Kein Jipañ ñan Kein Katak eo Ad, Jerbal eo Ad im Wãween Ad Mour
Jul̦ae 5-11
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ | DUTERONOMI 11-12
“Wãween eo Jeova Ekõn̦aan bwe Jen Kabuñ Ñane”
it-2 1007 pãr. 4
An
Karejar kõn Aolepen Am̦. “An” ej mel̦el̦ein aolepen juon armej. Bõtab jet iaan eoon ko rej rõjañ kõj ñan pukot, yokwe, im karejar ñan Anij kõn ‘aolepen bũruod im kõn aolepen ad.’ (Dt 4:29; 11:13, 18), ijoke Duteronomi 6:5 ej ba: “Kwõn yokwe Jeova am̦ Anij kõn aolepen bũruom̦, im kõn aolepen am̦, im kõn aolepen am̦ kajoor.” Jesus ear ba bwe ej menin aikuj ñan karejar kõn aolepen am̦ im kajoor, im kobal̦o̦k ippãn men in, “kõn aolepen am̦ l̦õmn̦ak.” (Mk 12:30; Lk 10:27) Men in emaroñ kõm̦m̦an ad l̦õmn̦ak kõn etke jet iaan men kein kar kwal̦o̦ki ippãn naan eo an, kõnke an eo ej kitibuj aolepeer. Bwe jen maroñ jel̦ã ta mel̦el̦ein, jemaroñ kwal̦o̦k juon waanjoñak: Juon armej emaroñ wiakake e make (an) bwe en juon ri-kõm̦akoko ñan juon armej, kõn men in enaaj oktak im erom an karo eo an. Bõtab emaroñ jab lukkuun karejar kõn aolepen bũruon, im emaroñ jab lukkuun kate ak kõn̦aan kabuñbũruon karo eo an, im kõn men in, emaroñ jab kõjerbal aolepen an kajoor ak aolepen an l̦õmn̦ak ñan kowõnm̦aanl̦o̦k men ko karo eo an ekõn̦aan. (Keidi Ep 6:5; Kol 3:22.) Innem alikkar bwe wãween kein jet me kar kwal̦o̦ki, rej ñan jipañ kõj bwe jen jab mel̦o̦kl̦o̦ki im jen l̦õmn̦ak kaki ilo ad kõm̦m̦ani jerbal ko ad ñan Anij, eo jej ro doon, im ñan eo Nejin, me ear katok kõn mour eo an ñan wiaik kõj jãn jerawiwi im mej. An juon karejar ñan Anij kõn aolepen an ej mel̦el̦ein aolepen armej eo, ekitibuj aolep m̦õttan ko ilo ãnbwinnin, wãween aer jerbal, maroñ, im kõn̦aan ko an.—Keidi Mt 5:28-30; Lk 21:34-36; Ep 6:6-9; Pil 3:19; Kol 3:23, 24.
it-1 84 pãr. 3
Lokatok
Kar jiroñ ri-Israel ro ñan ko̦kkuri aolep lokatok ko an ri-peikan ro ekoba joor ko me ekkã aer kar kalõki iturier. (Ex 34:13; Dt 7:5, 6; 12:1-3) Kar jiroñ er bwe ren jab anõke wãween kar kõm̦m̦ani lokatok kein im ñan jab katok kõn ajri ro nejier kõn kijeek ãinwõt ri-Kenan ro. (Dt 12:30, 31; 16:21) Ijello̦kun an lukkuun lõñ aer lokatok, ri-Israel ro rar aikuj kõjerbal juon wõt lokatok ilo aer kabuñ ñan Anij eo em̦ool, im men in ear aikuj pãd ilo jikin eo me Jeova ear kããlõte. (Dt 12:2-6, 13, 14, 27; keidi men in ippãn ri-Babil̦on ro me ear wõr 180 lokatok ko ñan juon iaan anij ko aer etan Ishtar.) Ilo jinoin, kar jiroñ er bwe ren kõm̦m̦ane juon lokatok jãn dekã ko ãlikin aer kijoone Reba Jordan (Dt 27:4-8), im Joshua ear kalõk lokatok in ilo Tõl Ibal. (Jos 8:30-32) Ãlikin aer kar ajeje ãne eo, bwijjin Ruben im bwijjin Gad im jimattanin bwijjin Menassa rar kalõk juon lokatok ekanooj in l̦ap iturin Reba Jordan, im men in ear kõm̦m̦an an bwij ko jet inepata m̦ae iien eo rar jel̦ã bwe aer kõm̦m̦ane lokatok eo ejjab kõnke rar oktak im jum̦ae ak kõnke rar kõn̦aan kõm̦m̦ane juon kein kakeememej kõn aer kar tiljek ñan Jeova ãinwõt Anij eo em̦ool.—Jos 22:10-34.
Boin ko Raorõk
it-1 925-926
Gerizim, Tol̦
Aolep ri-Israel ro rar kweilo̦k ippãn doon ilo Tol̦ Gerizim im Tol̦ Ibal ium̦win tõl eo an Joshua ãlikin aer kar anjo̦ ioon Eai, im unin aer kar ãindein ej kõnke rar l̦oore naanin tõl ko me Moses ear lil̦o̦k ñan er. Kar riitil̦o̦k ñan er jeraam̦m̦an ko renaaj bũki ñe renaaj pokake Jeova im aer naaj lia el̦aññe rejjab pokake E. Bwijjin Simeon, Livai, Juda, Issakar, Joseph, im Benjamin rar jutak im̦aan Tol̦ Gerizim. Ri-Livai ro im tõptõp in bujen eo rar pãd ilo juon jikin ikõtaan tol̦ kein ruo, im bwij ko jet rar jutak im̦aan Tol̦ Ibal. (Dt 11:29, 30; 27:11-13; Jos 8:28-35) Alikkar bwe bwij ko me rar pãd itum̦aanin Tol̦ Gerizim rar uwaak im errã ke rar riitil̦o̦k jeraam̦m̦an ko im bwij ko jet me rar pãd ilo Tol̦ Ibal rar uwaak im errã kõn jerata ko. Ewõr rej ba bwe unin aer kar riitil̦o̦k jeraam̦m̦an ko ñan ro ilo Tol̦ Gerizim ej kõnke ekar aiboojojl̦o̦k im ewãmourur l̦o̦k jãn Tol̦ Ibal, ak Baibõl̦ ejjab ba jabdewõt kõn men in. Im kar riitil̦o̦k Kien eo “im̦aan aolep in jar an Israel, im kõrã ro, im ajri ro, im ro ruwamãejet rar etal l̦o̦k ippãer.” (Jos 8:35) Aolepen armej ro rar maroñ roñ aer riitil̦o̦k naan kein jekdo̦o̦n ia eo rar jutak ie, men in emaroñ kõnke ekar pidodo aer roñ ainikien doon ilo jikin in.—Lale EBAL, MOUNT.
