ONGULUMAMBO MOINTANETA yiileshomwa yopaMbiimbeli
ONGULUMAMBO MOINTANETA
yiileshomwa yopaMbiimbeli
Oshindonga
  • OMBIIMBELI
  • IILESHOMWA
  • OKUGONGALA
  • w04 4/1 ep. 22-26
  • Kondjifa omhepo younyuni tau lunduluka

Oshitopolwa shika kashi na okavidio.

Opu na epuko lyasha, okavidio itaka yi komeho.

  • Kondjifa omhepo younyuni tau lunduluka
  • Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2004
  • Uupalanyolo uushona
  • Uuyelele wa faathana
  • Omifikamhango dopaenghedi tadi xutuka
  • ‘Inatu twalwaatwalwa nande’
  • Omhepo younyuni oi na eenghono
  • Omhepo yaKalunga oi na eenghono dinenenene
  • Taamba ombepo yaKalunga, ihe haandjoka yuuyuni
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2011
  • Kotokela ookuume aawinayi, momasiku ngaka gahugunina
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2015
  • Kondjifa “omhepo younyuni”
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2008
  • Omolwashike tu na okuwilikwa kombepo yaKalunga?
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2011
Tala uuyele wa gwedhwa po
Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2004
w04 4/1 ep. 22-26

Kondjifa omhepo younyuni tau lunduluka

“Fye inatu tambula omhepo younyuni, ndelenee Omhepo tuu ei yomuKalunga.”—1 OVAKORINTO 2:12.

1. Omeenghedi dilipi Eva a li a pukifwa?

“EYOKA la kengelela nge.” (Genesis 3:13) Neendjovo odo dinini, omukainhu wotete Eva, okwa kendabala okuyelifa kutya omolwashike a ninga omunashibofa koshipala shaJehova Kalunga. Osho a popya osha li shoshili, nonande kasha li tashi yukipalifa okunyona kwaye. Konima yefimbo omuyapostoli Paulus okwa li a nwefwa mo a shange ta ti: “[Eva] oye a pukifwa [filufilu, NW].” (1 Timoteus 2:14) Okwa li a pukifwa a itavele kutya okuhadulika mokulya oshiimati osho sha dilikwa, otaku mu etele ouwa, taku mu ningi a kale a fa Kalunga. Okwa li yo a pukifwa shi na sha nokutya olyelye e mu kengelela. Ka li e shi shii kutya eyoka ola li ashike oshinima osho okupitila musho Satana Ondiaboli a popila.—Genesis 3:1-6.

2. (a) Ongahelipi Satana ha pukifa ovanhu kunena? (b) “Omhepo younyuni” oshike, nomapulo elipi hatu ka konakona?

2 Okudja pefimbo laAdam naEva, Satana okwa twikila okupukifa ovanhu. Doshili, oye ta “hongaula ounyuni aushe.” (Ehololo 12:9) Omakoto aye inaa lunduluka. Nonande iha longifa vali eyoka lo venevene, ota twikile okuholeka kutya oye lyelye. Okupitila moitukulwa yongeshefa yomalihafifo, moikundaneki nosho yo moinima imwe i lili, Satana oha pukifa ovanhu va itavele kutya inava pumbwa ewiliko laKalunga lopahole noitava mono ouwa mulo. Oshikonga shOndiaboli shokupukifa osha etifa movanhu keshe pamwe omhepo younashibofa oyo tai kondjifa eemhango nomafinamhango Ombibeli. Ombibeli otai ifana omhepo oyo kutya “omhepo younyuni.” (1 Ovakorinto 2:12) Omhepo oyo ohai nwefa mo neenghono osho ovanhu ovo inava shiiva Kalunga va itavela nosho yo oikala yavo nelihumbato lavo. Omhepo oyo ohai ulikwa ngahelipi, nongahelipi hatu dulu okukondjifa enwefemo layo olo tali nyonauna? Natu tale.

