikõtan lõmarein ruo. Men in kar bar juõn kãliklik ilo kanniekin Mephibosheth bareinwõt. Ear lukkun buromõj ke? Ear jumae ke bebe eo an David, im abõnõnõ im ba bwe ear jab jimwe? Jaab, ilo ettã buru ear errã ibben kõnan ko an king eo. Ear kalimjek wõt men ko remõn, lañliñ wõt bwe king eo ear jeblak ilo ejelok jorrãn. Mephibosheth ear juõn joñok emõntata ilo an kijenmij kin nañinmij, ruruwe, im buromõj ko an.—2 Samuel 19:24-30.
Nehemiah Ear Kijenmij Ilo Melejoñ ko An
13, 14. Ta kãliklik ko Nehemiah ear aikwij kijenmij kake ke ear jeblak ñan kõkãle worwor ko an Jerusalem?
13 Baj lemnak kin kãliklik ko ilo kõkkar Nehemiah ear kijenmij kaki ke ear jeblak ñan jikin kwelok in Jerusalem eo ejelok worwor ie ilo ebeben eo kein ka lalem B.C.E. Ear lo bwe jikin kwelok eo kar ejelok ri jojomar ie, im Ri Jew ro rar jeblak jen kamakoko eo rar jab jerbal ilo burukuk, rar buromõj, im rar jab erreo iman mejen Jehovah. Meñe King Artaxerxes ear kamaroñ ir ñan kõkãle worwor ko an Jerusalem, ejjabto tokelik Nehemiah ear lo bwe ri tel ro ilo ene ko rebak rar kitõtõkake jerbal eo an. “E ar kanuij kaburomõj ir, bwe juõn eman e ar iten kabukot jerammõn an ro nejin Israel.”—Nihimaia 2:10.
14 Ri ruwamaejet ro rejumae rar kamaat air maroñ ñan kabõjrak jerbal eo an Nehemiah. Men in kabañbañ, riap, ruruwe, kamijak ko air—ekoba air kajerbal ri iaroñroñ ro ñan kabwer e—rar einwõt kãliklik ko ilo kanniekin. Ear ebwer ke kin men in etao ko an ri kijirãt ro? Jaab! Ear liki Anij kin aolepen buruen Anij, im jab mõjnolok. Inem, ke ejaakin worwor ko an Jerusalem ear dedelok, men kein kar einwõt juõn men ej kamole bwe Jehovah ear rejetak Nehemiah ilo yokwe.—Nihimaia 4:1-12; 6:1-19.
15. Ta abañ ko an Ri Jew ro Nehemiah ear lukkun inebata kaki?
15 Einwõt juõn governor, Nehemiah ear bareinwõt aikwij kijenmij iumin elõñ abañ ko ibben armij ro an Anij. Abañ kein kar einwõt kãliklik ko rar kainebataik tumũlalin buruen kinke rar jelet kõtan eo air ibben Jehovah. Ri mweie ro rar korlok muri ko, im ro jeiir im jatiir rejeramel, ñan kõllaik muri ko air im owõj eo air ñan Persia rar aikwij, lelok weto ko air im wiakake ajiri ro nejiir ñan kamakoko. (Nihimaia 5:1-10) Elõñ Ri Jew ro rar kokkure ran in Sabbath eo im likjap in jurake Ri Levi ro im temple eo. Bareinwõt, jet iair rar mareik “kõrã ro jen Ashdod, jen Amon, im jen Moab.” Men in ear lap an kaburomõj Nehemiah! Ak aolepen kãliklik kein rar jab kabõjrak e jen jerbal eo an. Elõñ alen ear bõk eddo eo einwõt juõn eo ear jurak ilo kijejeto kien ko rewãnik an Anij. Einwõt Nehemiah, jen jab kõtlok bwe mwil ko renana mwilin armij ro jet ren kabwer kij jen ad jerbal ilo tiljek ñan Jehovah.—Nihimaia 13:10-13, 23-27.
Elõñ Ri Tiljek Ro Jet Rar Kijenmij
16-18. Ewi wãwen an keojaljal ko an family kar kainebataik Isaac im Rebekah, Hannah, David, im Hosea?
