Yʋʋm-vẽkre
Tẽne, yʋʋm-vẽkre, 1
Zab tẽebã zabre.—Zʋʋd 3.
Daar a ye, rao n tɩ zab n tõog a bɛɛb n lebg n watẽ. A bi-puglã sẽn yã-a wã, a sũur yɩɩ noog t’a zoet n segd-a, n yɩɩndẽ la a saoodẽ. La a ba wã pa naag-a n kɩdem ye. A pãrga a fuugã n sɩng yãbre. A yeela woto: “M ba yee! M biig sõngo, fo kõo maam sũ-sãanga!” Rẽ poore, a yeela a biigã tɩ yẽ pʋlma a Zeova bũmbu, t’a pidsg na n toeem a biigã vɩɩm fasɩ. Na n kɩtame t’a ra kẽ kãadem, la a ra rog kamb ye. La zĩig pʋgẽ, biigã yeela a ba wã t’a ra sãam a sũuri, la t’a pids a sẽn pʋlem a Zeova bũmb ningã. A sẽn yeelã wilgdame t’a tẽebã tara pãnga. Wilgdame t’a kɩsa sɩd tɩ sẽn wa n yaa bũmb ning fãa la a Zeova yeel t’a maane, yaa a neer yĩnga. (Bʋ. 11:34-37) A ba wã sẽn wʋm woto wã, a sũurã yɩɩ noogo, bala a miime t’a biigã sẽn sak t’a na n pids a pʋlengã nooma a Zeova. Yaa a Zɛfte ne a bi-puglã yell la d sẽn gomdã. B ra kɩsa sɩd t’a Zeova maanda sẽn yaa tɩrg wakat fãa. Rẽ n so tɩ b ra sakd-a ne b sũur fãa, baa sã n wa pa nana. B ra kɩsa sɩd tɩ paam n ta a Zeova yam yõod yɩɩda bũmb fãa. w16.04 1:1, 2
Talaato, yʋʋm-vẽkre, 2
Yãmb wʋmame tɩ b gom a Zoob sũ-marã yelle, la yãmb yãnda baoosg ning Zu-soabã sẽn kõ-a wã.—Zak 5:11.
Wakat ninga, y zoa wall y zakã ned tõe n goma gomd tɩ koms y raoodo. Y tõe n wa lʋɩɩ bã-kɛgenga, pa rẽ bɩ y ned tõe n wa maana kaalem tɩ y sũur sãam wʋsgo. Sã n wa yaa woto bɩ y tags a Zoob yelle, tɩ na n kenga y raoodo. (Zoob 1:18, 19; 2:7, 9; 19:1-3) A Zoob ra pa mi bũmb ning sẽn kɩt t’a tiig n paam zu-loees wʋsgã ye. Baa ne rẽ, a pa koms raoodo, n bas a Zeova ye. Bõe n sõng-a t’a tõog toogo? Pipi, a ra “zoeta Wẽnnaam,” n pa rat n maan bũmb n sãam a sũur ye. (Zoob 1:1) A Zoob ra rat n ta a Zeova yam ne a sũur fãa, n sakd-a nana la toog wakate. Sẽn paase, a Zeova kɩtame t’a Zoob tags bõn-kãsems nins yẽ sẽn naan ne a pãngã yelle. Rẽ kɩtame t’a Zoob maneg n kɩs sɩd t’a Zeova sẽn yãk wakat ningã sã n ta, a na n kɩtame t’a namsgã sa. (Zoob 42:1, 2) Sɩd yɩɩ woto. A Zeova “lebs n manega a Zoob vɩɩmã tɩ lebg wa a pĩndã.” A “paasa a Zoob bũmb nins fãa a sẽn dag n tarã naoor a yiib n yɩɩd pĩndã.” Sɩd me, “a Zoob kʋʋlame n yaool n ki, la a paama yʋʋm wʋsg tɩ sek-a.”—Zoob 42:10, 17. w16.04 2:11, 13
Arba, yʋʋm-vẽkre, 3
Yɩ-y yam dãmb wa wiisi, la y yɩ neb sẽn ka tar yell ye, n yaa wa wala.—Mat. 10:16.
D wilgdame tɩ d yaa yam dãmba, d sã n pĩnd n bao n bãng bũmb nins sẽn tõe n wa kɩt tɩ yɩ toog tɩ d kell n sak Wẽnnaam. La zu-loɛɛg sã n wa, tɩ d tõog n kell n sak Wẽnnaam, wilgdame tɩ d yaa neb sẽn pa tar yelle. D sã n wa be ne neb tɩ b sɩng politik yell goama, d segd n gũusame. Wala makre, d sã n wa moond Rĩungã koɛɛgã, d segd n gũusame n da wa pẽg politik sull wall a taoor soaba, pa rẽ bɩ n wɩd-a ye. D tõe n wilgame bal tɩ ninsaalbã sẽn makd zu-loeesã welgr n kongdẽ wã paka d fãa, la d ra wɩd b sẽn makd b welgr to-to wã ye. Rẽ poor bɩ d karem Biiblã vɛrse-rãmb sẽn wilgd Wẽnnaam Rĩungã sẽn na n welg zu-loeesã fãa to-to, tɩ d paam d mens wakat fãa yĩnga. La sã n yaa rap sẽn kẽed kãadem ne taab wall pagb ne taabã wɛɛngẽ, pa rẽ bɩ pʋsã yiisg wɛɛngẽ la ned rat no-koɛɛm ne-do? Sã n yaa woto, d tõe n wilga a soab Wẽnnaam Gomdã sẽn yetã, la d bilg-a tõnd sẽn tũud rẽ to-to. La d gũus tɩ d goamã ra wa yɩ wa d kẽeda politik yɛlẽ ye. Pa tõnd n segd n wilg noy nins tẽngã taoor dãmb sẽn tog n yiisi, b sẽn tog n bas b rãmba, pa rẽ bɩ b sẽn tog n toeemã ye. D pa na n modg nebã tɩ b sak tõnd sẽn yetã me ye. w16.04 4:8, 9
Lamusa, yʋʋm-vẽkre, 4
Bɩ y kẽng n maan . . . karen-biisi.—Mat. 28:19.