Omifikamhango dopaenghedi tadi xutuka

3. Omolwashike “omhepo younyuni” i liwetikile neenghono kunena?

3 Kunena, “omhepo younyuni” oi liwetikile neenghono. (2 Timoteus 3:1-5) Otashi dulika wa didilika kutya omifikamhango dopaenghedi otadi xutuka. Omishangwa otadi yelifa kutya omolwashike shi li ngaho. Konima yokudikwa po kwOuhamba waKalunga mo 1914, meulu omwa tukuluka olwoodi. Satana novaengeli vaye veendemoni ova findwa nova ekelwa kedu. Molwaashi Satana okwa handuka unene, okwa hapupalifa eenghendabala daye dokupukifa ounyuni aushe. (Ehololo 12:1-9, 12, 17) Ota kendabala monghedi keshe ta dulu opo a “pukife, ngenge tashi dulika novahoololwa yo.” (Mateus 24:24) Tu li oshiwana shaKalunga, ofye unene oshihakanwa shaye. Ota kendabala okuhanauna po oupamhepo wetu opo tu ha kale twa hokiwa kuJehova ndele hatu kanifa etimaumbwile lomwenyo waalushe.

4. Ovapiya vaJehova ohava tale ko ngahelipi Ombibeli, nongahelipi ounyuni hau i tale ko?

4 Satana ota kendabala okudinifa Ombibeli, embo olo li na ondilo olo hali tu hongo kombinga yOmushiti wetu omunahole. Ovapiya vaJehova ove hole Ombibeli nove i lenga. Otu shi shii kutya oi li Eendjovo daKalunga da nwefwa mo, ndele kai fi eendjovo dovanhu. (1 Ovatessaloniki 2:13; 2 Timoteus 3:16) Ndele ounyuni waSatana owa hala tu diladile shimwe shi lili. Pashihopaenenwa, eenhetekelindjovo dembo limwe olo la ponokela Ombibeli, otadi ti: “Kape na sha osho ‘shiyapuki’ shi na sha nOmbibeli nokai fi ‘eendjovo daKalunga.’ Kaya li ya shangwa kovayapuki va nwefwa mo kuKalunga, ndele okovapristeri ovo tava lalakanene okukala ovanaenghono.” Ovo va ningifwa va itavele omapopyo a tya ngaho otashi dulika va kale noupu oihakanwa yediladilo la puka kutya ova manguluka okulongela Kalunga monghedi keshe oyo va hala—ile ve he mu longele nandenande.—Omayeletumbulo 14:12.

5. (a) Oshike osho omushangi umwe a popya shi na sha nomalongelokalunga oo haa longifa Ombibeli? (b) Ongahelipi omadiladilo ounyuni amwe oo e li apeshe a yooloka ko kwaasho Ombibeli tai popi? (Kwatela mo oshimhungu osho shi li pepandja la shikula ko.)

5 Omaponokelo a yukilila naao inaa yukilila okuponokela Ombibeli, pamwe noihelele yopamalongelokalunga yaavo hava ti ohava yambidida Ombibeli, oya etifa okuyandja oushima taku hapupala, shi na sha nomalongelokalunga, mwa kwatelwa omalongelokalunga oo haa longifa Ombibeli. Elongelokalunga otali ponokelwa moikundaneki nosho yo kovahongwanhu. Omushangi umwe okwa ti: “Ovanhu vahapu ihava tale ko nawa eitavelo lOshijuda nosho yo Oukriste. Etaleko liwa li na sha nao olo kutya otaa monika nawa ndele oonghulu yonale; etaleko lii unene olo kutya oku na omataleko itaa tambulwa ko oo taa imbi ekulo meendunge notaa i moshipala exumokomesho lopaunongononi. Momido opo da di ko okudina omaitavelo oo okwa etifa okusheka nosho yo outondwe womoipafi.” Outondwe oo ohau etifwa luhapu kwaavo va anya okudimina okukala po kwaKalunga naavo “omadiladilo avo a ninga ongaho.”—Ovaroma 1:20-22.

6. Etaleko lounyuni li na sha nomilele odo da tokolwa kuKalunga olilipi?

6 Onghee hano, itashi kumwifa eshi ovanhu tava ehene kokule unene nomifikamhango daKalunga di na sha nelihumbato. Pashihopaenenwa, Ombibeli otai hokolola oushenge u li “oififahoni.” (Ovaroma 1:26, 27) Otai popi yo kutya ovo tava haele notava nyono ohombo itava ka fyuulula Ouhamba waKalunga. (1 Ovakorinto 6:9) Ndelenee moilongo ihapu omilele da tya ngaho inadi tambulwa ko ashike ndele ohadi popilwa mouwa momambo, moifo, momaimbilo, meekino nomomauliko okoTV. Ovo tava popile mowii neenghono oilonga ya tya ngaho ohava talika ko ve li ovakwandudi, hava tokola vamwe, noitava endele pamwe nokudiladila ku li pefimbo. Ponhele yokutala ko omifikamhango daKalunga di li omauliko ohole, ounyuni owe di tala ko di li omandangalati taa imbi emanguluko nembilipalelo lopaumwene.—Omayeletumbulo 17:15; Judas 4.