16 Ilo Bible eo elõñ joñok ko jet kin armij ro rar kijenmij iumin elõñ inebata ko rar einwõt kãliklik ko. Juõn wãwen ekkã an kain kãliklik rot kein itok jen e kar ikijen abañ ko an family. Ruo kõrã ro belen lõmaro nejin Esau rar einwõt “men in kaburomõj Aisak im Rebeka,” jemen im jinen Esau. Rebekah bareinwõt ar ba bwe ear dike mour eo an ibben limaran. (Jenesis 26:34, 35; 27:46) Bareinwõt, ikijen Hannah im wãwen an kõrã eo juõn leo belen ear mareiki, Peninnah, ar “kakitõtõik e, im kaillu e” kin an Jehovah kil jikin niñniñ eo an. Bõlen ekkã an kar Hannah eñtan wõt kin melejoñ in ilo mweo imõn. Bareinwõt Peninnah ear kakitõtõik e iman mejen armij—ejelok bere iman ro nukin im jeran—ñe family eo an rar bed ilo kwojkwoj eo ilo Shiloh. Men in kar einwõt an jibede lallok kãliklik eo ilo kanniekin Hannah.—1 Samuel 1:4-7.
17 Kalmenlokjen kin ta eo David ear kijenmij kake jen jemen lio belen eo ekamo, King Saul. Ñan rõlok im mour, David ear aikwij jokwe ilo roñ in tol ko ilo ene jemaden in En-gedi, ijo ear aikwij tallõñ jirimle in tol ko rekauwatata. Men in enana enaj kar lukkun kaillu e, kinke ear jab kõmman jabdewõt bwid nae Saul. Meñe eindein, iumin elõñ yiõ ko David ear aikwij mour einwõt juõn ri nana—men kein aolep kin an Saul ebanban.—1 Samuel 24:14, 15; Jabõn Kennan Ko 27:4.
18 Pijaik ilo lemnak eo am kin keojaljal eo an family eo ear buñõt ri kanan Hosea. Lio belen ear erom juõn ri lũñ. Alikar bwe wãwen mour eo an etton ear einwõt kãliklik ko rar wãkare buruen. Im juõn men ear bar kaeñtane im kõmetake ej ke lio ear keotak ruo ajiri ejjab nejin jen an kõmman lũñ!—Hosea 1:2-9, New World Translation.
19. Ta matõrtõr eo ear kõmetak ri kanan Micaiah?
19 Bar juõn kãliklik ilo kanniekin armij ej matõrtõr. Lemnak kin ta eo ear walok ñan ri kanan eo Micaiah. An lo elõñ ri kanan ro rewan bed ibelakin King Ahab im bwe Ahab ear tõmake nan in riap ko air ear kainebataik mour eo ewãnik an Micaiah. Inem, ke Micaiah ear jiroñ Ahab bwe aolep ro ri kanan wan rar kanan ilo “juõn jitõb in riõp,” ta eo ri tel eo an ri riap rein kõmmane? Eokwe, ear “ubrare Maikeia ion jeben”! Im men eo men eo enanalok jen men in kar lemnak eo an Ahab kin nan in kakkõl eo an Jehovah bwe jeblak eo an Ramoth-gilead enaj kar wõr likjap. Ahab ear kakien bwe ren kalbuj Micaiah ilo prison eo im kadiklok mõñã ko kijen. (1 Kiñ Ro 22:6, 9, 15-17, 23-28) Kememej, bareinwõt, kin Jeremiah im wãwen an ri nana ro matõrtõre.—Jeremiah 20:1-9, NW.
20. Ta kãliklik ko Naomi ear aikwij kijenmij kaki. im ewi wãwen an kar bõk jinekjej?
20 Luji ro jitenburu ilo mij emaroñ bar juõn men emeo im emaroñ einwõt juõn kãliklik ilo kanniek. Naomi ear aikwij kijenmij ke ear luji leo belen im likao ro ruo nejin ilo mij. Ear buromõj wõt kin ien kein rekabwerer, ke ear jeblak ñan Jerusalem. Ear jiroñ ro jeran bwe ren naetan, jab Naomi, ak Mara, juõn ãt eo ej kalikar juõn eñjake emeo kin abañ ko an. Bõtab, ilo jemlokin, Jehovah ear kajerammõn e kin kijenmij eo an ilo an lelok ñan e juõn ladik eo jibwin eo ear erom mõttan lain eo an Messiah eo.—Rut 1:3-5, 19-21; 4:13-17; Matu 1:1, 5.