Jul̦ae 12-18
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ | DUTERONOMI 13-15
“Wãween an Kien eo Kwal̦o̦k an Jeova Kea kõn Ro Rejeram̦õl”
it-2 1110 pãr. 3
Juon M̦õttan Joñoul
Ear bar wõr juon karõk kõn juon m̦õttan joñoul me rar kõjerbal kajjojo iiõ ñan men ko jet ijello̦kun aer kõjerbale ñan jipañ ri-Livai ro me rej jerbalin bũrij, meñe ri-Livai rein rar bar bõk tokjãn jãne. Ekkã an juon baam̦le kõjerbal enañin aolep juon m̦õttan joñoul in ñe rej kobal̦o̦k ilo iien kwõjkwõj ko an aelõñ eo. Bõtab el̦aññe ekar ettol̦o̦k ijo jikier jãn Jerusalem im epen aer bõkl̦o̦k juon m̦õttan joñoul in aer ippãer, innem remaroñ jãniji men kein kõn jããn. Im tokãlik, ke baam̦le eo ej tõpar Jerusalem innem remaroñ kõjerbal jããn eo ñan wia m̦õñã ak jabdewõt men ñan aer m̦õn̦õn̦õ ilo iien kwõjkwõj eo. (Dt 12:4-7, 11, 17, 18; 14:22-27) Ilo jem̦l̦o̦kin iiõ eo kein kajilu im iiõ eo kein kajiljino, ãlikin wõt iiõ in Jabõt eo me ej wal̦o̦k aolep l̦o̦kun 7 iiõ, ijello̦kun aer kõjerbal juon m̦õttan joñoul in ñan kõl̦l̦ã on̦ããn aikuj ko aer ilo iien kweilo̦k el̦ap ko, renaaj kar lel̦o̦k ñan ri-Livai ro, ruwamãejet ro, kõrã ro me emej l̦õm̦aro pãleer, im ro ratajinemjen ilo bukwõn eo.—Dt 14:28, 29; 26:12.
it-2 833
Iiõ in Jabõt
Kar n̦aetan iiõ in Jabõt eo “iiõ in kõtl̦o̦k [hash·shemit·tahʹ].” (Dt 15:9; 31:10) Ilo iiõ in, ãne eo ear lukkuun kakkije im kar jab ekkat jabdewõt. (Ex 23:11, UBS) Ear bareinwõt wõr juon kakkije, ak kõtl̦o̦k, jãn m̦uri ko. Men in ear “kõtl̦o̦k eo an Jeova,” ñan nõbar e. Meñe oktak an jet l̦õmn̦ak kõn men in, ak jet ri-etale ro rej ba bwe m̦uri ko kar jab lukkuun julo̦ki, ijoke ri-kam̦uri eo ear jab aikuj iuun ri-Hibru eo m̦õttan ñan kõl̦l̦ã m̦uri eo an kõnke ri-kallib ro rejjab maroñ kõl̦l̦ã on̦ããn m̦uri ko aer ilo iiõ eo; bõtab ri-kam̦uri eo emaroñ akwel̦ape juon ruwamãejet ñan kõl̦l̦ã. (Dt 15:1-3) Jet ri-kaki in kabuñ an ri-Ju rej ba bwe m̦uri ko ikijjeen jipañ ro jeier im jatier me rejeram̦õl kar julo̦ki, bõtab m̦uri ko ikijjeen peejnej rekar oktak. Rar ba bwe ilo tõre ko an rijjilõk ro, juon ri-kaki in ri-Ju etan Hillel ear kõm̦m̦an juon karõk bwe ri-kam̦uri eo emaroñ etal ñan jikin ekajet eo im kõm̦m̦an bwe ren jab jol̦o̦ke m̦uri eo ilo an kõm̦m̦an kon̦.—The Pentateuch and Haftorahs, edited by J. Hertz, London, 1972, peij 811, 812.
it-2 978 pãr. 6
Ri-Kõm̦akoko
Kien ko ñan ri-kõm̦akoko eo im karo eo an. Ibwiljin ri-Israel ro, ri-kõm̦akoko ro me rej ri-Hibru rar oktak jãn ri-kõm̦akoko ro me rej ruwamãejet. Ri-kõm̦akoko ro me rejjab ri-Hibru renaaj jerbal ñan karo eo ñan indeeo im ro nejin karo eo renaaj jolõte (Lv 25:44-46), ijoke ri-kõm̦akoko ro me rej ri-Hibru kar aikuj kõtl̦o̦k er ilo iiõ eo kein kajiljilimjuon in aer kõm̦akoko ak ilo iiõ in Jubili eo, pedped wõt ioon ewi iaan men kein rar wal̦o̦k m̦okta. Im ilo iien eo me juon ri-Hibru ej juon ri-kõm̦akoko kar aikuj kõm̦m̦an ñane ãinwõt juon ri-jerbal. (Ex 21:2, UBS; Lv 25:10; Dt 15:12, UBS) Juon ri-Hibru me ear wiakake e make bwe en kõm̦akoko ñan juon ruwamãejet, ñan ro nukũn juon ruwamãejet, ak juon ri-itoitak, e ak ro nukũn remaroñ bar wiaik e bwe en anemkwõj jabdewõt iien. On̦ããn an anemkwõj enaaj kar pedped ioon Jubili eo ak iiõ eo kein kajiljilimjuon in an kõm̦akoko. (Lv 25:47-52; Dt 15:12, UBS) Ñe rej kanemkwõj juon ri-kõm̦akoko me ej ri-Hibru, karo eo ej aikuj lel̦o̦k juon menin lel̦o̦k ñane ñan jipañe jino mour ãinwõt juon ri-anemkwõj. (Dt 15:13-15, UBS) Ñe ri-kõm̦akoko eo ekar wõr kadede pãleen, lio pãleen enaaj bar anemkwõj ippãn. Bõtab ñe karo eo ear lel̦o̦k juon pãleen (alikkar bwe ej juon kõrã me ej ruwamãejet im ejjab maroñ anemkwõj ilo iiõ eo kein kajiljilimjuon in an kõm̦akoko), lio im ajri ro nejierro ri-kõm̦akoko eo renaaj an karo eo. Ilo wãween in, ri-kõm̦akoko eo me ej ri-Hibru emaroñ kããlõt ñan pãdwõt ñan jerbal ñan karo eo an. Naaj aikuj ili lo̦jilñin ñan kaalikkar bwe enaaj juon ri-kõm̦akoko toon wõt an mour.—Ex 21:2-6; Dt 15:16, 17.