7. Omapulo elipi tu na okulipula?

7 Mounyuni ou tau nghonopaleke onghatu yao yokupataneka Kalunga, oshi li pandunge okukonakona oikala yetu nomifikamhango detu. Efimbo nefimbo, otu na okulikonakona pamwe neilikano tu shilipaleke ngeenge itatu twalwaatwalwa kanini nakanini tu efe po okudiladila kwaJehova nomifikamhango daye. Pashihopaenenwa, ohatu dulu okulipula hatu ti: ‘Mbela ohandi hokwa oinima oyo ndi na okukala nda efa po omido da pita? Mbela ohandi lemene noupu koilonga oyo ya tokolwa kuKalunga? Mbela paife ondi na eamo lokutala ko oinima yopamhepo i li inai kwata moiti shi dulife nale? Mbela onghedi yokukalamwenyo kwange otai ulike ngoo kutya onda pitifa komesho oinima yOuhamba monghalamwenyo yange?’ (Mateus 6:33) Okulipula kwa tya ngaho otaku tu kwafele tu kondjife omhepo younyuni.

‘Inatu twalwaatwalwa nande’

8. Ongahelipi omunhu ta dulu okutwalwaatwalwa fiyo ta di po puJehova?

8 Omuyapostoli Paulus okwa shangela Ovakriste vakwao a ti: “Otwa pumbwa okuyandja elitulemo li dule loshito koinima oyo twa uda, opo tu ha twalwaatwalwe nande.” (Ovaheberi 2:1, NW) Oshikepa oyo tai twalwaatwalwa komeva kai na efiku i ka hange efikilo layo. Ngeenge omukulunhu wayo ke na ko nasha nomhepo nosho yo ekunguluko lomeva, oshikepa yaye otashi dulika i twalwaatwalwe fiyo ya pitilila po petulilo leeshikepa la amenwa ndele tai ke li denga komunghulofuta u yadi omamanya. Sha faafana, nafye ngeenge itatu yandje elitulemo keeshili di na ondilo dEendjovo daKalunga, otashi dulika tu twalwaatwalwe noupu tu dje po puJehova ndele oupamhepo wetu tau fe oshikepa ya teka. Opo oupamhepo wetu u teke po ngaho, inatu pumbwa okweekelashi lela oshili sha yukilila. Doshili, havahapu hava ekeleshi Jehova ombadilila noku shi ningila owina. Luhapu, ohava hovele kanini nakanini okukufa ombinga moshinima shonhumba osho hashi va piyaaneke va yandje elitulemo kEendjovo daKalunga. Ohava twalwaatwalwa fiyo va ya menyono noinave shi shiiva. Ngaashi omukulunhu woshikepa oo a kofa, oohandimwe va tya ngaho ohava kala va kofa nohava penduka ashike eshi oinima ya ningwa nale.

9. Omeenghedi dilipi Jehova a nangeka noupuna Salomo?

9 Diladila konghalamwenyo yaSalomo. Jehova okwa li e mu nangeka po e li ohamba yaIsrael. Kalunga okwa pitika Salomo e mu tungile otembeli nokwe mu nwefa mo a shange oitukulwa yonhumba yOmbibeli. Jehova okwa popya naye oikando ivali nokwe mu ninga oshipuna, a kale a fimanekwa apeshe nokupangela nombili. Komesho yaaishe, Jehova okwa punika Salomo a kale nounongo muhapu. Ombibeli oya ti: “Kalunga okwa pa Salomo [ounongo] neendunge dihapu nomayele mahapu e fike peheke lopefuta, onghee ounongo waSalomo wa li unene u dule ounongo wovanhu aveshe vokOushilo nounongo aushe womuEgipti.” (1 Eehamba 4:21, 29, 30; 11:9) Doshili, omunhu otashi dulika u diladile kutya Salomo okwa li a wana shili okukala omudiinini kuKalunga e dule ovanhu aveshe. Ndele Salomo okwa twalwaatwalwa fiyo omoushunimonima. Osho osha enda ngahelipi mbela?

