Jehova Oha Pulakene kOmaigidho Getu Ge Endelela gEkwatho
EKWATHO olya li lya pumbiwa neendelelo. Osha li sha yela molwashike omupindi gwomukwaniilwa a li a nika oluhodhi noonkondo. Sho omupindi a pulwa kutya oshike shi mu na, ye okwa ti kutya okwa nikila uuthigwa onkalo ya vundakana yoshilando Jerusalem nomankolokuma gasho. Opo nduno opwa pulwa epulo: ‘Owa hala shike ano?’ “Ongame nonda galikana Kalunga komegulu,” omupindi Nehemia osho a nyola konima. Olya li eigidho lyekwatho lyombala, lyombili, nolyeendelelo kuJehova. Noshilanduliko osha li oshike mbela? Omukwaniilwa gwaPersia Artahsasta okwa pe mbalambala Nehemia uuthemba okutungulula omankolokuma gaJerusalem!—Nehemia 2:1-6.
Eeno, Kalunga oha pulakene komaindilo ge endelela gaamboka ye mu hole. (Epsalmi 65:3) Ano ngele uudhigu otau monika uunene itoo vulu oku wu humbata, oto vulu okugalikana ngaashi omupsalmi David mEpsalmi 70 sho a li a pumbwa ekwatho lyopakalunga neendelelo. Oshipalanyole shepsalmi ndika otashi ulike kutya elalakano lyalyo olyo “okudhimbulukithwa” (NW). Otali endulula Epsalmi 40:14-18 nomalunduluko omashona. Ihe ongiini mbela Epsalmi eti-70 tali vulu oku tu kwathela tu li oshigwana shaJehova?
Eindilo lyOkuhupithwa Mbala
David ota tameke neindilo: “Kalunga, endelela, u hupithe ndje, Omuwa, endelela okukwatha ndje!” (Epsalmi 70:2) Uuna tu li muudhigu, otatu vulu okugalikana opo Kalunga e tu kwathe mbala. Jehova ihe tu makele niinima iiwinayi, noku shi “okuhupitha aantu yeigandjo lyometilokalunga momamakelo.” (2 Petrus 2:9, NW; Jakob 1:13) Ihe ongiini nee ngele ta pitika opo emakelo li kale po, ngiika oku tu longa sha? Opo nduno otatu vulu oku mu pula oondunge oku li sinda. Ngele tse otatu indile meitaalo, ye ote tu pe oondunge. (Jakob 1:5-8) Kalunga ote tu pe wo oonkondo dha pumbiwa okwiidhidhimikila omamakelo getu. Pashiholelwa, ye ote tu ambidhidha ‘montala yuuvu.’—Epsalmi 41:2-4; Aaheberi 10:36.
Omagamo getu gokuyona omathigululwa, nosho wo okumona aluhe omamakelo noonkambadhala dhOndiaboli okuhanagula po ekwatathano lyetu naJehova, oyi na oku tu inyengitha okupula kehe esiku ekwatho lyaKalunga. (Epsalmi 51:3-7; Aaroma 5:12; 12:12) Oohapu dhoshiholelwagalikano shaJesus odhi na eityo: “Ino tu fala mehindo, aawe, tu hupitha [komwiinayi, NW].” (Mateus 6:13) Eeno, tse otatu vulu okupula Kalunga kaa pitike opo tse twi igandje uuna tatu makelwa tu kale ihaatu vulika kuye, na opo Ye a keelele Satana “omwiinayi” kee tu sinde. Ihe omaindilo getu gokuhupithwa nage endele pamwe noonkatu dhokwiiyageka oonkalo ndhoka tadhi tu tula moshiponga shokumakelwa nokukwatwa koomwigo dhaSatana inaashi pumbiwa.—2 Aakorinto 2:11.
Mboka Taa Ti: “Nyo!”
Tse otatu vulu okumakelwa sha kwata miiti molwashoka aatondi oya hala oku tu sitha ohoni omolweitaalo lyetu. Ngele oshe ke ku ningilwa, dhiladhila oohapu dhaDavid: “Naa sithwe ohoni, naa kumwe oomboka haa langele omwenyo gwandje; naa shune monima nokusa ohoni oomboka ya halele ndje oshiponga. Naa falwe ontuku kohoni oomboka haa ti: Nyo, Nyo!” (Epsalmi 70:3, 4) Aatondi yaDavid oya li ya hala a se, yo oya ‘langele omwenyo gwe,’ nenge onkalamwenyo ye. Ihe pehala lyokukambadhala oku ya shunithila uuwinayi, ye okwa li i itaala kutya Kalunga okwa li te ke ya sitha ohoni. David okwa galikana opo aatondi ye ‘ya sithwe ohoni noya kumwe’—ya lengwe, ya piyaganekwe, ya tilithwe, noya geelwe ngele taa kambadhala okulongitha omakoto gawo omawinayi. Eeno, mboka ya hala oku mu etela oshiponga noya nyanyukilwa uudhigu we naa piyagane, nonashi ya fale mokushundulwa.