Boin ko Raorõk
w06 4/1 31
Kajjitõk ko jãn Ro Rej Riit
Ta eo jemaroñ katak jãn kakien eo me ej wal̦o̦k ilo Exodus 23:19: “Kwõn jab kõmat juon koon in koot ilo dãnnin ittin jinen”?
Naanin jiroñ in ilo Kien Moses, me ej wal̦o̦k jilu alen ilo Baibõl̦, emaroñ jipañ kõj ñan kam̦m̦oolol kõn an jim̦we im ekkar kien ko an Jeova im an tũriam̦o. Men in ej bar kwal̦o̦k kõn an lukkuun dike kabuñ ko rewaan.—Exodus 34:26; Duteronomi 14:21.
Ñan kõmate juon koon in koot ak bar juon menninmour kõn dãnnin ittin jinen enaaj kar oktak jãn karõk eo an Jeova kõn mour. Anij ear kõm̦m̦an bwe en wõr dãnnin ittin jinen bwe en naajdik koon eo nejin im jipañe bwe en eddekl̦o̦k. Ekkar ñan juon rimmãlõtlõt, an juon kõmate juon koon ilo dãnnin ittin jinen, ej kwal̦o̦k an armej eo “jab kautiej kõtaan eo me Jeova ear karõk im kokkwõjarjare ikõtaan juon jinen im nejin.”
Bareinwõt, jet rej ba bwe an juon kõmate koon eo ilo dãnnin ittin jinen emaroñ kar juon m̦anit an ri-peikan ro ñan kõm̦m̦an bwe en wõt. El̦aññe ãindein, kien eo enaaj kar kõjparok ri-Israel ro jãn aer l̦oori m̦antin kabuñ ko an aelõñ ko ipel̦aakier me ejjel̦o̦k tokjãer im rejjab tũriam̦o. Kien Moses ear ba bwe ri-Israel ro ren jab etetal ilo m̦antin ri-aelõñ ko.—Livitikõs 20:23.
Ãliktata, jej lo bwe kien in ej kwal̦o̦k kõn an Jeova lukkuun tũriam̦o. Ilo m̦ool, ear bar wõr naanin jiroñ ko jet rej ãinl̦o̦kwõt kien in ñan kõjparok jãn aer ko̦kkure menninmour ko im bwe ren l̦oore karõk eo an Jeova kõn mour. Ñan waanjoñak, Kien eo ear kamoik aer katok kõn juon menninmour el̦aññe ejjañin pãd ippãn jinen ium̦win jiljilimjuon raan, aer m̦an juon menninmour im koon eo nejin ilo juon wõt raan, im aer bõke jinen im lep ko ak koon ko nejin jim̦or jãn juon el.—Livitikõs 22:27, 28 UBS; Duteronomi 22:6, 7.
Alikkar bwe Kien eo ear jab baj kwal̦o̦k wõt kõn elõñ kien ko im mo ko. Ak kobal̦o̦k ippãn men ko jet, naanin kakapilõk ko ie rej jipañ kõj bwe jen bõk l̦õmn̦ak ko an Jeova ikijjeen men ko rem̦m̦an im renana me rej lukkuun kwal̦o̦k kõn kadkad ko rem̦m̦an kadkadin Jeova.—Sam 19:7-11.
Jul̦ae 19-25
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ | DUTERONOMI 16-18
“Naanin Kakapilõk ko ñan Ekajet ilo Jim̦we”
it-1 343 pãr. 5
Pilo
Ñe juon ri-ekajet ejjab kwal̦o̦k ekajet jim̦we men in ej kõkkar kõn juon eo epilo, im elõñ naanin jiroñ ko ilo Kien eo n̦ae menin wiaik bõro ko, menin lel̦o̦k ko, im kalijekl̦o̦k, kõnke men kein remaroñ kapilouk ri-ekajet eo im bõbraik e jãn an jab kwal̦o̦k kalijekl̦o̦k ilo jerbalin ekajet eo an. “Menin wiaik bõro ej kapilo ro rej lol̦o̦kjen̦.” (Ex 23:8) “Menin lel̦o̦k ej kapilouk ro remãlõtlõt im ro rejim̦we.” (Dt 16:19) Meñe juon ri-ekajet ejim̦we im elol̦o̦kjen̦, ak menin lel̦o̦k ko jãn ro rej pãd ilo keej eo remaroñ jelõt wãween an ekajet, im men in emaroñ wal̦o̦k ilo an jel̦ã kake ak emaroñ jab jel̦ã kake. Kien eo an Anij ejjab kwal̦o̦k bwe ede in men emaroñ kapilouk juon armej ak ej bareinwõt ba: “Kom̦win jab kõm̦m̦an kalijekl̦o̦k ñan ro rejeram̦õl im jab jeb ñan ro rem̦weiie.” (Lv 19:15, UBS) Kõn men in, ro rej ekajet rejjab aikuj ekajet pedped ioon eñjake ko aer ak aer kõn̦aan buñbuñ ippãn armej ro. Bareinwõt rejjab aikuj ekajet n̦ae ri-m̦weiie ro kõn wõt aer m̦weiie.—Ex 23:2, 3.
it-2 511 pãr. 7
Bõnbõn
Ruo. Ekkã an Baibõl̦ kõjerbal nõm̦ba ruo ñe ej itok ñan jerbalin ekajet. El̦aññe ewõr ruo ri-kam̦ool im mel̦el̦e ko rej kwal̦o̦ki rej errã ippãn doon, men in ej kaalikkar lukkuun ta eo ear wal̦o̦k. Ej aikuj wõr ruo, ak jilu, ri-kam̦ool ro bwe ren maroñ bõkl̦o̦k keej eo aer ñan ippãn ri-ekajet ro. Naanin kakapilõk in ej bar jerbal ilo eklejia eo. (Dt 17:6; 19:15; Mt 18:16; 2Ko 13:1; 1Ti 5:19; Hi 10:28) Anij ear bar l̦oore naanin kakapilõk in ke ear kwal̦o̦k ñan armej ro bwe eo Nejin enaaj aer ri-Lo̦mo̦o̦r. Jesus ear ba: “Kien eo ami ej ba: ‘El̦aññe ruo ri-kam̦ool rej kwal̦o̦k juon wõt mel̦el̦e, men eo rej ba em̦ool.’ Ij kwal̦o̦k kõn ña make, im Jema, eo ear jilkintok eõ, ej bar kwal̦o̦k kõn ña.”—Jon 8:17, 18.