10. Elombwelo lilipi Salomo a dopa okudulika kulo, noshidjemo osha li shike?

10 Salomo okwa li e shii nokwa li a uda ko nawanawa Omhango yaKalunga. Nope he na omalimbililo okwa li e na elitulemo le likalekelwa momalombwelo oo a li a shangelwa ovo kwa li tava ningi eehamba muIsrael. Momalombwelo oo omwa li limwe olo tali ti: “[Ohamba] i he likongele ovalikadi vahapu, omwenyo waye u he liteeke po.” (Deuteronomion 17:14, 17) Nonande opa li elombwelo olo la yela, Salomo okwa li novakainhu omafele aheyali novakainhu vopomunghulo ve li omafele atatu. Vahapu vomovakainhu ovo okwa li hava longele oikalunga. Katu shi shii kutya omolwashike Salomo a konga ovakainhu ve fike opo nokatu shii kutya ongahelipi e lipopila shi na sha naasho. Osho tu shii oshosho kutya okwa dopa okudulika kelombwelo laKalunga la yela. Oidjemo oya li naanaa ngaashi Jehova a londwela. Ohatu lesha taku ti: “Ovalikadi [vaSalomo] va hongaula omutima waye okushikula ookalunga vamwe.” (1 Eehamba 11:3, 4) Eendunge daye dopakalunga oda enda tadi kana po kanini nakanini. Okwa twalwaatwalwa. Konima yefimbo, ehalo laSalomo lokuhafifa ovakainhu vaye ovapaani ola pingena po ehalo laye lokudulika nokuhafifa Kalunga. Kashi nyikifa tuu oluhodi, molwaashi Salomo oye ngoo a li a shanga nalenale eendjovo odo tadi ti: “[Kala] u neendunge, omumwange hafifa omutima wange, opo nee handi dulu okunyamukula ovalundili vange.”—Omayeletumbulo 27:11.

Omhepo younyuni oi na eenghono

11. Ongahelipi osho hatu palula nasho omadiladilo etu hashi nwefa mo okudiladila kwetu?

11 Oshihopaenenwa shaSalomo otashi tu hongo kutya osha nyika oshiponga okutomhafana kutya molwaashi otu shii oshili, enwefemo lounyuni itali ka nwefa mo naanaa okudiladila kwetu. Ngaashi ashike eendja dolela hadi nwefa mo omalutu etu, osho hatu tula momadiladilo etu otashi dulu okufaafanifwa neendja. Osho hatu palula nasho omadiladilo etu ohashi nwefa mo okudiladila kwetu noikala yetu. Molwaashi omahangano eengeshefa oku shi shii kutya osho osho shi li ngaho, ohaa longifa eedola omamiliyona omayovi omudo keshe opo a shiivife oilandifomwa yao. Omashiivifo taa pondola ohaa longifa eendjovo domakoto nomafano taa heke notaa pendula omahalo ovalandi. Ovashiivifi voilandifomwa ove shi shii yo kutya okumona eshiivifo tali ulikwa ashike lumwe ile luvali ihashi linyengifa naanaa ovanhu va endelele va ka lande oilandifomwa. Ndele ngeenge tali endululwa lwoikando momukokomoko wefimbo lile, luhapu ohali ningifa ovalandi va kale va tala ko kutya oshilandifomwa shonhumba oshiwa. Omashiivifo oilandifomwa ohaa pondola—ngeno okwa li hasho ngeno kape oo ta longifa oimaliwa moku a ninga. Ohaa nwefa mo neenghono okudiladila noikala yovanhu.

12. (a) Ongahelipi Satana ha nwefa mo okudiladila kwovanhu? (b) Oshike osho tashi ulike kutya Ovakriste otava dulu okunwefwa mo?

12 Ngaashi omushiivifi woilandifomwa, Satana oha xumifa komesho omadiladilo aye moku a ningifa a kale taa monika mahokwifa, e shi shii kutya konima yefimbo ota dulu okupondola ovanhu va tambule ko onghedi yaye yokudiladila. Okupitila momalihafifo nosho yo moinima imwe i lili, Satana oha pukifa ovanhu va itavele kutya ouwa oo owii nowii oo ouwa. (Jesaja 5:20) Nokuli nOvakriste vashili ova ninga oihakanwa yoshikonga shaSatana shokutandavelifa oipupulu. Ombibeli otai londwele tai ti: “Omhepo otai popi eendjovo di uditike nawa nokutya, momafiku axuuninwa vamwe otave liteeka po eitavelo, ndee tava ka shikula eemhepo dipukifi nomalongo eendemoni, otava pukifwa koihelele yovanaipupulu, ovo va xwikwa [meliudo] lavo noshixwikifo.”—1 Timoteus 4:1, 2; Jeremia 6:15.