D segd n kẽnga nebã nengẽ n tɩ taas-b koɛɛgã. Rẽ poore, d segd n sõng-b lame tɩ b lebg a Zeezi karen-biisi, n lis-ba, la d zãms-ba. Biibl-mit a ye yeelame t’a Zeezi sẽn yeel tɩ “kẽngã” wilgdame tɩ kiris-ned fãa tog n moona koɛɛgã, baa sã n na n yɩɩ tɩlɛ t’a kẽng soayã noy wall a rʋʋg mogrã. (Mat. 10:7; Luk 10:3) Rẽ yĩnga, a Zeezi ra ratame t’a karen-biig fãa moon koɛɛgã wa a sẽn dat to-to bɩ, bɩ a ra ratame tɩ b naag taab n sigl tʋʋmdã? Nin-yɛng sẽn pa tõe tɩ koɛɛgã ta dũniyã “nebã buud fãa” wã, yaa vẽeneg tɩ karen-biisã segd n naaga taab n sigl tʋʋmdã. A Zeezi gomd n wilgd rẽ. A sẽn wa n bool neb kẽer tɩ b na n lebg a karen-biisã, a yeel-b lame t’a na n kɩtame tɩ b yɩ “nin-baoodba.” (Mat. 4:18-22) A gomdã wilgdame tɩ b ra na n tʋma tʋʋmd sẽn wõnd zĩm yõgbo. La pa wa ne zĩm-lɛooga, t’a soabã na n los koomã pʋgẽ, n zĩ n gũudẽ tɩ zĩif wa t’a yõk ye. Na n yɩɩ wa sẽn yõgd-b ne zĩm-gãmbrã. Rẽ baoodame tɩ b yɩ wʋsgo, n sigl tʋʋmdã n tʋmdẽ.—Luk 5:1-11. w16.05 2:3, 4
Arzũma, yʋʋm-vẽkre, 5
Bɩ f teeg a Zeova ne f sũur fãa, la f ra teeg f meng bãngr ye. Bɩ f tẽeg a Zeova yelle, bũmb nins fãa f sẽn maandã pʋgẽ, la bãmb n na n manega f soayã.—Yel. 3:5, 6.
Yɩl n wa tõe n bãng sẽn noom a Zeova, rẽndame tɩ d wɩng ne Biiblã zãmsgo. D sã n wa karemd A Zeova Gomdã wall d zãmsd-a, d tõe n mi n yals n soka d meng woto: ‘Bõe la bũmb ning m sẽn karmã wilgd maam a Zeova mengã zugu? Wilgda maam bõe a noyã la a raabã zugu?’ D segd n dɩka a Davɩɩd togs-n-taare. A ra kosa a Zeova woto: “Kɩt-y tɩ m bãng y soayã, zãms-y maam yãmb soayã. Kɩt-y tɩ m kẽn yãmb sɩdã pʋga, la y zãms-b maam. Bala, yaa yãmb la Wẽnnaam sẽn fãagd maam. Mam maanda tẽeb ne yãmb wakat fãa.” (Yɩɩn. 25:4, 5) D sã n karemd Biiblã n wa yals n na n bʋgse, d tõe n soka d meng woto: ‘Wãn-wãn la m tõe n tũ m sẽn karmã m zakã pʋgẽ, m tʋʋmã zĩigẽ bɩ lekollẽ wã, wall koe-moonegã wakate?’ D sã n deng n tags n bãng wakat ning d sẽn tõe n tũ d sẽn zãmsã, d bãngda d sẽn na n tũ rẽ to-to. w16.05 3:9, 11
Sibri, yʋʋm-vẽkre, 6
Yaa tɩlɛ tɩ karen-saamb yɩ ned sẽn ka tar rõadga.—1 Tɩm. 3:2.
A Zeova sẽn wilg zʋgd nins sẽn dat-b n lebg kãsem-dãmbã sẽn segd n bɩɩsã, yaa kaset t’a pa rat tɩ nin-kãens maan yaar ye. A kõo noy b sẽn segd n tũ. (1 Tɩm. 3:2-7) A ratame tɩ b kõ mak-sõngo, la b ges tigingã neb yell sõma. Sã n pa rẽ, a na n sok-b lame, bala a raa tigingã neb ne a “biigã zɩɩmã.” (Tʋʋ. 20:28) Woto wilgdame t’a Zeova ratame tɩ d bas d yam tɩ kãsem-dãmbã na n gesa d yell sõma. (Eza. 32:1, 2) Dẽnd vɛrse nins sẽn wilgd sẽn dat n lebg-b kãsem-dãmbã sẽn segd n bɩɩs zʋgd ninsã sõngda tõnd tɩ d bãng t’a Zeova sɩd rata d neere.La d fãa tõe n dɩka yam vɛrse-kãens pʋgẽ. Wala makre, a Zeova ratame tɩ kiris-nebã fãa ra yɩ neb sẽn nong ligd ye. A ratame me tɩ d yɩ neb sẽn deegd sãamb sõma. (1 Tɩm. 6:9, 10; Rom. 12:13) La kãsem-dãmbã sã n kõt tigingã neb mak-sõngo, b tõe n dɩka yam b yel-manesmã pʋgẽ, n “maan togs-n-taar ne b tẽebã.”—1 Pɩy. 5:3; Ebre. 13:7. w16.05 5:8-10
Hato, yʋʋm-vẽkre, 7
Maan gũusg ne f sũurã tagsg n yɩɩd bũmb fãa.—Yel. 4:23.
Sẽn na yɩl tɩ d sũurã ra wa riglme, d segd n gũusame n da wa yɩ wuk-m-meng soaba, ned sẽn nong yel-wẽn maanego, wall ned tẽeb sẽn paood ye. D sã n pa gũusi, bõn-kãensã tõe n wa kɩtame tɩ d lebg tõata, n pa le sakd Wẽnnaam ye. (Dãn. 5:1, 20; Ebre. 3:13, 18, 19) A buud paama Zida rĩm a Oozɩyaas. (2 Kib. 26:3-5, 16-21.) A naamã sɩngrẽ, a “maana sẽn yaa tɩrg Sẽn-Ka-Saab nifẽ,” n bao-a ne a sũur fãa. La a ‘sẽn wa n mik t’a pãngã lebga wʋsgã, yẽnda wuka a menga,’ baa sẽn yaa Wẽnnaam n da kõ-a pãngã. A makame meng n na n yõog wisd wẽnd-doogẽ wã, tɩ yaool n da yaa maan-kʋʋdbã tʋʋmde. Maan-kʋʋdbã sẽn yeel-a tɩ pa yẽ n segd n yõog wisdã, a sũur yika ne-ba! Woto kɩtame t’a Zeova ning-a yãnde, n kɩt t’a yɩ wãoor a yõor tɛka. (Yel. 16:18) D sã n pa gũusi, wuk-m-meng tõe n wa kɩtame tɩ d tagsdẽ tɩ d tɩrlmã yɩɩda d taabã, tɩ b sã n kõ-d sagls sẽn yit Biiblã pʋgẽ bɩ d pa rat n deeg ye.—Yel. 29:1; Rom. 12:3. w16.06 2:3, 4
Tẽne, yʋʋm-vẽkre, 8
Sak-y n deeg taab ne nonglem.—Efɛ. 4:2.