it-2 685 pãr. 6
Bũrij
Kar jerbal eo an bũrij ro ñan kõmel̦el̦e kien eo an Anij, im ear bar l̦ap kun̦aaer ilo jerbalin ekajet ilo Israel. Ilo bukwõn ko me kar kõjjemo̦o̦jl̦o̦k ñan er, bũrij ro rar maroñ jipañ ri-ekajet ro, im rar bareinwõt jipañ ri-ekajet ro ñan kõm̦adm̦õdi keej ko relukkuun pen. (Dt 17:8, 9) Rar aikuj in pojak in jipañ em̦m̦aan ro rerũtto ilo bukwõn eo ñan kõm̦adm̦õdi keej ko me ejjel̦o̦k ejel̦ã wõn ear uror, im lale bwe en jim̦we wãween aer kõm̦adm̦õde keej eo bwe en ejjel̦o̦k ruõn bukwõn eo. (Dt 21:1, 2, 5) El̦aññe juon em̦m̦aan me ebbanban ej n̦aruon lio pãleen im ba bwe ear l̦õñ ippãn juon ilo ittino, innem kar aikuj bõkl̦o̦k lio ñan im̦õn kõppãd eo, ijo me bũrij eo enaaj kõm̦m̦ani jet men ko ñan kajjitõk ippãn Jeova bwe en kaalikkar ta pepe eo An ilo an ekajete im kaalikkar el̦aññe ewõr ruõn lio ak jaab. (Bõn 5:11-31) Ilo aolep keej ko rar kõm̦m̦ani, armej ro rar aikuj kautiej pepe ko an bũrij ro im ri-ekajet ro em̦õj jitõñ er, ak ñe juon ejjab kautiej ak pokake innem kar aikuj m̦ane ñan mej.—Bõn 15:30; Dt 17:10-13.
Boin ko Raorõk
it-1 787
Jol̦o̦k
Ium̦win Kien eo, bwe ren maroñ m̦an juon armej ñan mej, kar aikuj wõr ruo ri-kam̦ool ñan kam̦ool ta eo ear wal̦o̦k. (Dt 19:15) Ri-kam̦ool rein en er eo m̦oktata ren kad armej eo ewõr ruõn. (Dt 17:7, UBS) Men in enaaj kar kwal̦o̦k aer kautiej kien eo an Anij im bwe en erreo wõt eklejia eo an Israel, im men in emaroñ bõbrae ri-kam̦ool ro jãn aer riab, jab kea, ak m̦õkaj im ba naanin kam̦ool ko me rejjab lukkuun l̦õmn̦ak kaki.
Jul̦ae 26–O̦kwõj 1
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ | DUTERONOMI 19-21
“Mour an Armej Eaorõk Ippãn Jeova”
Anõke Jeova kõn An Ekajet Jim̦we im Tũriam̦o
Jeova ear karõk bwe en pidodo an armej ro ko ñan jikin kone ko jiljino. Ear jiroñ RiIsrael ro bwe ren kããlõt jilu jikin kone iturearin reba Jordan im jilu ilo bar jait eo juon ilo ãneen Kenan. Etke? Bwe en m̦õkaj im pidodo an armej eo ear jirilo̦k ko ñan juon iaan jikin kein. (Bõn. 35:11-14, UBS) Im rar keini aer karreoiki ial̦ ko ñan jikin kein bwe ren em̦m̦an wõt. (Dt. 19:3) Ekkar ñan m̦anit eo an RiJu ro, ekar wõr kõkal̦l̦e ko ilo ial̦ ko ñan jipañ armej ro rar kõm̦m̦an jirilo̦k bwe en pidodo aer lo jikin kone kein. Im kõnke ear wõr jikin kone, RiIsrael ro me rar kõm̦m̦an jirilo̦k rar jab aikuj ko ñan bar juon aelõñ ijo me remaroñ po im jujen kabuñ ñan anij ko rewaan.
Anõke Jeova kõn An Ekajet Jim̦we im Tũriam̦o
Juon iaan un ko kar kõm̦m̦ane jikin kone kein ej ñan kõjparok RiIsrael ro jãn an wõr rueer ikijjeen aer m̦an juon eo ejjel̦o̦k ruon. (Dt. 19:10, UBS) Jeova ej kaorõk mour, im edike uror. (JK. 6:16, 17) Innem jekdo̦o̦n ñe juon ear jirilo̦k im m̦an bar juon armej, ak Jeova ejãmin kõjekdo̦o̦n men in ear wal̦o̦k kõnke ej juon Anij in ekajet jim̦we im eokkwõjarjar. Em̦ool bwe juon armej eo ear jirilo̦k im m̦an bar juon armej emaroñ bõk tũriam̦o. Ijoke, ej aikuj m̦okta kõmel̦el̦eiki rũtõl ro kõn men eo ear wal̦o̦k. Innem ñe rũtõl ro rar ekajet im loe bwe jirilo̦k men eo, innem armej eo ear kõm̦m̦an jirilo̦k ear aikuj pãdwõt ilo jikin kone eo m̦ae iien bũrij l̦apl̦ap eo enaaj mej. Men in emaroñ kar mel̦el̦ein bwe armej eo ear aikuj pãdwõt ilo jikin kone eo toon wõt an mour. Karõk in ear lukkuun kaalikkar ñan RiIsrael ro kõn joñan aorõkin mour eo an juon armej. Innem ñan kwal̦o̦k aer kautiej Eo me ej letok mour, rar aikuj kate er joñan wõt aer maroñ bwe ren jab likũt mour ko an ro jet ilo kauwõtata.
it-1 344
Bõtõktõk
Anij ear lel̦o̦k ñan kajjojo armej maroñ eo ñan m̦õn̦õn̦õ kõn mour, im jabdewõt ej bõk maroñ in jãn juon armej enaaj aikuj uwaak ñan Anij. Men in ear alikkar ke Anij ear ba ñan ri-uror eo Kein: “Ainikien bõtõktõkin jatũm̦ ej lam̦õj ñan Eõ jãn bwidej.” (Jen 4:10) Joñan, ñe juon armej ej dike jein ak jatin, im ekõn̦aan bwe en mej ak ej ruruwe ak riab n̦ae e, im kõm̦m̦an bwe mour eo an armej in en pãd ilo kauwõtata, men in emaroñ kõm̦m̦an an wõr ruõn kõn bõtõktõkin eo jein ak jatin.—Lv 19:16; Dt 19:18-21; 1Jo 3:15.
