Oolyelye tava fimaneke Kalunga kunena?
“Omwene wetu naKalunga ketu, Ove wa wana okutambula efimano nefimaneko nepangelo.”—EHOLOLO 4:11.
1, 2. (a) Oihopaenenwa ilipi tai ulike kutya ovanhu ohava kendabala okuhopaenene omidutilo doinima yomoushitwe? (b) Epulo lilipi la holoka po, nenyamukulo olilipi?
EFIKU limwe mo 1940 nasha, omuindjiniya Omuswise George de Mestral, okwa li a ka enda nombwa yaye. Eshi a alukila keumbo, okwa didilika kutya oikutu yaye nosho yo olududi lombwa oya li iyadi oonanghanyata. Nokatalekonawa, okwa konakona oonanghanyata nekende lokunenepeka nokwa li a kumwifwa kouhake vanininini ovo hava kanyatele kukeshe osho tashi ende po. Xuuninwa, okwa tota po oupateko vopaunongononi ve na ounima va fa eexwiki navamwe ova yukila koonanghanyata. De Mestral haye aeke a hopaenena oinima yomeshito. MOilongo yaHangana, ovamwainafana vavali ve na ofani Wright, ova nduluka odila konima eshi va konakona eedila dinene domwenyo tadi tuka. Omuindjiniya Omufransa Alexandre-Gustave Eiffel okwa nduluka oshungo muParis i na edina laye, a longifa omafinamhango a fimana oo taa dulifa ekipa letundji lomunhu li yambidide ondjudo yolutu.
2 Oihopaenenwa oyo otai ulike nawa nghee ovanhu luhapu hava kendabala okuhopaenena omidutilo doinima yomoushitwe. Ndele oshi li pandunge okupula kutya: Olungapi ovanduluki voinima hava pandula Oo a shita oonanghanyata vanininini, eedila dinene, ekipa letundji lomunhu nosho yo oishitwa aishe ikwao ikumwifi oko kwe likolelela oinima ihapu oyo hai ndulukwa kovanhu? Doshili, oshinyikifa oluhodi mounyuni wonena eshi Kalunga iha pewa alushe olupandu ile efimano olo le mu wana.
3, 4. Oshitya shOshiheberi sha tolokwa “efimano” otashi ti ngahelipi, noshi na okukala tashi ulike kushike ngeenge tashi longifwa shi na sha naJehova?
3 Vamwe otashi dulika ve lipule kutya: ‘Omolwashike sha pumbiwa okufimaneka Kalunga? Mbela Kalunga ina fimana nale?’ Doshili, Jehova oye Omunhu a fimanenena meshito alishe, ndele osho inashi hala okutya kutya okwa fimana momesho ovanhu aveshe. MOmbibeli, oshitya shOshiheberi sha tolokwa “efimano” oshi na eityo lopetameko “londjudo.” Otashi ulike kukeshe osho tashi ningi omunhu a kale ta monika mukumwifi ile a fimana kuvamwe. Ngeenge sha longifwa shi na sha naKalunga, otashi ulike kwaasho tashi ningi Kalunga a kale mukumwifi kovanhu.
4 Havanhu vahapu kunena hava didilike osho tashi ningi Kalunga a kale mukumwifi. (Epsalme 10:4; 14:1) Doshili, ovanenenhu moulikumwe wovanhu, nonande otashi dulika va itavela kutya Kalunga oko eli, ova nwefa mo ovanhu luhapu va kale va dina Omushiti mukumwifi weshito alishe. Mbela ove shi ninga meenghedi dilipi?
‘Kave na elipopilo’
5. Ovanongononi vahapu ova hokolola ngahelipi nghee oikumwifilonga yomeshito ya holoka po?
5 Ovanongononi vahapu otava divilike kutya kaku na Kalunga. Ndele mbela ohava hokolola ngahelipi nghee oikumwifilonga yomeshito ya holoka po, mwa kwatelwa ovanhu? Ohava hokolola kutya oya holoka po okupitila moevolusi, eenghono dongaho odo taku tiwa kutya ohadi etifa po oinima ashike ngahenya. Pashihopaenenwa, omuevolusi Stephen Jay Gould okwa shanga a ti: “Otu li po molwaashi ongudi imwe yeeshi ya yooloka ko kudikwao, ya li i na oludi lomilenge odo da li di na oukwatya we likalekelwa wokudula okulundulukila momaulu opo di kale oishitwa yokombada yedu . . . Otashi dulika twa hala eyelifilo ‘la denga mbada’—ndele kape na sha.” Sha faafana, Richard E. Leakey nosho yo Roger Lewin ova shanga va ti: “Otashi dulika oishitwa yopanhu ya holoka po ashike ombadilila omolwepuko linenenene lomeshito.” Nokuli novanongononi vamwe ovo hava tange ewapalo nomidutilo doinima yomoushitwe ova dopa okufimaneka Kalunga.