Yãmb manesem yaa wãn ne y tẽed-n-taas nins sẽn pa yãmb buudã nebã? Tõe tɩ b buud-gomdã, b fu-yerdɩ wã, b minimdã, la b rɩbdã yaa toor fasɩ. Yãmb zãagda y meng ne-ba, tɩ yaa y tẽed-n-taas nins yɛl sẽn wõnd yãmb nengẽ wã zĩigẽ bal la y nong bɩ? Y manesem yaa wãn me ne kãsem-dãmb nins yʋʋm sẽn pa ta yãmba, wall minimd sẽn yaa toore, pa rẽ bɩ sẽn yaa bu-zẽms nebã? D sã n pa gũusi, d tõe n basame tɩ bõn-kãens wa ne welsg tõnd sʋka. Bõe n na n sõng tɩ welsg ra wa zĩnd d sʋka? A Poll kõo Efɛɛs kiris-nebã saglg rẽ wɛɛngẽ. Rẽ tɩ Efɛɛs yaa tẽng sẽn tar laogo, tɩ buud toɛy-toɛy neb ra vɩ be. (Efɛ. 4:1-3) A sagl-b lame tɩ b kẽn ne sik-m-menga, ne sũ-bʋgsem la sũ-mare, la ne nonglem. D tõe n maka zʋg-sõma-kãens ne zãnd ra-lugds a naasã. Yaa ra-lugdsã n kɩt tɩ zãnd yasẽ. w16.06 3:17, 18
Talaato, yʋʋm-vẽkre, 9
Gũus-y y mens ne rat wʋsgã. —Luk 12:15.
A Sʋɩtãan pa rat tɩ d rɩk d sẽkã la d pãngã fãa n tũ a Zeova ye. A sẽn dat yaa d maood d pãng fãa n na n paam ligd la teed n paase. (Mat. 6:24) La sã n yaool n yaa teedã bao n paasã n pak tõndo, d vɩɩmã pa na n tall bark ye. D tõe n wa lebga sũ-to-neda, wall d paam ligd zu-loeese. Sẽn yaa wẽng n yɩɩd menga, d tõeeme n wa pa le tẽed a Zeova la a Rĩungã ye. (1 Tɩm. 6:9, 10; Vẽn. 3:17) A Zeezi yeelame tɩ ned sã n wʋm Rĩungã koɛɛgã, ‘bũmb a taab ratem’ tõe n kẽ a sũurẽ wã, n ‘dɩ koɛɛgã t’a ka wom biis ye.’ (Mark 4:14, 18, 19) A Sʋɩtãan dũniyã sãoong kolgdame. Rẽnd pa masã la d segd n bao teed n sam ye. D pa segd n tẽ me tɩ to-kãsengã sasa, a Zeova na n kogla d teedã, baa teed nins d sẽn nong n yɩɩdã ye.—Yel. 11:4; Mat. 24:21, 22. w16.07 1:5, 6
Arba, yʋʋm-vẽkre, 10
Tõnd fãa paama bãmb . . . barkã n paasd wakat fãa.—Zã 1:16.
Daar a yembre, viyn pʋʋg soab n kẽng raagẽ yibeoog pĩnda, n na n tɩ rɩk tʋm-tʋmdb tɩ b tɩ tʋm a pʋʋgẽ. A yãa rap tɩ b sare, tɩ b sak yaood ning a sẽn sar ne-bã, n kẽng n na n tɩ tʋme. La pʋʋgã soab mikame tɩ rẽnda a paam tʋm-tʋmdb n paase. A lebg n leba raagẽ wã naoor wʋsg n tɩ rɩk tʋm-tʋmdba, n pʋlem t’a na n kõ-b-la yaood sẽn zemse. Zaabr sẽn wa n ta, pʋʋgã soab tigim-b lame n na n yao-ba. A kõo ned kam fãa ra-n-yɛng tʋʋmd yaoodo, baa tʋm-tʋmdb nins sẽn tʋm lɛɛr a ye balã. La sẽn tʋm-b daarã tõrã sẽn yã rẽ wã, b yẽgma ne pʋʋgã soaba. A leok-b-la woto: ‘Tõnd ka sar ne taab tɩ yãmb sak sɩda? Dẽ yĩnga, mam ka tar noor tɩ maan m sẽn dat ne m sẽn so wã bɩ? Bɩ yãmb getame tɩ mam maan-neerã ka sõma?’ (Mat. 20:1-15) Kiba-kãngã yaa a Zeezi yel-bũndi. A wilgda tõnd tɩ Wẽnnaam barkã ka to ye.—2 Kor. 6:1. w16.07 3:1, 2
Lamusa, yʋʋm-vẽkre, 11
Ade, mam maanda bũmbã fãa paalse. . . Gʋlse, bala, gom-kãensã yaa vẽenega la b yaa sɩda. —Vẽn. 21:5.
Dũniyã sɛɛb sẽn tar kolgrã, yaa masã la d segd n wɩng ne Rĩungã koe-noogã mooneg n yɩɩd pĩndã. (Mark 13:10) Yaa vẽeneg tɩ koe-noogã d sẽn moondã sõngdame tɩ nebã bãng t’a Zeova barkã ka to ye. Segdame tɩ d sã n moond koɛɛgã bɩ d tẽegd rẽ. D moonda koɛɛgã n dat t’a Zeova paam pẽgre. Rẽ n so tɩ koe-moonegã sasa bɩ d segd n wilgd nebã tɩ bõn-sõma nins fãa d sẽn na n paam dũni-paalgã pʋgẽ wã yaa a Zeova barkã yĩnga. D sã n wa moond koɛɛgã, d sõng nebã tɩ b bãng tɩ Kiristã sã n wa so tẽngã n dɩt naam, ãdem-biisã na n dɩ a maoongã yõod tɩ pidi, la tɩ bilf-bilfu, b na n wa lebga neb sẽn zems zãnga. Biiblã yeelame tɩ d “na n paama yolsg ne yembdo, la sãoongã, n paam pʋɩɩr ne Wẽnnaam kambã lohorem sẽn be ziirã.” (Rom. 8:21) Yaa Wẽnnaam barkã sẽn ka to wã yĩng la a sẽn na n kɩt tɩ d paam woto wã. w16.07 4:17-19
Arzũma, yʋʋm-vẽkre, 12
Bɩ sɩdã kɩs pagã bũmb ning a sẽn tog n kis-a wã, la tɩ pagã me maan a woto ne a sɩdã.—1 Kor. 7:3.