Boin ko Raorõk
it-1 518 pãr. 1
Jerbalin Ekajet
Jikin ekajet eo ear pãd im̦aanin kõjãm in juon jikin kweilo̦k. (Dt 16:18; 21:19; 22:15, 24; 25:7; Rut 4:1) “Kõjãm” eo ej jitõñl̦o̦k ñan jikin eo iturin kõjãm in del̦o̦ñl̦o̦k eo me ear pãd ilowaan jikin kweilo̦k eo. Eñin kar jikin ko me rar riitil̦o̦k Kien eo im lel̦o̦k naanin tõl ko ñan armej ro. (Nih 8:1-3) Ilo jikin in ekar pidodo ñan ellolo ri-kam̦ool ro kõn keej ko, ãinwõt kõn kar wiakake wãto ko im bar men ko jet, kõnke elõñ armej ro rar diwõj del̦o̦ñ ilo kõjãm in wõrwõr eo ñe ej raan. Bareinwõt, an naaj lõñ armej ro ilo kõjãm eo ilo iien an wõr keej men in enaaj kõm̦m̦an bwe ri-ekajet ro ren kõjparok im kwal̦o̦k ekajet jim̦we ñe rej kõm̦m̦ani pepe ko. Alikkar bwe ekar wõr jikin ri-ekajet ro ilo turin kõjãm in jikin kweilo̦k eo. (Job 29:7) Samuel ear etal ñan Betel̦, Gilgal, im Mizpa im “ekajete Israel ilo jikin kweilo̦k kein otemjej,” bareinwõt ilo Rema, ijo me m̦weo im̦õn ej pãd ie.—1Sa 7:16, 17.
O̦kwõj 2-8
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ | DUTERONOMI 22-23
“Wãween an Kien eo Kwal̦o̦k an Jeova Kea kõn Menninmour Ko”
it-1 375-376
Ineek
Ilo iien ko etto ekkã aer kõjerbal menninmour ko ñan ineek m̦weiuk ko, im kar jiroñ ri-Israel bwe ñe rej loe donkey eo nejin juon armej me ej dike er, im ej babu ium̦win ineek eo an, ijello̦kun aer etal jãne, rar aikuj jipañe.—Ex 23:5.
it-1 621 pãr. 1
Duteronomi
Ilo bokin Duteronomi, ej kaalikkar bwe kar aikuj kwal̦o̦k yokwe ñan menninmour ko. Emo an kar ri-Israel ro bõk juon bao jãn el eo an, kõnke enaaj kar pidodo aer bõke kõn an kõn̦aan kõjparok koon ko nejin. Rar aikuj kõtl̦o̦ke, ijoke ri-Israel ro remaroñ bõk koon ko nejin. Tokjãn men in, bao eo emaroñ bar kõm̦m̦an nejin. (Dt 22:6, 7) Kar jab kõtl̦o̦k bwe ri-kallib eo en lukwõj juon donkey ippãn juon kau kom̦aan, ñan kõjparok bwe menninmour eo em̦õjn̦o̦l̦o̦k en jab eñtaan. (22:10, UBS) Kar jab aikuj lukwõj lo̦ñiin kau kom̦aan eo ñe ej jujuuri wiit ko kõnke ñe ekwõle, eban maroñ kañi wiit ko iturin me ej jol̦o̦k el̦ap maroñ ñan jujuuri.—25:4.
“Jab Kadrebijik Kom ilo Jõkkar”
ÑE KWOJ kalimjek pija in, men in mour kein camel im ox eo rejjab mõnõnõ in jerbal ibben don. Ine eo rej ineke—eo ej ekkar ñan ruo men in mour ko rej joñair wõt juõn ilo kajur im kilepen—ej kaeñtan men in mour kein. Kin an inebata kin wãwen mour eo an men in mour kein rej kajerbali, Anij ear jiroñ Ri Israel ro: “Jab tiblõl kin juõn ox im juõn ass iben dron.” (Duteronomi 22:10) Ejja kien in wõt ej jerbal ñan juõn ox im juõn camel.
Ekkã an juõn ri kallip jab kabañ men in mour ko an. Ak elañe ear ejelok ruo ox ibben, emaroñ kobaik ruo men in mour ko ibben don. Bõlen, eñin wãwen eo ri kallip eo ilo ebeben eo kein ka 19 ilo pija in ear kõmmane. Kinke men in mour kein rar kajju wãwen jen don ilo joñan kilepen im kajurin, men in mour eo emõjno ear aikwij kate wõt bwe en etetal joñan wõt eo juõn, im eo ear kajurlok ear aikwij kalaplok an ineke ine eo.
Boin ko Raorõk
it-1 600
M̦uri, Ri-M̦uri
M̦uri ej ñe juon armej ej aikuj kõl̦l̦ã ak lel̦o̦k juon men kõn men eo ear bõke jãn juon armej. Ilo Israel eo etto, ekkã an juon m̦uri kõnke ejjel̦o̦k an jããn. Ekabũrom̦õjm̦õj ñe juon ri-Israel ear erom juon ri-m̦uri kõnke kiiõ ear ãinwõt ñe ear erom juon ri-kõm̦akoko ñan eo ear m̦uri jãne. (JK 22:7) Kõn men in, kar kakien armej ro an Anij bwe ren kwal̦o̦k jouj im jel̦ã l̦õmn̦ak kõn ri-Israel ro m̦õttaer me rej pãd ilo aikuj, im bwe ren jab kajjioñ in kõm̦m̦an jããn im koorl̦o̦k m̦uri ko an armej rein me rej iioon apañ. (Ex 22:25; Dt 15:7, 8; Sam 37:26; 112:5) Bõtab ruwamãejet ro remaroñ kar aikuj in kõl̦l̦ãik orl̦o̦kin m̦uri ko aer. (Dt 23:20, UBS) Ri-etale ro rej ba bwe ri-Israel ro rar maroñ koorl̦o̦k m̦uri ko ikijjeen peejnej wõt, im jab ñe rej pãd ilo aikuj. Ekkã an kar ruwamãejet ro pãd ilo Israel ãinwõt ri-wiakake ro im ear jab to aer pãd, kõn men in ekkar bwe ren kõl̦l̦ã orl̦o̦kin m̦uri ko aer, el̦aptata kõnke rar koorl̦o̦k m̦uri ko an ro jet.
