Jehova ohe tu pe osho twa pumbwa efiku keshe
“Inamu lalakanena ei ileile. . . . Xo yeni oku shi shii nokutya omwe i pumbwa.”—LUKAS 12:29, 30.
1. Jehova oha file oshisho ngahelipi oinamwenyo?
MBELA owa tala nale oshiyandja ile okadila konhumba taka shomauna moinima oyo tai monika ya fa ekako longaho? Otashi dulika wa li wa kumwa kutya oshike taka mono mo ka lye mokushomauna medu. MEudifo laye lokOmhunda, Jesus okwa ulika kutya ohatu dulu okulihonga mo sha monghedi oyo Jehova ha file nayo oshisho oudila. Okwa ti: “Taleni eedila dokeulu: ihadi kunu, do ihadi teya, ndele ihadi tuvikile momaanda, ndelenee Xo yeni meulu ohe di palula. Hanye ovo mu di dule unene?” (Mateus 6:26) Jehova oha yandje oikulya koishitwa yaye aishe meenghedi dikumwifa.—Epsalme 104:14, 21; 147:9.
2, 3. Oilihongomwa yopamhepo ilipi hatu dulu okulihonga moushili oo kutya Jesus okwe tu honga tu ilikane omolwomungome wetu wakeshe efiku?
2 Ndele omolwashike Jesus a kwatela mo moshihopaenenwa shaye sheilikano eindilo olo tali ti: “Tu pa yo nena omungome wetu wefiku eli”? (Mateus 6:11, NW) Oshilihongomwa tashi ti sha pamhepo otashi dulu okulihongwa meindilo olo la nafangwa. Shotete, otashi tu dimbulukifa kutya Jehova oye Omuyandji Munene. (Epsalme 145:15, 16) Ovanhu otava dulu okukuna nokulonga, ndele oKalunga aeke ta dulu okukulika oinima, pamhepo nopambelela. (1 Ovakorinto 3:7) Osho hatu li nohatu nu osho oshali ya dja kuKalunga. (Oilonga 14:17) Oku mu pula e tu pe eemhumbwe detu dakeshe efiku otaku mu ulikile kutya ihatu kwata okahetengi omafiloshisho oo. Doshili, eindilo olo itali tu imbi tu ha kale noshinakuwanifwa shokulonga ngeenge ohatu dulu oku shi ninga.—Ovaefeso 4:28; 2 Ovatessaloniki 3:10.
3 Oshitivali, okupula kwetu ‘omungome wefiku eli,’ otaku ulike kutya katu na okukala tu na oshisho sha pitilila shi na sha nonakwiiwa. Natango Jesus okwa ti: “Inamu kala mu noshisho mu tye: Ohatu li shike? ndee: Hatu nu shike? ndee: Hatu djala shike? Osheshi eshi ashishe ovapaani tave shi kongo. Osheshi Xo yeni meulu oku shi shii mwa pumbwa ei aishe. Ndelenee kongeni tete ouhamba waKalunga nouyuki waye, opo tamu wedelwa ko ei aishe. Inamu kala noshisho shefiku lomongula. Osheshi lo otali uya li na shalo vene.” (Mateus 6:31-34) Eilikano lokupula ‘omungome wefiku eli’ ola tula po oshihopaenenwa shokukala nonghalamwenyo i li paunafangwa ‘yetilokalunga nokukala wa wana naai u na.’—1 Timoteus 6:6-8.