Yaa sɩd tɩ Biiblã pa kõ noy takɩ sẽn wilgd belengã sẽn segd n yɩ to-to wall n kaoos to-to ye. La Biiblã gomda rẽ yelle, tɩ wilgdẽ tɩ tara yõodo. (Sal. yɩɩl. 1:2; 2:6) Pag ne a sɩd sẽn yaa kiris-neb segd n belemda taaba. Pag ne a sɩd sã n nong Wẽnnaam, la b nong b taabã, b pa na n bas tɩ bũmb wall ned boog bɩ n sãam b zems-taarã ye. Kẽer kãadem pa le noome, wall pʋd n sãamame, b nin-yend sẽn bas tɩ yoobã yɛl gesg soog-a wã yĩnga. Sẽn kẽ-b kãadmã segd n zãaga b mens ne yoobã yɛl gesgo, la bũmb nins fãa sẽn tõe n wa kɩt tɩ b yam kẽ ned a to. B pʋd n segd n gũusame n da wa tall manesem ne ned sẽn pa b pag wall b sɩda, tɩ nebã sã n getẽ bɩ yaa wa b rood-a lame ye. Woto yaa wẽng wʋsgo. Sẽn kẽ-b kãadmã segd n tẽegdame tɩ Wẽnnaam mii b tagsa wã, la t’a nee b tʋm-tʋmdɩ wã fãa. Rẽ na n kɩtame tɩ b rat ne b sũur fãa n ta Wẽnnaam yam, la b kell n maan sɩd ne b to wã.—Mat. 5:27, 28; Ebre. 4:13. w16.08 2:7-9
Sibri, yʋʋm-vẽkre, 13
Tõnd pʋʋsda Wẽnnaam yãmb yĩng n ka basdẽ ye, la d kot Wẽnnaam tɩ b pids yãmb sũyã ne bãmb daabã bãngre.—Kol. 1:9.
Koloos kiris-nebã sã n bãng Wẽnnaam sõma, b na n tõogame tɩ b ‘kẽnã waoogd-a, tɩ b tõe n ta a yam bũmb fãa pʋgẽ.’ Leb n na n sõng-b lame tɩ b tʋm “tʋʋm-sõama buud fãa” Wẽnnaam sẽn dat tɩ b tʋme, sẽn yɩɩd fãa koe-moonegã pʋgẽ. (Kol. 1:10) Woto yĩnga, d sã n zãmsd ned Biiblã, d segd n sõng-a lame t’a bãng t’a tog n karemda Biiblã la a zãmsd-a a toor n pa vaandẽ, n tõog n tũ a Zeova sõma. Rẽnda tõnd mengã reng n maand woto. Sɩd me, d sã n karemd Biiblã la d bʋgsdẽ, na n sõng-d-la d vɩɩmã pʋgẽ, la koe-moonegã pʋgẽ. Bɩ d sok d meng woto: ‘Koe-moonegã sasa, ned sã n yeel bũmb sẽn pa zems ne Biiblã sẽn yetã, wall a sã n sok sokre, tɩ leokrã yaa toogo, mam tõe n talla Biiblã n leok sõma bɩ? D sã n togsd d taabã bũmb ning d sẽn bãng Wẽnnaam Gomdã pʋgẽ, la rẽ sẽn sõngd tõnd to-to wã, tõe n kɩtame tɩ b maneg n dat n zãms Biiblã sõma tɩ naf bãmb me. w16.08 4:3, 4
Hato, yʋʋm-vẽkre, 14
Tõnd zabr . . . yaa ne . . . wẽng maaneg sɩɩsã sẽn be yĩngrã.—Efɛ. 6:12.
D segd n maoome n da sak dũniyã bãngdb sagls la b tagsa, la d ra rɩk a nebã minim-wẽnsã, wala makre, b tʋʋm-dẽgdã, sɩgaarã la dorgã yũubu, la rã-tɩgrã. D segdame me n mao wakat fãa ne pãn-komsem buud toor-toore, la d mao n da wa koms raood ye. (2 Kor. 10:3-6; Kol. 3:5-9) Bɛɛb nins yell d sẽn gomã tara pãng wʋsgo. La rẽ yĩnga d tõe n maoa ne-b n tõog bɩ? N-ye. La pa na n yɩ nana ye. Tʋm-tʋmd a Poll maka a meng ne bõgsɛɛr n yeele: “Mam lobda nug-gila, la ka tɩ pãb pemsem ye.” (1 Kor. 9:26) Wa bõgsɛɛr sẽn segd n mao n tõog a to wã, tõnd me segd n mao n tõoga d bɛɛbã. A Zeova wilgda tõnd d sẽn segd n mao to-to, la a sõngd tõnd maoorã pʋgẽ. A maanda rẽ ne Biiblã maasem. A leb n tũnugda ne siglgã sɛbã, tigissã la tigis-kãsemsã. Yãmb tũuda bũmb ning fãa a Zeova sẽn wilgd tõndã bɩ? w16.09 2:2, 3
Tẽne, yʋʋm-vẽkre, 15
Kiris ka bao sẽn noom b meng ye.—Rom. 15:3.
Yaa Wẽnnaam daabã maanego, la sẽn na n naf nebã n da pak a Zeezi n yɩɩda. Tõnd me rɩk a naoore. Rẽ, d pa na n yeelg fuug sẽn ta d yam, tɩ yaool n tõe n kɩt tɩ ned pa sak n kelg koɛɛgã ye. (Rom. 15:2) Yaa roagdbã n segd n sõng b kambã tɩ b tũ Biiblã saglse. Bãmb n segd n ges tɩ bãmb ne b kambã sẽn manegd b mens to-to wã yɩ sõma la sakd gesgo, n noogd Wẽnnaam sũuri. (Yel. 22:6; 27:11) Bõe la roagdbã tõe n maan n sõng b kambã tɩ b waoogd tõnd Wẽnnaamã sẽn yaa sõngã, la b tũud a noyã? Bãmb mengã segd n kõo mak-sõngo. Sẽn paase, b tog n sõng-b l ame tɩ b bãng zĩis b sẽn tõe n paam fu-sõma, la b sẽn tõe n maan to-to n bãng n yãke. Kambã pa segd n yãk fut sẽn ta b yam bal ye. Segd n yɩɩ fut sẽn waoogd Wẽnnaam ning b sẽn tũudã. w16.09 3:13, 14
Talaato, yʋʋm-vẽkre, 16
Karen-biig ka yɩɩd a karen-saamb ye. La karen-biig fãa sẽn paam zãmsg n taas lebga wa a karen-saamba.—Luk 6:40.
A Zeezi goamã ra kẽeda nebã sũyã, bala a ra nonga a Zeova, n mi a Gomdã sõma, tɩ nebã ra neẽ me t’a nonga bãmba. (Luk 24:32; Zã 7:46) Kambã me sã n neẽ tɩ b roagdbã nonga a Zeova, na n sõng-b lame tɩ bãmb me nong-a. (Tõo. 6:5-8; Luk 6:45) Woto wã, roagdba, zãmsd-y Biiblã sõma, la y karemd siglgã sɛbã. Bao-y n bãng-y bũmb nins a Zeova sẽn naanã sõma. (Mat. 6:26, 28) Y sã n bãngd bũmb wʋsg a Zeova zugu, y na n tõog n sõnga y kambã tɩ bãmb me bãng-a. Y sã n bãng bũmb a Zeova zug bɩ y gom rẽ yell ne y kambã. Ra n gũ-y y sẽn wat n segend tigissã, wall zak pʋgẽ Biibl zãmsgã sasa bal ye. w16.09 5:6, 7
Arba, yʋʋm-vẽkre, 17
Bãmb ned ba a yembr ka tol n wʋmd Zʋɩf-rãmbã buud goam ye.—Nee. 13:24.