O̦kwõj 9-15
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ | DUTERONOMI 24-26
“Wãween an Kien eo Kwal̦o̦k an Jeova Kea kõn Kõrã Ro”
it-2 1196 pãr. 4
Kõrã
Rippãlele ro me rej kab m̦are rar jim̦or bõk tokjãn jãn kien ko ñan ro rej pãd ilo tarin̦ae kõnke l̦eo ear jab aikuj in etal im tarin̦ae ilo iiõ eo kein kajuon in aerro m̦are. Kien in ear kõmaroñ rippãlele rein bwe en wõr nejierro ajri, juon men me enaaj kaenõm̦m̦an lio ñe l̦eo enaaj etal im tarin̦ae, el̦aptata ñe l̦eo enaaj mej ilo tarin̦ae.—Dt 20:7; 24:5, UBS.
it-1 963 pãr. 2
Ae Bween Leen Keinikkan Ko
Alikkar bwe karõk in elukkuun em̦m̦an me ej ñan rijjeram̦õl ro ilo ãne eo, ear juon wãween me juon armej emaroñ kwal̦o̦k an jouj, jel̦ã l̦õmn̦ak kõn ro jet, im an lõke Jeova bwe enaaj kõjeraam̦m̦ane, ijoke ear jab juon karõk me ej kõm̦m̦an bwe juon en jowan. Alikkar men in ilo naan ko an Devid me ej ba: “Ijjañin lo an Irooj el̦l̦o̦k jãn juon armej em̦m̦an, ak an ajri ro nejin owar kijeer.” (Sam 37:25, UBS) Karõk ko kar lil̦o̦k ñan er ikijjeen kien eo ear jipañ armej ro, ekoba rijjeram̦õl ro, ñan kate er jerbal bwe ren jab kwõle im bwe er ak ro nejier ren jab owar kijeer.
w11 3/1 23
Kwaar Jel̦ã Ke?
Ilo Israel eo etto, ñe juon em̦m̦aan emej im ejjel̦o̦k nejin l̦addik, innem kar kõtmãne bwe l̦eo jein ak jatin en m̦areik lio ñan kowõnm̦aanl̦o̦k ineen l̦eo me emej. (Jenesis 38:8) Karõk in me l̦eo ej pãleek lio pãleen l̦eo jein ak jatin me emej, kar tokãlik likũti ilo Kien Moses. (Duteronomi 25:5, 6) Kõm̦m̦an ko an Boaz me rej wal̦o̦k ilo bokin Rut rej kaalikkar bwe kar lel̦o̦k eddo in ñan em̦m̦aan ro jet nukũn em̦m̦aan eo me emej el̦aññe ejjel̦o̦k jein ak jatin em̦m̦aan rej mour wõt.—Rut 1:3, 4; 2:19, 20; 4:1-6.
Karõk in kõn an juon em̦m̦aan m̦areik lio pãleen l̦eo jein ak jatin me emej, kar bar kõm̦m̦ane ilo raan ko an Jesus, ãinwõt an kar Sadusi ro kwal̦o̦k kake ilo Mark 12:20-22. Ri-jeje bwebwenato eo etan Flavius Josephus me ear mour ilo tõre ko an rijjilõk ro ej ba bwe m̦anit in ear jab kowõnm̦aanl̦o̦k wõt etan baam̦le eo, ak ear bareinwõt kõjparok men ko m̦weien baam̦le eo im kabwe aikuj ko an kõrã eo me emej l̦eo pãleen. Ilo tõre ko, juon kõrã ear jab maroñ jolõte men ko m̦weien l̦eo pãleen. Bõtab ñe ewõr nejin lio ajri ñan ippãn l̦eo ej kab m̦areiki, innem ajri eo emaroñ jolõte men ko m̦weien l̦eo me emej.
Boin ko Raorõk
it-1 640 pãr. 5
Jepel
Peba in Jepel. Meñe tokãlik ear jab jim̦we wãween an armej ro l̦oore kien eo ikijjeen jepel, ak men in ejjab mel̦el̦ein bwe Kien Moses ear kõm̦m̦an bwe en pidodo an l̦eo jepel jãn lio ippãn. Bwe en maroñ kõm̦m̦ane men in, l̦eo ej l̦õmn̦ak in jepel ear aikuj kõm̦m̦ani jet wãween ko. Ear aikuj in je juon “peba in jepel,” innem ear aikuj in “lel̦o̦k ñan lio, im jilkinl̦o̦ke jãn m̦weo im̦õn.” (Dt 24:1, UBS) Meñe Jeje ko rejjab tipdiki aolep wãween ko kõn men in, ak ear alikkar bwe emaroñ kar kitibuj aer etal im kõnono ippãn em̦m̦aan ro em̦õj jitõñ er, ro im remaroñ jipañ er bwe ren jab jepel. Ilo tõre eo me l̦eo ej kõpooj peba in jepel eo im kõm̦m̦ani wãween ko ñan kapene, enaaj wõr juon iien epel̦l̦o̦k ñan an bar lukkuun l̦õmn̦ak kõn pepe eo an. Ej aikuj wõr unin jepel eo, im ñe ejim̦we wãween aer l̦oori kakien kein, men in enaaj kar jipañ armej ro bwe ren jab m̦õkaj in jepel ilo aer jab l̦õmn̦ak kake. Ejjab men in wõt, ak men in enaaj kõjparok lio im jim̦we im maroñ ko an. Jeje ko rejjab kwal̦o̦k ta kobban “peba in jepel” eo.
O̦kwõj 16-22
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ | DUTERONOMI 27-28
“Jeraam̦m̦an Kein Otemjej Renaaj . . . Tõpar Eok”
Bõk Jerammõn ko jen Kiñ eo Ej Bõk Tel jen Kajur eo an Anij!
Ar eoroñ ainiken Anij ej kitibuj ar bõk ñõn buruer Nan eo an Anij im katak ko ej litok ikijen dri korijer eo etiljek. (Matu 24:45) Ej bareinwõt melelen ar bokake Anij im Nejin. Jisõs ear ba: “Jab otemjej rej ba ñõn Iõ, Iroij, Iroij, re naj dreloñtok ilo ailiñ in lõñ; a eo ej kõmõnmõn ankil an Jema ej ber i lõñ.” (Matu 7:21) Im ar eoroñ Anij ej melelen bwe jej mõnõnõ in kõtãik kij ñõn congregation eo an Kristian me ear kajutõke im elder ro im ear jitõñ ir, ro im rej ilo kõkkar “menin letok” ilo armij.—Ep. 4:8, UBS.