13. Ookaume vai ovelipi, nongahelipi eendafano letu tali dulu oku tu nwefa mo?

13 Kape na umwe womufye a lya olusha lokuhanwefwa mo komhepo younyuni. Eemhepo noikungulu yomeva yonghalelo yaSatana oi na eenghono. Ombibeli otai tu kumaida pandunge tai ti: “Inamu puka: Ookaume [vai] otava nyono po eenghedi diwa.” (1 Ovakorinto 15:33) Ookaume vai otava dulu okukwatela mo oshinima keshe tashi ulike omhepo younyuni ile omunhu keshe ta ulike omhepo oyo—nokuli nande omeongalo. Ngeenge otwa tomhafana kutya ookaume vai itava dulu oku tu etela owii, mbela katu na yo okudimina kutya ookaume vawa itava dulu oku tu kwafela? Ndele okutomhafana oko okwa puka filufilu! Ombibeli otai popi sha yela eshi ya ti: “Kala nokweenda novanongo, opo nee naave yo u ninge omunongo. Ndelenee ou ha endafana novashima, ota ka laipala.”—Omayeletumbulo 13:20.

14. Omeenghedi dilipi hatu dulu okukondjifa omhepo younyuni?

14 Opo tu kondjife omhepo younyuni otu na okweendafana novanaendunge, sha hala okutya ovo tava longele Jehova. Otu na okuyadifa omadiladilo etu noinima oyo tai tungu eitavelo letu. Omuyapostoli Paulus okwa shanga a ti: “Ashishe osho shoshili, naasho sha fimana, naasho sha yuka, naasho sha koshoka, naasho shi holike, naasho shi netumbalo liwa, ongenge onghedi iwa ile epandulo, ei aishe i diladileni.” (Ovafilippi 4:8) Tu li ovanhu va manguluka okuninga omatokolo etu vene, ohatu dulu okuhoolola kutya ohatu ka diladila oinima ilipi. Natu hoolole alushe okudiladila oinima oyo tai tu ehenifa popepi elela naJehova.

Omhepo yaKalunga oi na eenghono dinenenene

15. Ongahelipi Ovakriste vomuKorinto shonale va li va yooloka ko kovakalimo vakwao vomoshilando osho?

15 Mepingafano naavo va pukifwa komhepo younyuni, Ovakriste vashili ohava wilikwa komhepo iyapuki yaKalunga. Paulus okwa li a shangela eongalo lokuKorinto eshi a ti: “Fye inatu tambula omhepo younyuni, ndelenee Omhepo tuu ei yomuKalunga, opo tu shiive eshi twe shi pewa oshali kefilonghenda laKalunga.” (1 Ovakorinto 2:12) Korinto shonale osha li oshilando osho sha li shi yadi omhepo younyuni. Ovakalimo vomusho ova li va nyonauka nai pamilele nomolwaasho outumbulilo “okuninga Omukorinto” owa ka mona eityo tali ti kutya “okukala ho i momilele da nyata.” Satana okwa twikifa omadiladilo ovanhu. Onghee hano, ove shii shinini ile kave shii sha kombinga yaKalunga kashili. (2 Ovakorinto 4:4) Ndelenee okupitila momhepo yaye iyapuki, Jehova okwa pashula omesho Ovakorinto vamwe opo va dule okumona eshiivo loshili. Omhepo yaye oye ve linyengifa noku va wilika va ninge omalunduluko manene mokukalamwenyo kwavo opo va hokiwe nokunangekwa noupuna kuye. (1 Ovakorinto 6:9-11) Nonande omhepo younyuni oya li i na eenghono, omhepo yaJehova oya li i na eenghono i dule omhepo younyuni.