6. Oshike hashi shololifa ovanhu vahapu va ha fimaneke Kalunga nefimano olo le mu wana e li Omushiti?
6 Ngeenge ovahongwanhu tava ti kutya oevolusi oyoshili, ova hala okutya ovovo ashike ve he na eshiivo hava anye oku i itavela. Ovanhu vahapu ohave linyenge ngahelipi kepopyo olo? Omido donhumba da pita, omulumenhu oo e shii nawa oevolusi okwa li a pulaapula ovanhu ovo va tambula ko ehongo loevolusi. Okwa ti: “Onda mona kutya ovanhu vahapu ovo va itavela oevolusi ove li ashike ovaitaveli molwaashi va lombwelwa kutya ovanhu aveshe ovanaendunge ovaitaveli.” Heeno, ngeenge ovanhu ovo va hongwa tava popile omataleko avo kutya Kalunga ke ko, ovanhu vamwe ohava shololifwa va ha fimaneke Kalunga nefimano olo le mu wana e li Omushiti.—Omayeletumbulo 14:15, 18.
7. PaVaroma 1:20, oshike tashi dulu okumonika nawa okupitila meshito liwetike, nomolwashike?
7 Mbela ovanongononi ova fika pexulifodiladilo olo molwaashi pe na oushili noumbangi wonhumba? Hasho nandenande! Otwa dingililwa koumbangi kutya oku na Omushiti. Shi na sha nOmushiti, omuyapostoli Paulus okwa shanga a ti: “Oinima i he wetike [yaKalunga] nokutya, eenghono daye daalushe noukalunga waye, otai monika nawa moilonga yaye okudja keshito lounyuni [lovanhu], ngeenge tai konakonwa, opo [ovo inava itavela] va kale ve he na elipopilo.” (Ovaroma 1:20) Eshito otali yandje oumbangi wOmushiti walo. Kungaha, Paulus okwa li ta ti kutya okudja kehovelo lokukala po kwovanhu, osha kala tashi shiiva kovanhu ‘okukonakona’ oumbangi u na sha nokukala po kwaKalunga okupitila meshito liwetike. Oumbangi oo ou li peni mbela?
8. (a) Ongahelipi eulu lovene tali yandje oumbangi weenghono nounongo waKalunga? (b) Oumbangi ulipi u li po kutya ewangadjo oli na Omweetifi woTete?
8 Otu wete oumbangi u na sha naKalunga keulu li yadi eenyofi. Epsalme 19:2 otali ti: “Eulu olo hali hepaulula oshinge shaKalunga.” “Eulu,” sha hala okutya etango, ohani neenyofi, otai yandje oumbangi weenghono nowounongo waKalunga. Omuvalu munene weenyofi otau tu linyengifa tu kale netilofimaneko lokutila Kalunga. Omaminikilo aeshe oo okeulu ihae linyenge ashike mewangadjo ongaho, ndele ohae linyenge e likolelela keemhango dopaushitwe dokondadalunde.a (Jesaja 40:26) Mbela oshi li ngoo pandunge okutya kutya elandulafano la tya ngaho ole uya po ashike ngahenya? Shikonekwedi, ovanongononi vahapu otava ti kutya ewangadjo ola holoka po neendelelo. Mokuhokolola eityo laasho, omuprofesor umwe okwa shanga a ti: “Okutya kutya ewangadjo ola kala ko alushe otashi diminwa noupu [pataleke] laavo va itavela kutya Kalunga ke ko ile ovo va itavela kutya Kalunga ita dulu okushiivika. Sha faafana, okutya ewangadjo oli na ehovelo otashi monika sha fa kutya oku na okukala omweetifi wotete woinima aishe; molwaashi olyelye ta dulu okudiladila kutya otapa dulu okukala oshinima ndele kape na omweetifi oo ta dulu oku shi etifa po?”