Kajerammõn Eo An Jehovah Enaj Itok Ke Iom?
Nan in kajin Hebrew “eoroñ ainiken” ilo Duteronomi 28:2 ej kalikar kin makitkit eo ej wõnmanlok. Armij ro an Jehovah rej jab baj roñjake e jet ien; rej aikwij wõnmanlok im roñjake einwõt mõttan wãwen air mour. Inem jerammõn ko rekwojarjar renaj itok ioir. Nan in kajin Hebrew in “itok iom” emaroñ juõn nan in kajjiroro im ekkã an melelen “ñan tõbartok.”
Jen Kate Kij ñõn Kabukot Kejerammõn jen Jeova
Ilo wãwen it eo dri Israel ro ren kar aikwij bokake Anij? Anij ear ba ilo Kien eo an bwe eban buñburuen elañe armij ro an rar jab korijer ñõn e “kin buruen mõnõnõ im kammolol.” (Riit Duteronomi 28:45-47, UBS.) Ej tellokin Jeova bwe jen bokake e kin aolepen buruer, im jab einwõt menin mour ak enjel ro renana me rej bokake wõt bõtab ejjab kinke rekõnan. (Mark 1:27; Jem. 3:3) Bokake Anij kin juõn buru emol ej kakõlen ar yokwe e. Ej alikar jen lõñliñ eo im ej waloktok jen ar tõmak bwe kien ko an Jeova rejjab erro im ej “lelok jinekjij ñõn ro rej kabukot E.”—Hib. 11:6; 1 Jon 5:3.
Boin ko Raorõk
it-1 360
Kõkal̦l̦en Wãto
Kien eo an Jeova ear kamoik an juon ikũr kõkal̦l̦en wãto ko. (Dt 19:14; bar lale JK 22:28.) Ilo m̦ool, en lia eo ej ikũr “kõkal̦l̦en wãto eo an eo ri-turin.” (Dt 27:17, UBS) Kõnke ekkã an al̦ap ro an bwidej ko mour jãn leen jikin kallib ko aer, an juon armej ikũr kõkal̦l̦en wãto eo an ej mel̦el̦ein bwe ej bõbrae an mour jãn wãto eo an. Ilo tõre ko etto, ñe juon ej ãindein, ej ãinl̦o̦kwõt ñe ej ko̦o̦t. (Job 24:2, UBS) Bõtab ear wõr armej ro renana me ear wõr rueer kõn aer kõm̦m̦ani men kein, im irooj ro an Juda ilo raan ko an Hoseia rar ãinwõt ro rej ikũr kõkal̦l̦en wãto ko.—Hos 5:10.
O̦kwõj 23-29
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ | DUTERONOMI 29-30
“Karejar ñan Jeova Ejjab Lukkuun Pen”
w09 11/1 31 pãr. 2
Jeova Ej Letok ñan Kõj bwe Jen Kããlõt
Epen ke ñan jel̦ã ta eo Anij ekõn̦aan bwe jen kõm̦m̦ane, innem jerbale? Moses ear ba: “Kien eo ij lewaj ñan kom̦ rainin ejjab pen im kom̦ naaj maroñ tõpare.” (Eoon 11) Jeova ejjab kajjitõk ippãd bwe jen kõm̦m̦ani men ko jejjab maroñ kõm̦m̦ani. Ijoke, men ko ej jiroñ kõj ñan kõm̦m̦ani rekkar im jemaroñ tõpari. Im repidodo ñan jel̦ã kaki. Jejjab aikuj “wanlõñl̦o̦k” ñan lañ ak etal ñan ‘iturãjetin lo̦meto’ ñan jel̦ã ta eo Anij ej kõtmãne jãn kõj. (Eoon 12, 13) Baibõl̦ eo ej lukkuun kaalikkar ñan kõj kõn ta ko jej aikuj in kõm̦m̦ani.—Maika 6:8.
w09 11/1 31 pãr. 1
Jeova Ej Letok ñan Kõj bwe Jen Kããlõt
“EKKÃ aõ kar bõk l̦õmn̦ak eo ebõd bwe inaaj oktak im jab tiljek ñan Jeova.” Eñin juon men juon jeid im jatid kõrã ear ba, me ear l̦õmn̦ak bwe eban lo tõprak kõn wõt men ko reppen ear iiooni ãinwõt juon ajri. Em̦ool ke men in? Jeban ke lo tõprak kõn wõt men ko reppen jaar iiooni? Jaab. Jeova Anij ear letok ñan kõj anemkwõj in kããlõt, innem jemaroñ make kããlõt kõn wãween ad naaj mour. Jeova ekõn̦aan bwe jen kõm̦m̦ani kããlõt ko rejim̦we, im Naan eo an, Baibõl̦ eo, ej kwal̦o̦k ñan kõj wãween ad maroñ kõm̦m̦ane men in. L̦õmn̦ak kõn naan ko an Moses ilo Duteronomi jebta 30.
w09 11/1 31 pãr. 4
Jeova Ej Letok ñan Kõj bwe Jen Kããlõt
Jeova ej ke kea kõn ta eo jej kããlõt? Aet! Anij ear kõm̦akũt Moses ñan ba: “Kwõn kããlõt mour.” (Eoon 19) Bõtab ewi wãween ad kããlõt mour? Moses ear kõmel̦el̦e im ba: “Kwõn yokwe Jeova am̦ Anij, ñan pokake Ainikien, im eddãp ñan E.” (Eoon 20) Ñe jej yokwe Jeova, jenaaj kõn̦aan roñjake im pokake e im dãpij wõt ad tiljek ñane, jekdo̦o̦n ta ko renaaj wal̦o̦k. Kõn wõt kããlõt in ad, jej kããlõt mour—ej wãween eo em̦m̦antata ñan mour kiiõ im ewõr ad kõjatdikdik ñan mour ilo lal̦ eo ekããl an Anij me ej itok wõt.—2 Piter 3:11-13; 1 Jon 5:3.