Oikulya yopamhepo yakeshe efiku
4. Oiningwanima ilipi monghalamwenyo yaJesus nosho yo yOvaisrael ya divilika efimano lokulya eendja dopamhepo?
4 Eilikano letu omolwomungome wakeshe efiku oli na yo oku tu dimbulukifa omhumbwe yetu yakeshe efiku yoikulya yopamhepo. Nonande okwa li a fya ondjala konima yokulidilika efimbo lile, Jesus okwa kondjifa eyeleko laSatana lokushitukifa omamanya omungome, a ti: “Okwa shangwa: Hakomungome auke omunhu ta kala e nomwenyo, ndelenee okondjovo keshe tai di mokanya kaKalunga.” (Mateus 4:4) Apa Jesus okwa tofa mo omuprofeti Moses, oo a li a lombwela Ovaisrael a ti: “[Jehova] e ku ninipika nokwe ku fifa ondjala nokwe ku lifa omanna aa inaa shiivika kuove nooxo yoye, opo e ku shiivifile nokutya, hakomungome auke omunhu ta kala e nomwenyo, ndelenee oye ta kala e nomwenyo okondjovo keshe tai di mokanya kOmwene.” (Deuteronomion 8:3) Monghedi omo Jehova a yandja omanna inai pa ashike Ovaisrael oikulya yopambelela ndele oye va honga yo oilihongomwa yopamhepo. Oshilihongomwa shimwe, ova li ve na ‘okuliongelela eendja defiku keshe.’ Ngeenge ova ongele dihapu di dule pwaado da wana efiku, odo da xupa po oda li hadi tameke okunyika nokuninga omainyo. (Exodus 16:4, 20) Ndelenee osho kasha li hashi ningwa mefiku etihamano eshi kwa li ve na okwoongela luvali opo va kale ve na naado va pumbwa mEshabata. (Exodus 16:5, 23, 24) Onghee hano, omanna okwe va dimbulukifa kutya ova li ve na okudulika nonokutya onghalamwenyo yavo inai likolelela ashike komungome ndele “okondjovo keshe tai di mokanya kOmwene.”
5. Ongahelipi Jehova he tu pe oikulya yopamhepo efiku keshe?
5 Nafye otwa pumbwa okulipalula efiku keshe noikulya yopamhepo oyo ya yandjwa kuJehova okupitila mOmona waye. Omolwelalakano olo, Jesus okwa nangeka po “omupiya omudiinini nomunaendunge” a yandje “oikulya pefimbo [la wapala, NW]” koukwaneumbo weitavelo. (Mateus 24:45) Ongudu yomupiya omudiinini oyo ihai yandje ashike oikulya ihapu yopamhepo monghedi yoikwafifo yokukonakona Ombibeli ndele ohai tu ladipike yo tu leshe Ombibeli efiku keshe. (Josua 1:8; Epsalme 1:1-3) Ngaashi Jesus, nafye ohatu dulu okumona oikulya yopamhepo ngeenge ohatu ningi eenghendabala efiku keshe tu lihonge kombinga yehalo laJehova noku li wanifa po.—Johannes 4:34.
Okudiminwa po omanyono
6. Ohatu pula tu diminwe po oikolo ilipi, naJehova okwa hala oku i dima po meenghalo dilipi?
6 Eindilo la shikula ko moshihopaenenwa sheilikano olo: “Tu kufila po [oikolo yetu], ngaashi nafye yo hatu kufile po [ovanaikolo] nafye.” (Mateus 6:12, yelekanifa NW.) Jesus apa ka li ta popi oikolo yopaimaliwa. Okwa li ta popi okudiminwa po kwetu omanyono. Mehokololo loshihopaenenwa sheilikano laLukas eindilo olo otali lesha tali ti: “Dima po omatimba etu, osheshi nafye yo hatu dimine po keshe tuu ou e noikolo nafye.” (Lukas 11:4) Kungaha, ngeenge hatu nyono, otwa fa hatu li oikolo kuJehova. Ndele Kalunga omunahole okwa hala ‘okudimina po’ ile okweefa oikolo oyo ngeenge ohatu livele ombedi shili, hatu ‘lialuluka’ ndele hatu mu pula e tu dimine po she likolelela keitavelo mekuliloyambo laKristus.—Oilonga 3:19; 10:43; 1 Timoteus 2:5, 6.
7. Omolwashike tu na okwiilikana tu diminwe po efiku keshe?
7 Onghedi imwe vali, ohatu nyono ngeenge hatu dopa okuwanifa po omifikamhango douyuki daJehova. Omolwoufyuululwalunde, atusheni ohatu nyono meendjovo, moilonga nosho yo momadiladilo ile hatu dopa okuninga osho tu na okuninga. (Omuudifi 7:20; Ovaroma 3:23; Jakob 3:2; 4:17) Onghee hano, kutya nee otu shi shii kutya otwa nyona mefiku lonhumba ile hasho, meilikano letu lakeshe efiku otwa pumbwa okukwatela mo eindilo lokudiminwa po omanyono etu.—Epsalme 19:13; 40:13.