9. Ounongo waJehova ou liwetikile ngahelipi meshito loinamwenyo?
9 Otu wete yo oumbangi u na sha naKalunga kombada yedu. Omupsalme okwa ti: “Omwene, oilonga yoye oi fike peni! Aishe owe i shita nounongo, edu oli yadi oishitwa yoye.” (Epsalme 104:24) “Oishitwa” yaJehova, mwa kwatelwa oinamwenyo otai yandje oumbangi wounongo waye. Ngaashi twa didilika pehovelo, omudutilo woinima i na omwenyo ou li monghedi ya denga mbada oo ovanongononi luhapu tava kendabala okuhopaenenwa. Tala oihopaenenwa ikwao inini. Ovakonakoni voinima otava konakona eembinga doholongo nelalakano lokuninga omambale okwaamena a kola; otava konakona yo oludi lodi yokapuka oyo hai udu ko nawanawa nelalakano lokuxwepopaleka oikwafifo yokuuda ko; otava konakona yo omalwenya okomavava omaxuvi nelalakano lokuxwepopaleka eedila dokutuka meholeko. Ndele nande omunhu na kendabale noudiinini okuhopaenena eshito, ita dulu okuhopaenena filufilu omudutilo wovene woinima yomeshito. Didilika osho embo Biomimicry—Innovation Inspired by Nature la ti: “Oinima oyo i na omwenyo oya ninga keshe osho twa hala okuninga, nope he na okulongifa po omahooli opaushitwe, okunyateka edu ile okutula moshiponga onakwiiwa yayo.” Kau fi tuu ounongo shili!
10. Omolwashike shi he li pandunge okwaanya okukala po kwOmushiti Munene? Shi faneka.
10 Kutya nee oto tale keulu ile oto tale nawa keshito oku kombada yedu, oumbangi u na sha nOmushiti owa yela. (Jeremia 10:12) Otu na okudimina pamwe noishitwa yomeulu oyo tai ingida tai ti: “Omwene wetu naKalunga ketu, Ove wa wana okutambula efimano nefimaneko nepangelo, osheshi Ove wa shita oinima aishe.” (Ehololo 4:11) Ndele ovanongononi vahapu ova dopa okumona oumbangi oo ‘nomesho avo omomutima,’ nonande otashi dulika nokuli va kumwifwa komudutilo woinima oyo ve wete nomesho okomutwe. (Ovaefeso 1:18) Ohatu dulu oku shi faneka monghedi ei: Okupanda ewapalo nomudutilo woinima yomoushitwe ndele hatu anye okukala po kwOmushiti Munene kashi li pandunge, ongaashi ashike okupanda efano liwaliwa ndele hatu anye okudimina okukala po kwomufaneki oo a faneka efano la denga mbada koshiyata sha li inashi fanekwa sha. Hano itashi kumwifa eshi ovo tava anye okwiitavela Kalunga taku tiwa kutya ‘kave na elipopilo.’
“Ovakwatiketi ovapofi vovapofi” otava pukifa vahapu
11, 12. Ehongo li na sha nesheyo ola kanghamena kembeleko lilipi, noshike tashi ulike kutya ehongo olo itali fimanekifa Kalunga?
11 Ovanhu vahapu ovalongelikalunga ova itavela shili kutya okulongela Kalunga kwavo otaku fimanekifa Kalunga. (Ovaroma 10:2, 3) Ndelenee elongelokalunga oli li oshitukulwa vali shimwe shoulikumwe wovanhu osho sha imba lelalela ovanhu omamiliyona va fimaneke Kalunga. Ngahelipi mbela? Natu konakoneni eenghedi mbali.
12 Yotete, omalongelokalunga okwa dopa okufimanekifa Kalunga mokuhonga omahongo oipupulu. Tala pashihopaenenwa shi na sha nehongo li na sha nesheyo. Ehongo la tya ngaho ola kanghamena kembeleko kutya molwaashi Kalunga oku na eenghono okushiiva onakwiiwa, oku shii oilanduliko yakeshe shimwe. Kungaha, esheyo otali yandje ediladilo kutya Kalunga okwa nuna nalenale onakwiiwa yakeshe umwe, kutya nee oiwa ile oii. Padiladilo olo, ombedi molwaashi pe na okumona oixuna noukolokoshi aushe mounyuni wonena oi na okupewa Kalunga. Itashi fimanekifa Kalunga nandenande ngeenge oye ta pewa ombedi oyo paulelalela i na okupewa Omutondi waye munene, Satana, oo Ombibeli tai mu ifana “omupangeli wounyuni.”—Johannes 14:30; 1 Johannes 5:19.