Ngele tse ohatu nyanyukwa uuna aatondi yetu taa mono oshiponga, tse otu na oku ka hokololithwa kuJehova omolwoondjo dhetu. (Omayeletumbulo 17:5; 24:17, 18) Ihe uuna aatondi taa sitha Kalunga noshigwana she ohoni, tse otatu vulu okugalikana opo Jehova molwedhina lye eyapuki ‘e ya shunithe monima noku ya sitha ohoni’ komeho gaantu mboka taa kongo esimano. (Epsalmi 106:8) Ondjahi otayi zi kuKalunga, nota vulu okushonopeka nokushundula aatondi ye noyetu. (Deuteronomium 32:35) Pashiholelwa, omuwiliki gwaNazi Adolf Hitler okwa li a kambadhala okuyona po Oonzapo dhaJehova muNdowishi. Ye ka li tuu a nyengwa oku shi pondola, oshoka ngashingeyi dho odhi li omayuvi ogendji ngoka tagu uvitha etumwalaka lyUukwaniilwa moka!
Aatondi yetu otaa vulu okuyola nondhino notaa ti: “Nyo, Nyo!” Molwashoka yo otaa sheke Kalunga noshigwana she, aalunde mboka oye na ‘okuya ontuku kohoni yawo’ nokushundulwa. Manga tatu shi indile, natu kaleni twa kakatela uudhiginini wetu notu nyanyudhe omutima gwaJehova opo a vule okuyamukula Satana nakehe gumwe ngoka te Mu sitha ohoni. (Omayeletumbulo 27:11, NW) Tse katu na okutila nando aatondi yetu mboka ye na uuntsa, molwashoka “ngoka ti inekele Omuwa, ota gamenwa.” (Omayeletumbulo 29:25) Omukwaniilwa gwaBabilon omunuuntsa, Nebukadnesar, ngoka a kwata po oshigwana shaKalunga, okwa shundulwa nokwa li e na okuzimina kutya ‘omukwaniilwa gwomegulu ota vulu okushundula mboka haya kala nokuhola uuntsa.’—Daniel 4:34.
“Kalunga Na Simanekwe”
Nonando aatondi otaa vulu oku tu etela uupyakadhi, tse otu na okutanga aluhe Jehova pamwe naagalikani ooyakwetu. Pehala lyokweetha a thininikwe noonkondo kuudhigu opo kaa simaneke Kalunga, David okwa ti: “Oonaku ku konga ayehe naa nyanyukwe yo naye ku ligolele, oomboka ye hole ehupitho lyoye, naa tye aluhe; Kalunga na simanekwe.” (Epsalmi 70:5) Oshigwana shaJehova otashi tsikile okukala sha nyanyukwa noonkondo molwashoka sho ‘osha nyanyukwa notashi mu ligolele.’ Molwashoka sho Oonzapo dhe ndhoka dhe mu iyapulila nodha ninginithwa, sho oshi na enyanyu enene tali zi mekwatathano naye lyopothingo. (Epsalmi 25:14) Nonando ongeyi sho otashi vulu okutalika ko kutya sho aakongi yaKalunga aaneifupipiko. Molwashoka sho ooitaali mboka haa dhiginine iipango yaKalunga, sho ohashi kongo aluhe ontseyo oyindji yoku mu tseya noyokutseya Oohapu dhe.—Omuuvithi 3:11; 12:13, 14; Jesaja 54:13.
Ngele Oonzapo dhaJehova tadhi uvitha onkundana ombwanawa, muushili wo wene aluhe ohadhi ti: “Kalunga na simanekwe.” Dho ohadhi hambelele Jehova nohadhi mu simaneke noonkondo. Dho ohadhi kwathele aakongi yoshili nenyanyu moku ya longa kombinga yaKalunga noku mu simaneka wo. Mepingathano naamboka ye hole enyanyu lyomuuyuni, oshigwana shaJehova ‘oshi hole ehupitho lye.’ (2 Timoteus 3:1-5) Molwashoka sho osha tseya omagamo gasho gokuyona omathigululwa, sho ohashi pandula noonkondo esiloshimpwiyu lyaJehova Kalunga lyokuhupithilwa momwenyo gwaaluhe, ndyoka tali vulu okumonika okupitila mekuliloyambo lyOmwana omuholike, Jesus Kristus. (Johannes 3:16; Aaroma 5:8; 1 Johannes 2:1, 2) Mbela ngoye oho simaneke ngaa Kalunga nokuulika kutya ngoye ‘ou hole ehupitho lye’ mokugalikana moshili noku mu tanga mwaashoka.—Johannes 4:23, 24.