8. Eilikano lokwiilikana tu diminwe po oli na oku tu ningifa tu ninge shike, noshidjemo shi na ouwa oshilipi?
8 Omailikano okudiminwa po oku na okulandula elikonakono li li pauyuki, elivelombedi nosho yo elihokololo ya kanghamena keitavelo meenghono dokukulila dohonde ya tika yaKristus. (1 Johannes 1:7-9) Opo tu ulike oushili womailikano etu, otu na okuyambidida omailikano etu okudiminwa po ‘mokulonga oilonga ei ya wapalela elidilululo.’ (Oilonga 26:20) Opo nee ohatu dulu okukala tu na eitavelo mehalo laJehova lokudima po omanyono etu. (Epsalme 86:5; 103:8-14) Oshidjemo osho ombili yopamadiladilo i he fi okuyelekwa, ‘ombili yaKalunga ei i dule eendunge adishe,’ oyo tai “ka amena omitima [detu] nomadiladilo [etu] muKristus Jesus.” (Ovafilippi 4:7) Ndelenee oshihopaenenwa sheilikano shaJesus otashi tu hongo nokuli shihapu kombinga yaasho tu na okuninga opo tu diminwe po omanyono etu.
Opo tu diminwe po, otu na okukala hatu dimine po
9, 10. (a) Etyekosha lilipi Jesus a weda koshihopaenenwa sheilikano, naasho otashi divilike shike? (b) Jesus okwa faneka natango ngahelipi kutya otwa pumbwa okukala hatu dimine po?
9 Shihokwifa, eindilo ‘lokukufilwa po oikolo yetu, ngaashi nafye yo hatu kufile po ovanaikolo nafye,’ olo ashike oshitukulwa shoshihopaenenwa sheilikano osho Jesus a yelifa. Konima yokumana eilikano olo, okwa weda ko a ti: “Osheshi onye ngenge hamu kufile po ovanhu omanyono avo, Xo yeni meulu ote mu kufile po yo; ndelenee ngenge itamu dimine po ovanhu, naXo yeni ita dimi po omanyono eni.” (Mateus 6:14, 15) Kungaha, Jesus okwe shi yelifa nawa kutya okudiminwa po kwetu kuJehova okwe likolelela kokukala kwetu twa hala okudimina po vamwe.—Markus 11:25.
10 Pomhito imwe, Jesus okwa yandja eyele tali ulike omhumbwe yetu yokudimina po ngeenge otwa hala Jehova e tu dimine po. Okwa hokolola shi na sha nohamba oyo ya dima po nehalo oikolo ihapu oyo kwa li ya liwa komupiya. Konima yefimbo ohamba oya handukila omulumenhu oye tuu oo eshi a anya okudimina po omupiya mukwao oikolo inini. Jesus okwa xulifa efaneko laye a ti: “Osho yo Tate meulu te mu ningile, ngenge itamu dimine po okomitima deni keshe tuu omumwaina.” (Mateus 18:23-35) Oshilihongomwa osha yela: Oikolo yomanyono oyo Jehova a dimina po keshe umwe womufye oihapu unene i dule enyono keshe tashi dulika omunhu e tu ningila. Natango, Jehova ohe tu dimine po efiku keshe. Onghee hano, ohatu dulu shili okudimina po vamwe omanyono oo have tu ningile omalufe.
11. Omayele elipi a yandjwa komuyapostoli Paulus hatu ka landula ngeenge otwa hala Jehova e tu dimine po, noidjemo iwa otai ka kala ilipi?
11 Omuyapostoli Paulus okwa shanga a ti: “Kalafaneni mu noukaume nokufilafana onghenda nokudiminafana po omatimba, ngaashi Kalunga e mu dimina po muKristus.” (Ovaefeso 4:32) Okudiminafana po otaku xumifa komesho ombili mokati kOvakriste. Natango Paulus okwa ladipika a ti: “Ovahoololwa nye vaKalunga, ovayapuki novaholike, djaleni efilonghenda lomomutima, ombili, elininipiko, engungumano noutalanheni, lididimikilafaneni, diminafaneni po omanyono, ngenge mwa ningafana nomukweni, ngaashi [Jehova, NW] e mu dimina po, osho nanye yo mu ninge; ndele kombada yaaishe djaleni ohole, oyo oshimangifo sha wana shoku mu manga kumwe.” (Ovakolossi 3:12-14) Aishe oyo oya kwatelwa meilikano laJesus olo e tu honga tu ilikane kutya: “Tu kufila po oikolo yetu, ngaashi nafye yo hatu kufile po ovanaikolo nafye.”
Eameno ngeenge tu li meyeleko
12, 13. (a) Oshike itashi dulu okukala eityo leindilo loshihopaenenwa sheilikano la shikula ko? (b) Olyelye e li Omuhongauli munene, nokwiilikana kwetu tu ha twalwe momayeleko okwa hala okutya shike?