13. Omolwashike sha nyika oulai okudiladila kutya Kalunga ita dulu okupangela okudula kwaye okushiiva onakwiiwa? Shi faneka.
13 Esheyo oli li ehongo li he fi lopamishangwa olo tali lundile Kalunga. Otali dongakanifa osho ha dulu okuninga naasho ha ningi shili. Oushili oo kutya Kalunga ota dulu okushiiva oiningwanima komesho yefimbo owa yelifwa nawa mOmbibeli. (Jesaja 46:9, 10) Ndelenee kashi li pandunge okudiladila kutya ita dulu okupangela okudula kwaye okushiiva onakwiiwa ile kutya oye a etifa oilanduliko aishe. Oku shi faneka: Natu tye nee ngeno ou na eenghono dihapu dopalutu. Mbela osho otashi ke ku ningifa u kale wa hala okutumba po oshinima keshe shidjuu osho to mono? Hasho nandenande! Sha faafana, okudula okushiiva onakwiiwa itashi fininike Kalunga a shiive ile a nune keshe shimwe. Oha longifa eshiivo lokushiiva onakwiiwa pandunge.b Osha yela kutya, omahongo oipupulu mwa kwatelwa esheyo itaa fimanekifa Kalunga.
14. Omonghedi ilipi omalongelokalunga a unganekwa a dopa okufimanekifa Kalunga?
14 Onghedi onhivali omo omalongelokalunga a unganekwa a dopa okufimanekifa Kalunga oyo okupitila melihumbato lovalanduli vao. Ovakriste ova teelelwa va landule omahongo aJesus. Kakele koinima imwe, Jesus okwa honga yo ovalanduli vaye va ‘kale ve holafane’ nova kale ‘ve he fi oshitukulwa shounyuni.’ (Johannes 15:12; 17:14-16, NW) Ongahelipi shi na sha noilyo yovawiliki vopamhepo vOukwakriste? Mbela oya landula ngoo shili omahongo oo?
15. (a) Ondjokonona yovawiliki vopamhepo i na sha noita yoiwana oi li ngahelipi? (b) Elihumbato lovawiliki vopamhepo ola etela shike ovanhu omamiliyona?
15 Diladila ondjokonona yovawiliki vopamhepo i na sha noita. Ova yambidida, va panda, nokuli nokuwilika oita ihapu yoiwana. Ova nangeka noupuna eetulupa doita nova yukipalifa okudipaa. Otwe linyengifwa tu pule kutya: ‘Mbela ovawiliki vopamhepo ova diladila ngoo nale kutya ovawiliki vopamhepo vakwao vokombinga ikwao navo otava ningi sha faafana?’ (Tala oshimhungu “Mbela Kalunga okwaama kombinga yalyelye?”) Ovawiliki vopamhepo ihava fimaneke Kalunga ngeenge tava ti kutya ote va yambidida moita yetileshi lohonde; ihave mu fimaneke yo ngeenge tava ti kutya omifikamhango dOmbibeli odonghuluyonale nokupanda oluhaelo loludi keshe. Itave tu dimbulukifa tuu ovawiliki vopamalongelokalunga ovo Jesus a ifana kutya “ovakolokoshi” ‘novakwatiketi ovapofi vovapofi’! (Mateus 7:15-23; 15:14) Elihumbato lovawiliki vopamhepo ola ningifa ohole yokuhola Kalunga yovanhu omamiliyona italale.—Mateus 24:12.
Oolyelye tava fimaneke shili Kalunga?
16. Opo tu nyamukule epulo kutya oolyelye tava fimaneke shili Kalunga, omolwashike tu na okutala mOmbibeli?
16 Ngeenge ovanenenhu vahapu mounyuni ova dopa okufimaneka Kalunga, mbela oolyelye nee tave shi ningi shili? Opo tu nyamukule epulo olo, otu na okutala mOmbibeli. Doshili, Kalunga oku na oufemba wokupopya nghee e na okufimanekwa, nokwa tula po omafinamhango mEendjovo daye, Ombibeli. (Jesaja 42:8) Natu konakoneni eenghedi nhatu di na sha nokufimaneka Kalunga, monghedi keshe hatu nyamukula epulo kutya oolyelye kunena tave shi ningi shili.