Boin ko Raorõk
it-1 665 pãr. 3
Lo̦jilñi
Ikijjeen ri-karejar ro an, Jeova ear kõnono kõn ri-Israel ro me epen bũrueer im rejjab pokake ãinwõt ro me ‘rejjañin m̦wijm̦wij ilo lo̦jilñier.’ (Jrm 6:10; Jrb 7:51) Ej ãinwõt ñe ewõr juon men ej bõbraik aer roñjake. Jeova ej jipañ ro me rej pukot e ñan mel̦el̦e kõn m̦ool eo an im pokake e, bõtab ej kõtl̦o̦k bwe ro me rejjab kõn̦aan jel̦ã kõn e ak pokake e ren wõnm̦aanl̦o̦k wõt ilo aer kõjekdo̦o̦n naan ko an rem̦ool. (Dt 29:4; Rom 11:8) Rijjilõk Paul ear kanaan kõn juon iien me ro me rej ba bwe rej Kũrjin renaaj el̦l̦o̦k jãn m̦ool eo, reban kõn̦aan eo̦roñ m̦ool eo jãn Naanin Anij, ak renãj kõn̦aan eo̦roñ wõt “men ko em̦m̦an ñan an lo̦jilñier roñ” im rej ekkar ñan kõn̦aan ko aer, kõn men in renaaj roñjake wõt ri-kaki ro reriab. (2Ti 4:3, 4; 1Ti 4:1) Bareinwõt, lo̦jilñin juon armej emaroñ “tũññũl̦o̦k” kõn wõt an roñ nuuj ko rekaamijak, el̦aptata nuuj ko kõn jorrããn ko.—1Sa 3:11; 2Kñ 21:12; Jrm 19:3.
O̦kwõj 30–Jeptõm̦ba 5
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ | DUTERONOMI 31-32
“Men ko Jemaroñ Katak jãn Juon Al jãn Jeova”
“Kõm̦m̦an bwe en Juon Wõt Kõttõpar an Bũruõ bwe en Mijak Etam̦”
M̦okta wõt jãn an ri-Israel ro kar del̦o̦ñl̦o̦k ñan Ãneen Kallim̦ur eo, Jeova ear katakin Moses juon al. (Dut. 31:19) Innem, Moses ear tokãlik aikuj katakin armej ro al in. (Riit Duteronomi 32:2, 3.) Ilo ad kõl̦mãnl̦o̦kjen̦ kõn eoon 2 im 3, ealikkar bwe Jeova ejjab kõn̦aan bwe en ettino etan, im bwe jen watõk bwe el̦ap an kwõjarjar ñan ad ba etan. Ekõn̦aan bwe aolep ren jel̦ã kõn etan! Ekar juon jeraam̦m̦an ñan an armej ro roñjake an Moses katakin er kõn Jeova im kõn ãt eo Etan me eaiboojoj! Men ko Moses ear katakin er ear kõkajoor er im kõm̦m̦an bwe en em̦m̦an aer mour, ãinwõt an wõt dikdik ko kãjmourur menin eddek ko. Ewi wãween ad lukkuun lale bwe en ãindein wãween ad katakin ro jet?
Ñe jej kwal̦o̦k naan im kõm̦m̦ane jerbalin em̦ ñan em̦ ak jej kwal̦o̦k naan ilo̦bwilej, jemaroñ kõjerbal Baibõl̦ eo ad ñan kwal̦o̦k ñan armej ro kõn etan Anij, Jeova. Jemaroñ lel̦o̦k ñan er bok ko ad me raiboojoj, pijain alwõj ko rem̦m̦an, im kein katak ko ilo weepjait eo ad me rej nõbare Jeova. Ilo jikin jerbal ko, ilo jikuul̦, im ñe jej jam̦bol̦o̦k ñan bar juon jikin ak aelõñ, jemaroñ lo iien ko repel̦l̦o̦k ñan ad kõnnaan kõn Anij eo ad me jej yokwe im kõn kain Anij rot e. Ñe jej kwal̦o̦k naan ñan ro jej iioon er kõn yokwe eo an Anij im kõn ankilaan ñan armej ro im ñan lal̦ in, jej jipañ er lo mel̦el̦e ko kõn Jeova me bõlen rej kab tõn roñ kaki. Ilo ad kwal̦o̦k ñan ro jet m̦ool eo kõn Jemãdwõj me ewõr yokwe ippãn, jej jipañ kokkwõjarjare etan. Jej jipañ armej ro kile bwe kar katakin er elõñ katak ko reriab kõn Jeova. Men ko jej katakin armej ro kaki jãn Baibõl̦ eo, rej katak ko rem̦m̦antata me remaroñ bũki im bõk kõketak jãni.—Ais. 65:13, 14.
w09 5/1 14 pãr. 4
Naanin Kõkkar ko ilo Baibõl̦—Kwõmel̦el̦e Ke Kaki?
Baibõl̦ ej keidi Jeova ñan men ko ãinwõt “Ejm̦aan in Israel,” juon “dekã,” im juon ‘em̦ ekajoor.’ (2 Samuel 23:3; Sam 18:2; Duteronomi 32:4) Ewi wãween aer ãinl̦o̦kwõt juon? Ãinwõt an juon dekã ekilep tõt wõt ilo juon jikin im jab m̦akũtkũt, ãindein Jeova Anij emaroñ erom juon kein kõjparok ekajoor ñan kwe.
Kajeoñe Jehovah Ne Kwoj Katakin Ajiri Ro Nejim
Lemnak kin yokwe eo Jehovah ear kwalok ilo an jerbal ibben Ri Israel ro. Moses ear kajerbal ilo juõn wãwen eaibujuij ñan kalikar yokwe eo an Jehovah ñan ailiñ in Israel. Jej konono: “Einwõt igõl ej biuktõk el eo an, ej bikbik ilõñin kon ko nejin, E ar erlokwe pein, E ar bõk ir, E ar baur ir ion pã ko pein. Jeova wõt e ar tel e [Jacob].” (Duteronomi 32:9, 11, 12) Ñan katakin kon ko nejin kelok, igõl eo jineir ej ‘biuktõke el eo an,’ bikbik im erlokwe pã ko pein ñan kõketak kon ko nejin bwe ren kelok. Ñe juõn kon ej kab iten kelok jen el eo, eo ekkã an bed ion juõn jirimle eutiej, jinen igõl eo ej “bikbik ilõñin” kon eo nejin. Elañe kon eo ej einwõt iten buñõt lal, jinen ej kelok iumin, im ‘baur e ion pã ko pein.’ Ilo yokwe Jehovah ear lale ailiñ eo ekãl ailiñ in Israel ilo juõn wãwen eo einlok wõt in. E ar lelok ñan armij ro Kien eo ikijen Moses. (Sam 78:5-7) Inem Anij ear kanuij kejbãrok ailiñ eo, bojak ñan kadeod ir ke armij ro an rar ion abañ ko.
Boin ko Raorõk
Katak ko Relap Itukaduin Jen Book in Duteronomi
31:12. Ro redik ren jijet ibben ritto ro ilo ien kwelok ko an congregation eo im kate ir ñan roñjake im katak.