12 Eindilo la shikula ko moshihopaenenwa sheilikano shaJesus olo: “Ino tu twala momayeleko.” (Mateus 6:13) Mbela Jesus okwa li a hala okutya otu na okupula Jehova e he tu yeleke? Osho hasho tashi ti ngaho, omolwaasho omuhongwa Jakob okwa li a nwefwa mo a shange ta ti: “Omunhu ngenge ta shindwa, ina tya: ‘Ohandi shindwa kuKalunga,’ osheshi Kalunga iha dulu a shindwe kowii, naye mwene iha shindi nande omunhu.” (Jakob 1:13) Natango, omupsalme okwa shanga a ti: “Omwene, ngenge to konenene omawii, Omwene, olyelye ta kala po?” (Epsalme 130:3) Jehova iha tale komapuko etu aeshe noiha kendabala nandenande oku tu yeleka opo tu ninge omapuko. Hano, oshitukulwa osho shoshihopaenenwa sheilikano otashi ti ngahelipi?
13 Oo ta kendabala oku tu yeleka, e tu pundukife nomakonda nokuli noku tu xwaka po, oSatana Ondiaboli. (Ovaefeso 6:11) Oye Omuhongauli munene. (1 Ovatessaloniki 3:5) Okwiilikana opo tu ha twalwe momayeleko, ohatu pula Jehova e he tu efe tu punduke ngeenge hatu yelekwa. Ohatu mu pula e tu kwafele tu ha “findwe kuSatana,” tu he liyandje komayeleko. (2 Ovakorinto 2:11) Ohatu ilikana opo tu kale “meameno laau wOkombadambada,” tu mone eameno lopamhepo olo hali pewa ovo va dimina ounamapangelo waJehova mwaaishe oyo tava ningi.—Epsalme 91:1-3.
14. Ongahelipi omuyapostoli Paulus e tu shilipaleka kutya Jehova ite ke tu efa ngeenge ohatu kongo ekwafo kuYe ngeenge hatu yelekwa?
14 Ngeenge otwa hala shili eameno olo, hatu shi ulike momailikano etu nosho yo meenghatu detu, Jehova ite ke tu efa nande. Omuyapostoli Paulus okwe tu shilipaleka a ti: “Inamu hangika keyeleko limwe, olo tuu olo lopanhu, ndelenee Kalunga Oye omudiinini, ite mu efa mu yelekwe nomayeleko e dule eenghono deni, ndele mumwe neyeleko ota longele yo omhito yokupita mo, opo mu dule oku li humbata.”—1 Ovakorinto 10:13.
“Tu xupifa komunawii”
15. Omolwashike sha fimanenena shi dulife nale okwiilikana tu xupifwe omolwomunawii?
15 She likolelela kOmishangwa dopaKriste dOshigreka di shii okulineekelwa filufilu, oshihopaenenwa sheilikano shaJesus otashi xulifa neendjovo edi: “Tu xupifa [komunawii].”a (Mateus 6:13, yelekanifa NW.) Okwaamenwa omolwOndiaboli okwa pumbiwa unene mefimbo eli lexulilo. Satana neendemoni daye otava lwifa oshixupe shovavaekwa, “ava hava diinine oipango yaKalunga ndee ve na ehepaululo laJesus,” nosho yo oovakwao ‘vongudu inene.’ (Ehololo 7:9; 12:9, 17) Omuyapostoli Petrus okwa kumaida Ovakriste a ti: “Kaleni mu nelidiliko nomwa pashuka, omutondi weni, Satana, ohe mu dingilile ngaashi onghoshi hai kumbu, nota kongo ou te mu xwake po. Mu lwifeni mwa pama meitavelo.” (1 Petrus 5:8, 9) Satana okwa hala okuya moshipala oilonga yetu yokuyandja oundombwedi, nota kendabala oku tu tilifa okupitila movakalelipo vaye kombada yedu, kutya nee ovopalongelokalunga, ovopamalandifo ile vopapolotika. Ndele ngeenge otwa fikama twa pama, Jehova ote ke tu xupifa. Omuhongwa Jakob okwa shanga a ti: “Dulikeni hano kuKalunga, kondjifeni Satana, ndele ye te mu i onhapo.”—Jakob 4:7.
16. Eenghedi dilipi Jehova e na dokukwafela ovapiya vaye ovo tava yelekwa?
16 Jehova okwa efa Omona waye a yelekwe. Ndele konima eshi Jesus a kondjifa Ondiaboli, ta longifa Eendjovo daKalunga di li eameno, Jehova okwa tuma ovaengeli ve mu pameke. (Mateus 4:1-11) Sha faafana, Jehova oha longifa ovaengeli vaye ve tu kwafele ngeenge ohatu mu ilikana tu na eitavelo noku mu ninga eameno letu. (Epsalme 34:8; 91:9-11) Omuyapostoli Petrus okwa shanga a ti: “Omwene e shii kuxupifa ovayuki momahongaulo nokukwatelela ovalunde va ka handukilwe efiku letokolo.”—2 Petrus 2:9.