Ned sã n pa wʋmd buud-gomd sõma, n yaool n kelgd Wẽnnaam goamã buud-gom-kãng pʋgẽ, a pa tõe n wʋm a võor sõma ye. Rẽ tõe n komsa a tẽebã. A Neemi sẽn wa n leb Zerizalɛm n tɩ mik tɩ zʋɩf-rãmb kẽer kamb pa gomd ebre wã, a sũur sãamame. Kom-kãensã sẽn da pa wʋmd buud-gomdã kɩtame tɩ b ra ka wʋmd Gʋlsg sõamyã võor ye. B ra lebga wa bu-zẽms neba, n da pa tar zood sõma ne a Zeova ye. (Nee. 8:2, 8) Kiris-neb kẽer ne b zak rãmb sẽn tɩ sõngd tiging sẽn gomd buud-gom-zẽng wa n mikame tɩ b kambã tẽeb boogdame. Bala, d sã n karemd Wẽnnaam goamã ne buud-gom-zẽnga, tõeeme n pa kẽ-d sõma wa sẽn da na n yaa d buudã gomd ye. Sẽn paase, d sẽn pa tõe n sõs ne nebã buudã gomd pʋgẽ wã tõe n komsa d raoodo, t’a Zeova tũub pa le noom-d woto ye. Dẽnd ned sã n teend buud-gom-zẽng tiginga, a segd n maoome n da koms raoodo, la a mao me t’a tẽebã ra boog ye.—Mat. 4:4. w16.10 2:4-6
Lamusa, yʋʋm-vẽkre, 18
Tẽeb yaa . . . bũmb nins ned sẽn ka ne wã wilgri.—Ebre. 11:1.
Pa nebã fãa n tar tẽeb ye. (2 Tes. 3:2) La a Zeova kõta neb nins fãa sẽn tũud-a wã tẽebo. (Rom. 12:3; Gal. 5:22) D sũur yaa noog wʋsgo, d sẽn paam t’a Zeova sõng-d tɩ d tar tẽebã! A Zeezi Kirist yeelame t’a Ba sẽn be saasẽ wã boonda nebã ne yẽ maasem, tɩ b lebgd a zo-rãmba. (Zã 6:44, 65) Ned sã n tẽed a Zeezi, rẽ masã la Wẽnnaam tõe n sak n kõ-a a yel-wẽnã sugri. A soab tõe n paamame n yɩ a Zeova zoa, n wa vɩɩmd wakat sẽn kõn sa. (Rom. 6:23) Bõe yĩng tɩ Wẽnnaam maan tõnd neer woto fãa? Yaa a bark kũunã sẽn ka to wã. Tõnd sẽn yaa koangdbã, d sẽn da segd ne bal yaa kũum. (Yɩɩn. 103:10) La a Zeova yãame tɩ d ned kam fãa tõe n maana sẽn yaa sõma. A sõnga tõnd tɩ d wʋm koe-noogã, tɩ kẽ d sũyã. Rẽ tɛka, d sɩngame n tẽed a Zeezi, n saagdẽ tɩ d na n wa paama vɩɩm sẽn kõn sa.—1 Zã 4:9, 10. w16.10 4:1, 2
Arzũma, yʋʋm-vẽkre, 19
[A Poll] pɩʋʋga zĩig-zĩig soolem-kãng pʋg n sagl karen-biisã wʋsgo.—Tʋʋ. 20:2.
A Poll pẽga a tẽed-n-taasã lɛta wã pʋsẽ. Kẽer n tũ-a n tog soay yʋʋm wʋsgo, t’a ra mi b pãn-komsem toor-toore, la a zɩ n gom b yell wẽng ye. A ra pẽgd-b lame. Wala makre, a goma a Tɩmote yell n yeel t’a yaa yẽ ‘bi-nongr sẽn maand sɩd Zu-soabã pʋgẽ,’ la t’a kɩsa sɩd t’a Tɩmote na n gesa a tẽed-n-taasã yell neere. (1 Kor. 4:17; Fili. 2:19, 20) A pẽga a Tɩt Korẽnt kiris-nebã sʋka, n bool-a tɩ yẽ ‘tũud-n-taaga, la a tʋmd-n-taag bãmb yĩnga.’ (2 Kor. 8:23) Yaa vẽeneg t’a Tɩmote ne a Tɩt sẽn wa n wʋm a Poll sẽn pẽg-b woto wã, kenga b raoodo. A Poll ne a Barnabas gẽnega b yõy sẽn na yɩl n keng b tẽed-n-taasã raoodo. Wala makre, Listr nebã wʋsg ra baoome n na n kʋ-ba, la baa ne rẽ, b lebg n kẽnga be n na n tɩ keng sẽn nan lebg-b kiris-nebã raoodo, la b sõng-b tɩ b kell n tũ a Zeova. (Tʋʋ. 14:19-22) Efɛɛz tẽngẽ wã, neb kʋʋng sũy n yik ne a Polle, hal n da rat n maan-a yelle. Baa ne rẽ, a tõog n kenga a tẽed-n-taasã sẽn da be be wã raoodo.—Tʋʋm 20:1. w16.11 1:10, 11
Sibri, yʋʋm-vẽkre, 20
Zems-y taab sõama ne yam a yembre, tagsg a yembr pʋgẽ.—1 Kor. 1:10.