17. Ongahelipi Jehova a ulika kutya okufimanekifa edina laye oshinima sha fimanenena shi na sha nehalo laye, noolyelye kunena tava tange edina laJehova mounyuni aushe?
17 Onghedi yotete, ohatu dulu okufimaneka Kalunga mokutanga edina laye. Oushili kutya okutanga edina laKalunga oshinima sha fimanenena shi na sha nehalo laye ou liwetikile mwaasho a ti kuJesus. Omafiku manini fimbo Jesus ina fya, okwa ilikana a ti: “Tate, fimanekifa edina loye.” Opo nee ondaka oya nyamukula ya ti: “Ame onde li fimanekifa nale, ndele ohandi li fimanekifa vali.” (Johannes 12:28) Osha yela kutya Jehova mwene oye kwa li ta popi. Osha yela okudja kenyamukulo laye kutya okufimanekifa edina laye osha fimana kuye. Ndele mbela oolyelye kunena tava fimanekifa Jehova mokushiivifa edina laye nosho yo okulitanga mounyuni aushe? Eendombwedi daJehova odo tadi shi ningi, notadi shi ningi moilongo 235.—Epsalme 86:11, 12.
18. Ongahelipi hatu dulu okudidilika mo ovo tava longele Kalunga ‘moshili,’ nongudu ilipi ya kala tai hongo oshili yOmbibeli oule womido di dule pefele?
18 Onghedi onhivali, ohatu dulu okufimaneka Kalunga mokuhonga oshili kombinga yaye. Jesus okwa ti kutya ovalongelikalunga vashili otava ‘ilikana Kalunga moshili.’ (Johannes 4:24) Ongahelipi hatu dulu okudidilika mo ovo tava longele Kalunga ‘moshili’? Ove na okweekelashi omahongo oo inae likolelela kOmbibeli nosho yo oo taa popi oipupulu kombinga yaKalunga nehalo laye. Ponhele yaasho, ove na okuhonga eeshili da koshoka dEendjovo daKalunga, mwa kwatelwa edi tadi landula apa: Jehova oye Kalunga Omukombadambada, nefimano londodo oyo oye he li pewa aeke (Epsalme 83:19); Jesus oye Omona waKalunga noku li Omupangeli wOuhamba waKalunga wopaMessias a nangekwa po (1 Ovakorinto 15:27, 28); Ouhamba waKalunga otau ka yapulifa edina laYe nokuwanifa po omalalakano aye e na sha nedu e li nosho yo novanhu ovo ve li kulo (Mateus 6:9, 10); onghundana iwa i na sha nOuhamba oo oi na okuudifwa mounyuni aushe. (Mateus 24:14) Oule womido di dule pefele, ongudu ashike imwe ya kala tai hongo oshili i na ondilo ya tya ngaho noudiinini—Eendombwedi daJehova.
19, 20. (a) Omolwashike elihumbato liwa lOmukriste tashi dulika li fimanekife Kalunga? (b) Omapulo elipi taa dulu oku tu kwafela tu didilike mo ovo tava fimanekifa Kalunga kunena mokudiinina elihumbato liwa?
19 Onghedi onhinatu, ohatu dulu okufimaneka Kalunga mokukala metwokumwe nomifikamhango daye. Omuyapostoli Petrus okwa shanga a ti: “Kaleni nokweenda mu he noshipo mokati kovapaani, opo nee eshi tave mu popile mowii ngaashi ovalongi vowii, mokutala [oilonga] yeni iwa va hambelele Kalunga mefiku lekongo.” (1 Petrus 2:12) Elihumbato lOmukriste ohali ulike kutya eitavelo laye oli li ngahelipi. Ngeenge ovatali tava didilike, sha hala okutya tava mono kutya elihumbato liwa lOmukriste oli li oshidjemo lela sheitavelo laye—otashi fimanekifa Kalunga.