Inekela Omuhupithi
Sho David i ipopi mepsalmi ndika, ye okwa li e uvite kee na etegameno nopo nduno okwa ti: “Ongame ondjendi nohepele; Kalunga endelela nkuka kungame! Ekwatho lyandje nomuhupithi gwandje ongoye; Omuwa, ino kala ko!” (Epsalmi 70:6) Molwashoka tse ohatu hepekwa kuudhigu mboka tau adha ooitaali—uudhigu ngaashi omahepeko, omamakelo nomaponokelo kuSatana—tse otwa fa ‘oohepele.’ Nonando katu li otse atuke, otatu monika twa fa inaatu gamenwa omolwaatondi yetu kaaye na omaiyuvo. Ihe otatu vulu okwiinekela kutya Jehova ota vulu note ke tu hupitha tu li aapiya ye aadhiginini.—Epsalmi 9:18-21.
Jehova oye “omuhupithi” uuna twe mu pumbwa. Omayono getu yene sikulimwe ogo ge tu fala monkalo ondhigu. Ihe ngele ‘uugoya wetu otau yono ondjila yetu,’ omitima dhetu kadhi na oku tu ‘tsitha ondumbo nOmuwa.’ (Omayeletumbulo 19:3) Ye ita vulu okupewa ondjo, na ye oku na ehalo oku tu kwatha ngele tatu mu galikana meitaalo. (Epsalmi 37:5) Ihe ongiini nee ngele ekondjo lyetu olyo okuyanda oondjo? Otu na nduno okukala tatu shi pula lelalela momagalikano getu tatu indile ekwatho lyopakalunga opo tu hume komeho nokulandula ondjila yuuyuki. (Mateus 5:6; Aaroma 7:21-25) Kalunga ote ku uva omagalikano getu guuyuki, notatu ka koka pambepo ngele otatu vulika kewiliko lye lyombepo ondjapuki.—Epsalmi 51:19; Aaefeso 4:30.
Ngele otatu kondjitha emakelo lyeitaalo lyetu, sikulimwe otatu dhiladhila kutya itatu vulu oku li idhidhimikila olule. Molwashoka onyama yetu hayi yono onkundi, ngiika otashi tu yuulukitha ehupitho lyombala. (Markus 14:38) Ano otatu vulu okwiindila: “Omuwa, ino kala ko!” Otatu vulu okwiinyengithwa okugalikana ngaashi omuprofeti Daniel, unenetuu ngele twa yematela okusithwa ohoni kwedhina lyaKalunga: “Omuwa, pulakena, Omuwa, sila ohenda, Omuwa, ndhindhilika, u shi ninge omolwoye mwene, ino tu ikalela, Kalunga kandje; oshoka . . . aantu yoye ya lukilwa edhina lyoye.” (Daniel 9:19) Tse otatu vulu okwiinekela kutya Tate gwetu gwomegulu ita ka kala a tokelwa, molwashoka omuyapostoli Paulus okwa gandja eshilipaleko ndika: “Tu yeni . . . koshipundi shesilohenda tu na einekelo, tu talwe nolukeno tse tu silwe ohenda yoku tu kwatha pethimbo lyo opala.”—Aaheberi 4:16.
Katu na okudhimbwa nando kutya Jehova oye Omuhupithi. Tu li aapiya ye otashi ke tu kwathela oku shi dhimbulukwa nokudhimbulukwa wo omadhiladhilo gokwiindila gomEpsalmi 70. Oolumwe otatu ka pumbwa okugalikana twaa na ezimbuko shi na ko nasha noshinima shoka tu uvitile eyeme noonkondo. (1 Aatessalonika 5:17) Sikulimwe otashi monika sha fa kaapu na epongololo lyasha lyuupyakadhi wontumba, kaapu na omukalo okupita monkalo ondhigu. Ihe Tate yetu gwomegulu omunahole ote ke tu pa oonkondo noita ka pitika opo tu makelwe shi vulithe poonkondo dhetu. Ano ino kala wa vulwa okuya koshipangelapundi shOmukwaniilwa Gwaaluhe u na omaindilo gu uka. (1 Aakorinto 10:13; Aafilippi 4:6, 7, 13; Ehololo 15:3, NW) Galikana meitaalo, noku mu inekela lelalela, oshoka Jehova oha pulakene komaigidho getu gekwatho lye endelela.