Yaa a Zeova meng n wilgd a nin-buiidã sẽn be tẽngã zugã sore. Wãn to la a maand rẽ? A yãka Kiristã t’a yaa tigingã “Zu-soaba,” tɩ Kiristã me yãk tʋm-tʋmd sẽn tũud sɩd la sẽn tar yamã t’a sõngd kiris-nebã tɩ b bãngd Wẽnnaam sẽn dat tɩ b maanã. (Mat. 24:45-47; Efɛ. 5:23) Wa pipi kiris-nebã taoor lʋɩtbã, tʋm-tʋmd sẽn tũud sɩdã me sak n deegame tɩ Biiblã yaa Wẽnnaam Gomde, n nong-a la a tũud a noyã ne a sũur fãa. (1 Tes. 2:13) Biiblã yeta tõnd vẽeneg tɩ d kẽnd tigissã n da vaandẽ ye. (Ebre. 10:24, 25) A yeta tõnd me tɩ d mao tɩ d sẽn tẽed bũmb nins Wẽnnaam la a raabã wɛɛngẽ wã yɩ yembre, tɩ welgr da zĩnd d sʋk ye. A leb n yetame tɩ d ‘reng n bao Wẽnnaam soolmã.’ (Mat. 6:33) Biiblã wilgame me tɩ d segd n moona koɛɛgã zak-zaka, zãma wã zĩisẽ, la neb sẽn beẽ fãa. (Mat. 28:19, 20; Tʋʋ. 5:42; 17:17; 20:20) A yeta kãsem-dãmbã tɩ b segd n maoome tɩ tigimsã kell n yɩ yɩlma. (1 Kor. 5:1-5, 13; 1 Tɩm. 5:19-21) A Zeova wilgame me tɩ ned kam fãa segd n maoome n kell n yɩ yɩlemd tũudmã la yĩngã wɛɛngẽ.—2 Kor. 7:1. w16.11 3:7, 8
Hato, yʋʋm-vẽkre, 21
Mam neba, bɩ y yi yẽ pʋgẽ.—Vẽn. 18:4, Wẽnnaam Sebre, 1983.
Yʋʋm wʋsg nand tɩ dũni gill pipi zabrã sɩnge, saam-biig a Russell ne a tũud-n-taasã ra zoe n bãngame tɩ wẽnd-dotã taoor dãmb pa zãmsd nebã Biiblã sẽn yetã ye. Rẽ n so tɩ b yãk yam n na n lak b mens fasɩ ne tũudum sẽn pa tat Wẽnnaam yam. Yʋʋmd 1879 sɩpaolg kiuugã Gũusg Gasgã ra zoe n yeela vẽeneg tɩ tũudum sã n yet t’a yaa Kirist tũudum, n makd Kiristã pʋg-paalã, n yaool n zemsd ne goosneema-rãmbã, n teend-ba, a naaga Babilon-kãsengã b sẽn boond Biiblã pʋgẽ tɩ pʋg-yoodrã. (Vẽn. 17:1, 2) Sẽn da tũud-b Wẽnnaam ne b sũur fãa wã ra miime tɩ b sã n kell n naag tũudum sẽn yaa ziri, Wẽnnaam pa na n ning-b bark ye. Rẽ n kɩt tɩ wʋsg gʋls lɛta n tool wẽnd-dotã taoor dãmba, n wilg tɩ b pa le be ne-b ye. w16.11 5:2, 3
Tẽne, yʋʋm-vẽkre, 22
Yaa Sɩɩgã sẽn dat bũmb ninsã n tɛt neb nins sẽn kẽnd wa Sɩɩgã sẽn datã.—Rom. 8:5.
Tõe tɩ yãmb zoe n karma Rom-dãmb 8:15-17 wã a Zeezi kũumã tẽegr sẽn wa n kolgdẽ wã. Yaa vɛrse-rãmb sẽn wilgd bũmb ning sẽn kɩt tɩ kiris-ned tõe n kɩs sɩd tɩ Wẽnnaam yãk-a lame t’a na n tɩ vɩɩmd saasẽ. Sẽn yɩɩd fãa, yaa kiris-neb nins sẽn paam vʋʋsem sõngã zaeebã yĩng la b togs Rom-dãmb sak a 8 goamã. B paama vʋʋsem sõngã zaeebo, ‘n gũud wakat ning Wẽnnaam sẽn na n deeg-b n maan a kambã, la b gũud t’a yols b yĩngã n baase.’ (Rom. 8:23) Dẽnd b na n lebga Wẽnnaam kamba, n tɩ vɩɩmd saasẽ. A Zeova kõ-b-la b yel-wẽnã sugr a Zeezi maoongã maasem yĩnga, n getẽ tɩ b lebga tɩrse, n tõe n yɩ yẽ kamba. (Rom. 3:23-26; 4:25; 8:30) Rom-dãmb sak a 8 goamã tõe n nafa sẽn na n wa vɩɩmd-b wakat sẽn kõn sa tẽngã zugã, bala Wẽnnaam geta bãmb me wa nin-tɩrse. Rũndã-rũndã me, a Zeova geta kiris-neb nins sẽn na n wa vɩɩmd wakat sẽn kõn sa tẽngã zugã wa nin-tɩrse. Rẽ n so tɩ Rom-dãmb sak a 8 goamã tõe n naf bãmb me. w16.12 2:1-3
Talaato, yʋʋm-vẽkre, 23
Bɩ y da maan yɩɩr . . . ye. —Mat. 6:34.
A Zeezi sagl-d lame tɩ d ra ‘maan yɩɩr’ ye. A gomdã võor yaa bõe? Yaa vẽeneg t’a ra pa rat n yeel tɩ ned sẽn tũud Wẽnnaam pa na n tol n maan yɩɩr baa bilf ye. A Zeezi ra tʋll n sõnga a karen-biisã tɩ b bãng tɩ b sã n maand yɩɩr bũmb sẽn pa sek yɩɩr poorẽ, wall b maand yɩɩr tɩ loog noore, pa rẽ n na n welg b zu-loeesã ye. Daar fãa tara a zu-loeese. Woto yĩnga, kiris-ned pa segd n dɩk a zu-loees nins sẽn loogã la sẽn nan watã n paas a daarã pʋgẽ zu-loeesã, n zɩlg a meng zaalem ye. Wakat ning me, kiris-ned tõe n maanda yɩɩre, a sẽn yɛɛsd zu-loees na n wa wa yĩnga. La y pa segd n zoe n maand yɩɩre, tɩ yell nan pa wa ye. Bõe yĩnga? Bala, naoor wʋsgo, yɛlã pa yɩt kãn-kãe wa d sẽn da tẽedã ye. Sẽn paase, d tẽeg tɩ yell kae Wẽnnaam ning tõnd sẽn bas d yɛlã ne wã sẽn pa tar a tɩɩm ye. Y tõe n kɩsa sɩd tɩ Wẽnnaam na n ninga sẽn tũud-b yẽ wã barka, n sõng-b tɩ b ra maan yɩɩr wʋsg yell sẽn loog poorẽ, yell sẽn nan be, wall sẽn wat ye. w16.12 3:13, 16
Arba, yʋʋm-vẽkre, 24
Sik-m-meng soab tara yam. —Yel. 11:2.