20 Oolyele kunena tava fimanekifa Kalunga mokudiinina elihumbato liwa? Ongudu ilipi yopalongelokalunga ya pandulwa luhapu komapangelo omolwokukala kwayo inambili, i li ovakwashiwana hava dulika keemhango nohava futu oifendela yavo? (Ovaroma 13:1, 3, 6, 7) Ovanhu velipi va shiivika nawa mounyuni aushe omolwoukumwe wavo novaitaveli vakwao—oukumwe oo hau pondola omayooloko opamihoko noopashiwana? (Epsalme 133:1; Oilonga 10:34, 35) Ongudu ilipi ya shiivika mounyuni aushe omolwoilonga yayo yokuhonga Ombibeli oyo tai xumifa komesho okudulika keemhango, omafinamhango omoukwaneumbo nosho yo oukoshoki wopaenghedi wopaMbibeli? Ope na ashike ongudu imwe oyo elihumbato layo liwa moinima oyo nosho yo muikwao imwe tali yandje oumbangi kulo vene—Eendombwedi daJehova.
Mbela oto fimaneke tuu Kalunga?
21. Omolwashike tu na okulikonakona ngeenge fye pauhandimwe ohatu fimaneke tuu Jehova?
21 Keshe umwe womufye oku na okulipula kutya: ‘Mbela ame ohandi fimaneke tuu Jehova pauhandimwe?’ PaPsalme 148, oishitwa ihapu otai fimaneke Kalunga. Ovaengeli, eulu lovene, edu nosho yo eshito loinamwenyo—aishe otai tange Jehova. (Ovelishe 1-10) Kashi nyikifa tuu oluhodi eshi ovanhu vahapu kunena ihave shi ningi! Okukala panghedi oyo tai fimanekifa Kalunga, ou li metwokumwe noishitwa aishe oyo tai mu tange. (Ovelishe 11-13) Kape na vali onghedi imwe yokukalamwenyo iwa idule oyo.
22. Mokufimaneka Jehova, omeenghedi dilipi wa nangekwa noupuna, noshike shi na okukala etokolotoko letu?
22 Mokufimaneka Jehova, owa nangekwa noupuna meenghedi dihapu. Eshi to kala neitavelo tali longo mekuliloyambo laKristus, oto kwatakanifwa naKalunga noto hafele ekwatafano lombili noliwa naXo yomeulu. (Ovaroma 5:10) Eshi to kongo omatomheno okufimaneka Kalunga, oto kala u na omukumo nolupandu linene. (Jeremia 31:12) Natango oto dulu okukwafela vamwe va kale nonghalamwenyo ihafifa noi na elalakano, nokungaha oto mono yo ehafo linene. (Oilonga 20:35) Kala mokati kaavo va tokola toko okufimaneka Kalunga—paife nosho yo fiyo alushe!
[Omashangelo opedu]
a Omolwouyelele muhapu shi na sha nanghee eulu lovene hali ulike ounongo neenghono daKalunga, tala etukulwa eti-5 nosho yo eti-17 lembo Draw Close to Jehovah, la nyanyangidwa kEendombwedi daJehova.
b Tala Oshungonangelo ye 1 Aguste 1999, epandja 11-12, okatendo 10-11.
Oto dimbuluka?
• Omolwashike hatu dulu okutya kutya ovanongononi vahapu inava kwafela ovanhu va fimaneke Kalunga?
• Omeenghedi mbali dilipi omalongelokalunga a unganekwa a imba ovanhu va fimaneke Kalunga?
• Omeenghedi dilipi hatu dulu okufimaneka Kalunga?
• Omolwashike u na okulikonakona pauhandimwe ngeenge oto fimaneke tuu Jehova?
[Oshimhungu pepandja 26]
“Mbela Kalunga okwaama kombinga yalyelye?”
Omulumenhu oo a li mEtanga lovakwaita lomOmhepo laNdowishi pefimbo lOita Itivali yOunyuni ndele konima ta ningi umwe womEendombwedi daJehova okwa ti:
“Osho sha piyaaneka nge unene momukokomoko womido odo doita . . . osha li okumona ovawiliki vopamhepo hanga vomomahanganongeleka aeshe—Ovakatolika, Ovaluteri, Ovaepiskopal nosho tuu—tava nangeke noupuna eedila novakwaita fimbo inava ya molweendo lokukaumba oinima ya nyika oshiponga. Luhapu onde lipula kutya: ‘Mbela Kalunga okwaama kombinga yalyelye?’
“Ovakwaita vaNdowishi okwa li hava djala omwiya u na omhato ya shangwa eendjovo Gott mit uns (Kalunga oku li pamwe nafye). Ndele onde lipula kutya: ‘Omolwashike Kalunga ina kala pamwe novakwaita vokombinga ikwao ovo va li velongelokalunga limwe nova li tava ilikana Kalunga kamwe?’ ”