21, 22. Ewi wãwen an kar Job buromõj kin an luji men ko, im ewi wãwen an kar uak?
21 Lemnak kin joñan an kar Job ilbõk ke ear roñ kin mij eo an ajiri ro joñoul nejin rejitenburu ibben, ekoba bwijin men in mour ko im ri karejar ro an ear luji ilo mij. Ilo idiñ, aolep men ko raorõk ibben rar jako! Inem, ke Job ear jebwãlel im buromõj kin jorrãn kein, Satan ear kanañinmij e kin juõn nañinmij. Job emaroñ kar lemnak bwe enaj kar mij kin nañinmij in. Joñan an lap an metak kin nañinmij in ear lemnak bwe mij kar juõn men emõnlok.—Job 1:13-20; 2:7, 8.
22 Etan wõt ñe ejabwe abañ ko, lio belen, ilo an buromõj im illu, ear kebak e im lamõj: “Kwon karmijete Anij im mij!” Men in kar juõn kãliklik elap ear kõmetak kanniekin! Jeltokin, lõmaro jilu mõttan Job, jen air kainemõne, rar aitwerõk e kin konono ko retao, im naruõn kin jerawiwi ko rittino im ba ilo wãlok bwe eñin unin ear jerata. Akwel ko air rebwid kar, einwõt ba ilo kõkkar, keene lallok kãliklik ko ilo kanniekin. Bareinwõt, kememej bwe Job ear jab jelã etke men kein renana rar walok ñan e; im ear jab jelã bwe ejamin mij. Ak, “ilo aolepen men in Job e ar jab bwir, ak naruõn Anij kin bwebwe.” (Job 1:22; 2:9, 10; 3:3; 14:13; 30:17) Meñe elõñ kãliklik ko rar wãkare ilo juõn wõt ien, ear jab ebwer jen ial in tiljek eo an. Men in ej juõn men in kõketak elap!
23. Etke ri tiljek ro jar katak kaki rar maroñ kijenmij kin elõñ kain kãliklik ko ilo kanniek?
23 Wanjoñok ko lok iman rej kalikar bwe ebar lõñ joñok ko jet. Elõñlok joñok ko ilo Bible eo. Ri karejar rein retiljek rar aikwij kijenmij im anjo ion kãliklik in kõkkar ko air make. Im elõñ kain abañ ko rekajju jen don rar aikwij jelmae! Ak, kar wõr juõn men rar errã kake. Ejelok juõn iair ear ebwer jen jerbal eo air ñan Jehovah. Meñe rar jelmae aolep melejoñ kein renana, rar anjo ion Satan kin kajur eo Jehovah ear lelok ñan ir. Ewi wãwen? Katak eo tok ilal enaj uak kajitõk in im kwalok ñan kij kin ewi wãwen jemaroñ kijenmij ilo jabdewõt kãliklik ilo kanniek.
[Kamelele ko itulal]
a Kain kõtõbalbal rot in etao im wãlok ear jab mõttan manit eo an Mephibosheth eo ear juõn emaan ewõr an kamolol, im ettã buru. Ejelok bere ear jelã kin jerbal eo etiljek an Jonathan eo jemen ear likiti. Meñe ear nejin King Saul, ilo ettã buru Jonathan ear kile kajjen David einwõt e eo Jehovah ear kãlete bwe en king ilo Israel. (1 Samuel 20:12-17) Einwõt jemen Mephibosheth im einwõt juõn eo ear mijak Anij im juõn jeran David etiljek, Jonathan ejamin kar katakin nejin bwe en jibadõk ilo wãlok jerbal in iroij.
Ewi wãwen Am Naj Uak?
• Etke abañ ko jej jelmae jemaroñ keidi ñan kãliklik ko ilo kanniek?
• Ta jet ian kãliklik ko Mephibosheth im Nehemiah jimor rar aikwij kijenmij kaki?
• Ibwiljin wanjoñok ko ilo Bible eo kin maan im kõrã ro rar kijenmij ilo kanniek, ta iair rej kamakit yuk, im etke?
[Pija ko ilo peij 7]
Mephibosheth ear aikwij kijenmij kin an ajkuk, kin air naruõn, im kin men in kaburomõj ko
[Pija eo ilo peij 8]
Nehemiah ear kate wõt e meñe ear jelmae jumae