A Zeova sẽn wa n yãk a Sayull t’a lebg rĩmã, rẽ t’a yaa sik-m-meng soaba, tɩ nebã ra nand-a. (1 Sãm. 9:1, 2, 21; 10:20-24) La a sẽn deeg naamã, tao-tao bal t’a lebga wuk-m-meng soaba. Ad bũmb a ye a sẽn maane. Filisti nebã wa n dat n zaba ne Israyɛll nebã, t’a Sãmwɛll yeel-a t’a pa Gilgall n gũ-a t’a wa reng n kʋ maoong n kõ a Zeova. La a Sãmwɛll sẽn wa n kaoosdẽ wã, nin-buiidã sẽn da be ne a Sayullã yɛɛsame, tɩ wʋsg sɩng loogre. A Sayull pa tõog a meng n gũ ye. A maana maoongã a toore, tɩ yaool n da pa yẽ n segd n maan ye. Kɩtame t’a Zeova sũurã sãam ne-a. (1 Sãm. 13:5-9) A Sãmwɛll sẽn ta Gilgallã, a zaba a Sayull a sẽn kɩɩs a Zeova noorã. La a Sayull pa sak t’a kongame ye. A baoome n na n wilg t’a bee bʋʋm la a sẽn wa n baas n kʋ maoongã, la tɩ pa tolg n yaa wẽng ye. (1 Sãm. 13:10-14) Wakat kãng tɛka, bũmb wʋsg la a Sayull maan ne tɩtaam bɩ wuk-m-menga. Kɩtame t’a Zeova reeg naamã n bas-a. La sẽn yɩɩd menga, a ra pa le yaa ned sẽn ta a Zeova yam ye. (1 Sãm. 15:22, 23) Hakɩɩka, a Sayull sɩnga neere, la a pa baas neer ye.—1 Sãm. 31:1-6. w17.01 3:1, 2
Lamusa, yʋʋm-vẽkre, 25
Mam yãame t’a . . . Davɩɩd yaa rao sẽn ta mam yam.—Tʋʋ. 13:22.
A Davɩɩd vɩɩmã tõre, a tũu Wẽnnaam ne a sũur fãa. La wakat n zĩnd t’a maan yel-wẽn-kãsemse. A yoo ne a Uuri pag a Batseba. (2 Sãm. 11:1-21) A Davɩɩd ra pa tõe n toeem sẽn loogã, a ra pa tõe n gil a yel-wẽnã biis me ye. Biis sãnda ra na n kaoosa a yõor tɛka. (2 Sãm. 12:10-12, 14) Woto yĩnga, a ra segd n talla tẽeb sõma, n kɩs sɩd t’a sẽn tek yam n kos sugrã, a Zeova na n kõ-a-la sugri, la a sõng-a t’a tõog n mao ne yɛl nins a kongrã sẽn na n wa ne wã. Tõnd fãa sẽn yaa neb sẽn pa zems zãngã, d mi n kongame. Kongr ning wẽnem yɩɩda a to. Wakat ninga, d pa tõe n toeem d sẽn maanã ye. D yel-wẽn kẽer biis tõe n kaoosa d yõor tɛka. (Gal. 6:7) La d kɩsa sɩd tɩ wa Wẽnnaam sẽn pʋlmã, d sã n tek yam n kos sugri, a na n sõng-d lame tɩ d tõog toog buud fãa, baa sã n yaa tõnd mengã tudgrã n wa ne toogã.—Eza. 1:18, 19; Tʋʋ. 3:19. w17.01 1:10-12
Arzũma, yʋʋm-vẽkre, 26
Ninsaal ka tõe n bãng tʋʋmd ning fãa sẽn maand dũniyã zug ka wã yell ye. Bala, baa ninsaal sã n maood n dat n bãng a võore, yẽnda ka na n tol n yãnd-a ye. La baa yam soab sã n yeel t’a miime, yẽnda ka tõe n bãng a võorã ye.—Koɛ. 8:17.
Sik-m-mengã tõe n sõng-d lame tɩ d bãng n yãk d sẽn na n maanega, baa d pa tõe n bãng sẽn na n baas to-to. Wala makre, d tõe n wa rat n kẽesa d meng zãng a Zeova tʋʋmdã pʋgẽ, la d yɛɛsdẽ. Tõe tɩ d sokda d meng yaa: ‘La m sã n wa lʋɩ bãaga, wall m doagdbã sã n wa kʋʋl tɩ yaa tɩlɛ tɩ m ges b yelle? Mam mengã sã n wa kʋʋle, m maanda wãna?’ Baa d sẽn pʋʋs to-to la d maan vaeesg to-to, d pa tõe n paam sogsg a woto buud leoor ye. D sã n kɩs a Zeova sɩda, d na n sak n deegame tɩ d sẽn tõe n maanã tara koaka. D na n maana vaeesg la d maag d yĩng n bʋgse, n bao sagls neb a taab nengẽ, la d pʋʋs a Zeova n kos sõngre. Rẽ fãa poore, d na n tũu sor ning a Zeova sẽn na n wilg-d ne a vʋʋsem sõngã maasmã. (Koɛ. 11:4-6) Woto, a Zeova na n ninga d yam-yãkrã barka, wall a sõng-d tɩ d rems d magbã.—Yel. 16:3, 9. w17.01 4:14
Sibri, yʋʋm-vẽkre, 27
Ra sak n yãk . . . n dɩ ye.—Sɩng. 2:17.
A Ãdem ne a Awa ra segd n yãka b sẽn na n maanega: B na n saka a Zeova bɩ, bɩ b na n kelga waafã? Bʋko, b yãka yam n kɩɩs Wẽnnaam. (Sɩng. 3:6-13) A Ãdem ne a Awa sẽn kɩɩs a Zeova wã, b lebga koangdba. B kɩɩsgã kɩtame me tɩ b lebg a Zeova bɛɛba, bala, a kisa wẽnga. A “ninã yaa yɩlem wʋsgo, n ka tõe n ges wẽng ye.” (Hab. 1:13) A Zeova sã n da bas a Ãdem ne a Awa yel-wẽndã taale, na n kɩtame tɩ saasẽ la tẽngã zug lebg zũnd-zãnde, tɩ laafɩ la zems-n-taar pa beẽ ye. Sẽn yɩɩd fãa, malɛgsã la ninsaalbã pa na n le mi b sã n tõe n teega Wẽnnaam ye. La a Zeova yaa sɩd soaba. A pa maand bũmb sẽn kɩɩsd noy nins a mengã sẽn luglã ye. (Yɩɩn. 119:142) Baa a Ãdem ne a Awa sẽn da tõe n yãk b toorẽ yamã, ra pa kõt-b sor tɩ b kɩɩs Wẽnnaam noorã ye. Sɩd me, b sẽn kɩɩsã, b yãa b kɩɩsgã biisi. B wa n kiime. B le lebga tẽng tom, bala, Wẽnnaam da yãka tẽng tom n naan-ba.—Sɩng. 3:19. w17.02 1:8, 10, 11
Hato, yʋʋm-vẽkre, 28
Ninsaal ka na n vɩ ne rɩɩb bal ye, la yaa ne goam nins fãa sẽn yit Wẽnnaam noorẽ wã.—Mat. 4:4.
