Openi tatu vulu okwaadha omuwiliki omwaanawa?
“Otandi ti, inda, tse inatu ku pumbwa we. Medhina lyaKalunga, inda!”—Oliver Cromwell osho a ti; oohapu dhe odha tothwa mo kuLeopold Amery, oshilyo shOparlemende yaBritania.
Iita Iitiyali yUuyuni oya tsikile nokuhanagula kwayo uule woomwedhi hetatu, nokasha li she ende nawa shi na ko nasha naBritania naakwatheli ye. Leopold Amery nosho wo yamwe yomepangelo oya li ye wete kutya opwa pumbiwa omuwiliki omupe. Onkee ano, mu 7 Mai 1940 mOparlemende yaBritania, omusamane Amery okwa totha moohapu ndhoka dha popiwa metetekelo nokwe dhi lombwele Oministeli yotango yaBritania Neville Chamberlain. Konima yomasiku gatatu, omusamane Chamberlain okwa thigi po iilonga, na Winston Churchill okwa yi pehala lye.
AANTU oya pumbwa ewiliko, ihe hamuwiliki kehe ya hala. Nokuli nomuukwanegumbo, tate oku na okukwatela komeho nawa omukulukadhi gwe naanona opo ya vule okukala ya nyanyukwa. Ano dhiladhila shoka ngoka e li omuwiliki gwoshigwana nenge gwuuyuni a tegelelwa a ninge. Ano itashi kumitha kutya aawiliki aawanawa osha li oshidhigu noonkondo oku ya mona.
Onkee ano, uule woomvula omayovi opwa li pwa ningwa iinima oyindji noonkondo ngaashi okukwaniileka aakwaniilwa, iipotha, omaumboko gomapangelo, omalangekopo, omahogololo, omadhipago gopashiyakela nomalunduluko gomapangelo. Aakwaniilwa, ooministeli dhotango, aapangeli, aapresidende, oohamushangandjai nookayamukulwa oya li ya tulwa kiipundi nokuumbwa ko. Omalunduluko inaaga tegelelwa oga kutha nokuli aapangeli aanankondo kiipundi. (Tala oshimpungu “Oyu umbwa ko koshipundi ombadhilila,” pepandja 5.) Nonando ongaaka, aawiliki ya pyokoka notaya kalelele osha li oshidhigu oku ya mona.
“Otu na owala okutaamba ko ngoka e li po,” nenge opu na mbela sha shilwe shoka tatu vulu okuninga?
Ano itashi kumitha sho aantu oyendji ya teka omukumo shi na ko nasha nokumona omuwiliki omwaanawa. Miilongo yimwe, omaiyuvo gaantu gokwaahenakonasha nokwaahenetegameno oga kala gi iwetikile unene pethimbo lyokuhogolola. Geoff Hill, omutoolinkundana muAfrika, okwa ti: “Okwaahenakonasha nenge okwaahogolola ohaku holoka po apuhe ngele aantu oye wete kutya kaye na oonkondo okukutha po uudhigu womonkalamwenyo yawo. . . . MuAfrika, aantu ngele itaa hogolola itashi ti kutya oye uvite ombili. Olwiindji otashi vulika ye wete kutya kapu na ngoka te ya pulakene ngele tayi indile ekwatho.” Sha faathana, omunyoli miifokundaneki mIilongohangano okwa nyola shi na ko nasha nehogololo li li pokuningwa a ti: “Ando opwa li pu na gumwe a gwanenena ngoka tatu vulu okuhogolola.” Okwa gwedha ko ta ti: “Kapu na nando gumwe a tya ngaaka. Kapu na sha nando. Otu na owala okutaamba ko ngoka e li po.”
Osho shi li ngawo mbela kutya aantu oye na owala “okutaamba ko” aawiliki inaaya gwanenena? Mbela molwashoka aawiliki yopantu inaya vula okugwanitha po oompumbwe dhaapangelwa yawo, otashi ti mbela kutya itapu ka kala we nando omuwiliki omwaanawa? Aawe. Omuwiliki e li dhingi ota vulu okumonika. Oshitopolwa tashi landula otashi ka kundathana kutya olye omuwiliki omwaanawa elela gwaantu nonkene iilonga ye tayi ke etela aantu omamiliyona yomomihoko adhihe uuwanawa—nangoye wa kwatelwa mo.
[Omathano pepandja 3]
Pombanda kolumoho: Neville Chamberlain
Pombanda kolulyo: Leopold Amery
Kolumoho: Winston Churchill
[Omadhina gaathaneki]
Chamberlain: Photo by Jimmy Sime/Central Press/Getty Images; Amery: Photo by Kurt Hutton/Picture Post/Getty Images; Churchill: The Trustees of the Imperial War Museum (MH 26392)