16. Ongahelipi hatu dulu okumona nokudiinina omhepo yaKalunga?

16 Onghalo oya faafana kunena. Omhepo iyapuki yaJehova oyo eenghono da shiya ko meshito alishe, nohe i yandje nehalo liwa kwaaveshe ovo have i indile meitavelo. (Lukas 11:13) Ndele opo tu kale nomhepo iyapuki yaKalunga, otu na okuninga shihapu shi he fi ashike okukondjifa omhepo younyuni. Otu na yo okukala hatu konakona pandjikilile Eendjovo daKalunga noku di tula moilonga mokukalamwenyo kwetu opo omhepo yetu—oikala yetu yopamadiladilo—i yukifwe i kale metwokumwe nokudiladila kwaye. Ngeenge otwa ningi ngaho, Jehova ote ke tu pameka opo tu kondjife ekoto keshe Satana ta ka longifa okuteya po oupamhepo wetu.

17. Omeenghedi dilipi oshimoniwa shaLot tashi dulu oku tu hekeleka?

17 Nonande Ovakriste kave fi oshitukulwa shounyuni, ove li mounyuni. (Johannes 17:11, 16, NW) Kape na umwe womufye ta dulu okuhenuka filufilu omhepo younyuni, molwaashi otashi dulika hatu longo pamwe ile hatu kala meumbo limwe naavo ve he na ohole yokuhola Kalunga neendjila daye. Mbela ohatu kala tu udite ngaashi Lot oo kwa li a “yahamekwa” koilonga i he li pamhango yovanhu vomuSodom ovo a li mokati kavo? (2 Petrus 2:7, 8) Ngeenge osho, natu hekelekweni. Jehova okwa li a amena nokuxupifa Lot nota dulu oku tu ningila sha faafana. Tate yetu omuholike oku wete noku shii eenghalo detu, nota dulu oku tu pa ekwafo neenghono odo twa pumbwa opo tu kaleke po oupamhepo wetu. (Epsalme 33:18, 19) Ngeenge otwe mu lineekele noku mu ifana, ote ke tu kwafela tu kondjife omhepo younyuni, kashi na nee mbudi kutya eenghalo detu odidjuu shi fike peni.—Jesaja 41:10.

18. Omolwashike tu na okulenga ekwatafano letu naJehova?

18 Mounyuni ou wa tukuka ko kuKalunga nowa pukifwa kuSatana, fye tu li oshiwana shaJehova otwa nangekwa noupuna neshiivo loshili. Kungaha otu na ehafo nombili oyo i he niwe kounyuni. (Jesaja 57:20, 21; Ovagalati 5:22) Otwa hafela eteelelo likumwifi lomwenyo waalushe mOparadisa, omo omhepo younyuni ou tau xulu po itai ka kala po vali nande. Onghee hano natu kale twa lenga ekwatafano letu naKalunga li na ondilo nokukala tu li oupafi opo tu pukulule oikala keshe yokutwalwaatwalwa pamhepo. Natu eheneni popepi elela naJehova note ke tu kwafela tu kondjife omhepo younyuni.—Jakob 4:7, 8.

Oto dulu okuyelifa?

• Omeenghedi dilipi Satana a pukifa nokuhongaula ovanhu?

• Ongahelipi hatu dulu okuhenuka okutwalwaatwalwa tu fiye po Jehova?

• Oshike tashi ulike kutya omhepo younyuni oi na eenghono?

• Ongahelipi hatu dulu okumona nokudiinina omhepo yaKalunga?

[Oshimhungu pepandja 11]

EKONDJIFAFANO POKATI KOUNONGO WOUNYUNI NAAO WOPAKALUNGA

Kape na oshili ye lixwa po—ovanhu ohava toto oshili yavo vene.

“Eendjovo [daKalunga] odo oshili.”—Johannes 17:17.

Mokutokola osho shi li mondjila naasho sha puka, lineekela omaliudo oye.

“Omutima wovene ou nomakoto u dule ashishe nowa nyonauka.”—Jeremia 17:9.

Ninga osho wa hala.

“Ondjila yomunhu ihai kala mepangelo laye mwene, . . . nhumbi ta yukifa eenghatu daye.”—Jeremia 10:23.

Oupuna oo tau eta ehafo.

“Olwisho loimaliwa olo efina lowii aushe.”—1 Timoteus 6:10.

[Efano pepandja 23]

Salomo okwa twalwaatwalwa ndele ta fiye po elongelokalunga lashili nokulongela oikalunga

    Ndonga Publications (1987-2025)
    Za mo
    Inda mo
    • Oshindonga
    • Tumina yalwe
    • Hogolola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ngele to longitha ongulumambo yetu
    • Uuyelele wiinima yopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Inda mo
    Tumina yalwe