A Zeezi koe-moonegã sɩngrẽ n tãag b sẽn wa n ka-a ra-lukã zugã, a tũu bũmb nins Gʋlsg-sõamyã sẽn da wilgã. A sẽn yeel bũmb nins nand t’a ki wã meng yaa b sẽn da reng n togs Mesi wã zugu. (Mat. 27:46; Luk 23:46) La tũudmã taoor dãmb yẽ ra pa nand Wẽnnaam Gomdã ye. Gʋlsg-sõamyã sẽn yetã sã n kɩɩsd bãmb mensã sẽn yetã bɩ b minimdã, b pa tũud ye. A Zeezi yeel-b lame tɩ b maanda wa a Ezayi sẽn da togsã. Ad a sẽn yeele: “Nin-kãensã waoogda maam ne nobɩmse, la b sũyã zãra ne maam. Bãmb sẽn waoogd maamã yaa zaalem, bala, bãmb zãmsda nebã ninsaalb tõod bala.” (Mat. 15:7-9) Pa a Zeezi tʋʋm-tʋmdɩ wã bal n da wilgd t’a tũuda Wẽnnaam Gomdã ye. A sẽn da zãmsd nebã bũmb ninsã me ra wilgda rẽ. Tũudmã taoor dãmb sã n da wẽed no-koeemd ne-a t’a na n leoke, a pa teegd a meng yamã sẽn da ka to wã, bɩ a bãngrã sẽn waoogã ye. A togsda sẽn be Gʋlsg-sõamyã pʋgẽ wã, tɩ wilgdẽ tɩ Wẽnnaam sẽn yetã la sɩda.—Mat. 22:33-40. w17.02 3:18, 19
Tẽne, yʋʋm-vẽkre, 29
Waoog-y nebã fãa. . . . waoog-y rĩma.—1 Pɩy. 2:17.
D sẽn yaa a Zeova Kaset rãmbã, d maanda d sẽn tõe fãa n wilgdẽ tɩ d waoogda goosneema wã tʋm-tʋmdba. Yaa sɩd tɩ tẽng fãa tara a noy la a minundu. Dẽnd tẽngã taoor dãmb sẽn dat tɩ d maanã tõe n yɩɩ toor ne tẽng a to. Baa ne rẽ, d sakd n tũuda b noyã. La b sã n wa rat tɩ d maan bũmb sẽn na n kɩt tɩ d kɩɩs a Zeova, d zãgsdame. A Zeova la d waoogd n yɩɩd ninsaala. (1 Pɩy. 2:13-16) Pĩnd wẽndẽ, a Zeova nin-buiidã saka nanambse, tɩ yaa mak-sõngo. Rom tẽngã naab sẽn wa n dat tɩ b sõd a nin-buiidã, a Zozɛf ne a Maari sakame n kẽng tɩ b sõd-ba. B toga sor n kẽng Betlehɛm, baa ne a Maari sẽn da kolg rogmã. (Luk 2:1-5) A Poll me kõo mak-sõng nanambsã waoogr wɛɛngẽ. B sẽn wa n dõd-a t’a na n gom n fãag a meng rĩm a Erood Agripa ne a Fɛstus sẽn da yaa Zide guvɛrneerã taoorã, a wilga a goamã pʋgẽ t’a waoogd-b lame.—Tʋʋ. 25:1-12; 26:1-3. w17.03 1:9, 10
Talaato, yʋʋm-vẽkre, 30
Bõn-kãens paama bãmba, . . . la b gʋlsame n na n keoog tõndo.—1 Kor. 10:11.
Israyɛll nebã sẽn wa n dɩk Kanaã nebã togs-n-taar n kɩɩsd a Zeova wã, a sũur sãama ne-ba, t’a raag-b n bas b bɛɛbã nugẽ. (Bʋ. 2:1-3, 11-15; Yɩɩn. 106:40-43) Sãmbg sẽn kae, pa yɩ nana ne neb nins sẽn da nong a Zeova wã tɩ b kell n sak-a ye. Baa ne rẽ, d sã n karem Biiblã, d yãtame tɩ neb n kell n sak a Zeova wakat kãnga. Wala makre, a Zɛfte, a Ɛlkana, la a Sãmwɛlle. B ned kam fãa sẽn da rat yaa noog a Zeova sũuri. (1 Sãm. 1:20-28; 2:26.) Rũndã-rũndã me, d neeme tɩ neb wʋsg manesem yaa wa Kanaã nebã. B nonga yoob la nen-kɛglem, tɩ sẽn pak-b yaa ligdã baoobo. La a Zeova pa rat tɩ d yɩ wa nin-kãens ye. Rẽ n so t’a kõ-d saglse, wa a sẽn da kõ Israyɛll nebã saglsã. Bɩ d rɩk yam Israyɛll nebã kibarã pʋgẽ. (1 Kor. 10:6-10) D segd n maana d sẽn tõe fãa n da yɩ wa dũniyã rãmb ye. (Rom. 12:2) D sɩd modgda zĩ-kãng wɛɛngẽ bɩ? w16.04 1:4-6
Arba, yʋʋm-vẽkre, 31
Sẽn tar-a bãngr me sã n kelge, a na tõog n tɛ neb a taaba.—Yel. 1:5.
D sã n wa rat n yak yam n maan bũmb sẽn tar yõod wʋsgo, d segd n deng n bʋgsa neere, la d pʋʋs a Zeova n kos sõngre. A tõe n gesame tɩ d paam bũmb nins fãa sẽn na n sõng-d tɩ d tõog n pids d yam-yãkr nins sẽn zems ne a raabã. Nand tɩ d yãk yam n maan bũmb d sẽn mi tɩ tara yõod wʋsg bɩ d sok d meng yaa: ‘Mam yam-yãkrã na n wilgame tɩ m nonga a Zeova bɩ? Na n waa ne laafɩ la sũ-noog m zakã pʋgẽ bɩ? Na n wilgame tɩ m yaa sũ-mar soaba, la ned sẽn dat a taabã neer bɩ?’ A Zeova pa modgd tõnd tɩ d nong-a, a pa modgd tõnd tɩ d tũ-a me. A sẽn naan tõnd tɩ d tõe n yãk d toorẽ yamã, ned fãa tara sor n na n yãk a sã n na n tũ-a lame. (Zoz. 24:15; Koɛ. 5:3) La d sã n yãk yam tɩ zems ne a Gomdã, a ratame tɩ d modg n pidsi. D sã n tũud a Zeova saglsã, n kɩs sɩd t’a sẽn yetã la sõma, d na n tõog n yãkda d sẽn na n maaneg fãa ne yam. Rẽ na n kɩtame tɩ d sẽn maand fãa pʋgẽ bɩ d yamã ra yuusdẽ ye.—Zak 1:5-8; 4:8. w17.03 2:17, 18