Okuxupifwa filufilu oku li poduka
17. Moku tu pa oshihopaenenwa sheilikano, ongahelipi Jesus a tula oinima palandulafano?
17 Moshihopaenenwa sheilikano, Jesus okwa tula oinima palandulafano. Oshisho shetu shotete oshi na okukala okuyapulwa kwedina laJehova linene noliyapuki. Molwaashi oshilongifo shokuwanifa po osho osho Ouhamba wopaMessias, ohatu ilikana Ouhamba u uye u hanaune po omauhamba ile omapangelo aeshe opanhu inaa wanenena nokukwashilipaleka kutya ehalo laKalunga otali longwa filufilu kombada yedu ngaashi meulu. Eteelelo letu lomwenyo waalushe moparadisa kombada yedu ole likolelela kokuyapulifa edina laJehova nokudimina ounamapangelo waye wopauyuki weshito alishe. Konima yokwiilikana omolwoinima aishe oyo ya fimanenena, ohatu dulu okwiilikana omolweemhumbwe detu dakeshe efiku, okudiminwa po omanyono etu nosho yo okuxupifwa momayeleko noinheya yomunawii Satana Ondiaboli.
18, 19. Ongahelipi oshihopaenenwa sheilikano shaJesus tashi tu kwafele tu kale oupafi ‘nokudiinina fiyo okexulilo’ eteelelo letu?
18 Okuxupifwa kwetu filufilu komunawii nosho yo onghalelo yaye yoinima ya nyonauka otaku ehene poduka. Satana oku shii nawa kutya oku na ko ashike ‘okafimbo kaxupi kongaho’ ka xupa ko shi na sha ‘nokuhandukila unene’ edu, unene tuu ovapiya vaJehova ovadiinini. (Ehololo 12:12, 17) Shi na sha nedidiliko olo la kwatela mo oiningwanima i lili noku lili i na sha ‘nexulilo longhalelo yoinima,’ Jesus okwa xunganeka oiningwanima i tunhula, oyo imwe yomuyo tai ka ningwa komesho. (Mateus 24:3, 29-31, NW) Eshi tu wete oinima oyo tai ningwa, eteelelo letu lokuxupifwa otali ka kala la twa. Jesus okwa ti: “Ei ngenge tai hovele okuningwa, taleni pombada nye mu yelule omitwe deni, osheshi exupifo leni ola ehena popepi.”—Lukas 21:25-28.
19 Oshihopaenenwa sheilikano shi li pauxupi osho Jesus a honga ovahongwa vaye otashi tu pe ewiliko li shii okulineekelwa laasho tu na okukwatela momailikano etu eshi exulilo tali ehene popepi. Natu kaleni tu na elineekelo kutya fiyo okexulilo Jehova ota ka twikila okufila oshisho eemhumbwe detu dakeshe efiku, dopamhepo naado dopalutu. Okukala kwetu oupafi pamwe neilikano otashi ke tu kwafela tu “diinine elineekelo letu fiyo okexulilo ngaashi pehovelo.”—Ovaheberi 3:14; 1 Petrus 4:7.
[Omashangelo opedu]
a Eembibeli dihapu dOshiwambo otadi xulifa Eilikano lOmwene naasho sha shiivika shi li eendjovo dokuhambelela Kalunga tadi ti: “Osheshi ouhamba [owoye], neenghono odoye, nefimano oloye alushe fiyo alushe. Amen.” OThe Jerome Biblical Commentary otai ti: “Eendjovo dehambelelo . . . itadi hangwa [momishangwa] di shii okulineekelwa filufilu.”
Okweendulula
• Oinima ilipi ya kwatelwa mo ngeenge hatu indile ‘omungome wefiku eli’?
• Yelifa eilikano lokwiilikana “tu kufila po oikolo yetu, ngaashi nafye yo hatu kufile po ovanaikolo nafye.”
• Otashi ti shike ngeenge hatu pula Jehova e he tu twale momayeleko?
• Omolwashike twa pumbwa okwiilikana ‘tu xupifwe komunawii’?
[Efano pepandja 23]
Lydekker
[Efano pepandja 25]
Otu na okudimina po vamwe ngeenge otwa hala okudiminwa po