ONGULUMAMBO MOINTANETA yiileshomwa yopaMbiimbeli
ONGULUMAMBO MOINTANETA
yiileshomwa yopaMbiimbeli
Oshindonga
  • OMBIIMBELI
  • IILESHOMWA
  • OKUGONGALA
  • w05 9/1 ep. 13-17
  • Ovakriste ohave limonikila oshinge shaJehova

Oshitopolwa shika kashi na okavidio.

Opu na epuko lyasha, okavidio itaka yi komeho.

  • Ovakriste ohave limonikila oshinge shaJehova
  • Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2005
  • Uupalanyolo uushona
  • Uuyelele wa faathana
  • Eemhito da xutwifwa
  • Etomheno molwaashi onghundana iwa ya uvikwa
  • Moses okwa kala “e wete ou e he wetike”
  • Mbela oto ke limonikila oshinge shaKalunga?
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2005
  • Shiiva eendjila daJehova
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2005
  • Mbela oho imonikila ngaa eadhimo lyaJehova?
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2012
  • Ino etha sha shi ku imbe wu pewe esimano
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2013
Tala uuyele wa gwedhwa po
Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2005
w05 9/1 ep. 13-17

Ovakriste ohave limonikila oshinge shaJehova

“Omesho eni oku nelao, eshi e wete ko, nomatwi eni eshi haa udu ko.” — Mateus 13:16.

1. Elinyengo lOvaisrael shi na sha naMoses eshi a londoloka komhunda yaSinai otali pendula epulo lilipi momadiladilo?

OVAISRAEL ovo va li va ongala pomhunda yaSinai ova li ve na omatomheno mawa okweehena popepi naJehova. Naasho osha li sha yuka, molwaashi Jehova okwa li e va mangulula muEgipti neke laye li na eenghono. Okwa li a fila oshisho eemhumbwe davo, sha hala okutya, e va pa oikulya nomeva ofimbo va li mombuwa. Nokwa li yo e va pa efindano okufinda omatanga ovakwaita Ovaamaleki. (Exodus 14:26-31; 16:2–17:13) Eshi Ovaisrael va li va onga onhanda mombuwa pomhunda yaSinai, ova li va tila nova li tava kakama omolwokuuda omipwalakato nokumona omaluvadi. Konima yefimbo, ova li va mona Moses ta londoloka komhunda yaSinai noshipala tashi limonikila oshinge shaJehova. Ndele ponhele yokukala nonghumwe nonolupandu, kava li va hala okutala oshinge osho. ‘Ova li va tila okweehena puMoses.’ (Exodus 19:10-19; 34:30) Omolwashike va li va tila eshi Moses a li te limonikila oshinge shaJehova oo a li e va ningila oinima ihapu?

2. Omolwashike Ovaisrael tashi dulika va li va tila eshi va mona Moses te limonikila oshinge shaKalunga?

2 Otashi dulika Ovaisrael va li va mbadapala neenghono pomhito oyo omolwoshiningwanima osho sha li sha ningwa mefimbo la pita. Eshi va li va nyonena owina kuJehova mokuninga onhana yoshingoli, Jehova okwa li e va katukila onghatu. (Exodus 32:4, 35) Mbela ova li ve lihonga sha moutekuduliko oo nokuulika olupandu omolwao? Vahapu vomuvo kava li ve u panda. Okafimbo kanini fimbo Moses ina fya, okwa li a dimbulukifa Ovaisrael shi na sha noshiningwanima shokwiilikana onhana yoshingoli nosho yo eemhito dikwao dokuhadulika kwavo. Okwa lombwela oshiwana osho a ti: “Nye mwa twila elombwelo lOmwene Kalunga keni ondubo, ndele inamu itavela ndele inamu dulika kondaka yaye. Mwa li mwa twa ondubo nOmwene okefiku tuu linya ame ndi mu shii.” — Deuteronomion 9:15-24.

3. Moses okwa li ha ningi shike shi na sha nokuuvika oshipala shaye?

3 Diladila kunghee Moses a li e linyenga koutile wOvaisrael. Ehokololo otali ti: “Moses eshi a mana okupopya navo, ye okwa uvika oshipala shaye noshiuviko. Ndelenee Moses ngenge e uya [metwali] koshipala shOmwene a popya naye, ye okwa kufa oshiuviko, fiyo ye a pita mo vali. Ye ngenge a pita mo ndee ta shiivifile Ovaisrael eshi a lombwelwa, ovana vaIsrael va mona oshipala shaMoses nokutya, oshipa shoshipala shaMoses tashi vema. Opo nee Moses okwa uvika vali oshipala shaye noshiuviko, fiyo ta i a ka popye vali naKalunga.” (Exodus 34:33-35) Omolwashike Moses kwa li ha uvike oshipala shaye omafimbo amwe? Oshike hatu dulu okulihonga moshinima osho? Omanyamukulo komapulo oo otaa dulu oku tu kwafela tu konakone ekwatafano letu naJehova.

Eemhito da xutwifwa

4. Paulus okwa yelifa ngahelipi eityo lokudjala kwaMoses oshiuvikifo?

4 Omuyapostoli Paulus okwa yelifa kutya okudjala kwaMoses oshiuvikifo okwa li ku na sha nonghalo yomadiladilo noyomitima dOvaisrael. Paulus okwa shanga a ti: “Ovana vaIsrael ngaashi va nyengwa okutala oshipala shaMoses molwoshinge shokoshipala shaye . . . Omadilongo avo [okwa li] a kukutikwa.” (2 Ovakorinto 3:7, 14) Kaya li tuu onghalo inyikifa oluhodi! Ovaisrael ova li oshiwana shaJehova sha hoololwa nokwa li a hala va ehene popepi naye. (Exodus 19:4-6) Ndele kava li va hala okutala euliko loshinge shaye. Ponhele yokuliyandjela Jehova nomadiladilo avo nomitima davo di na ohole, ova li ve mu pilamena.

5, 6. (a) Efaafano lilipi la li pokati kOvaisrael vopefimbo laMoses nOvajuda vomefelemudo lotete? (b) Eyooloko lilipi la li pokati kaavo va li va pwilikina kuJesus naavo inave mu pwilikina?

5 Opa li yo oshinima sha yukila oko mefelemudo lotete O.P. Pefimbo lokuninga Omukriste kwaPaulus, ehangano lOmhango ola li la pingenwa po kehangano lipe, olo omupokati walo e li Jesus Kristus, Moses Munene. Jesus okwa li e limonikila oshinge shaJehova monghedi ya wanenena, kutya nee omokupopya kwaye ile omoilonga yaye. Paulus okwa shanga shi na sha nomunyumunwa Jesus, a ti: “Oye evadimo lefimano [laKalunga] nolupe loukwatya waye.” (Ovaheberi 1:3) Kaya li tuu omhito iwaelela kOvajuda! Ova li tava dulu okupwilikina kOmona waKalunga shi na sha neendjovo domwenyo waalushe. Ndele shinyikifa oluhodi, vahapu vomwaavo Jesus a li a udifila inava pwilikina. Shi na sha navo, Jesus okwa tofa mo exunganeko laJehova okupitila muJesaja, a ti: “Omutima woshiwana eshi owa kukuta, nomatwi avo ve a fitika, nomesho avo ve a fifikinifa, va ha mone ko nomesho avo, nova ha ude ko nomatwi [avo], nova ha koneke komitima davo, ve he lidilulule, Ame ndi he va velule.” — Mateus 13:15; Jesaja 6:9, 10.

6 Opa li eyooloko linene pokati kOvajuda novahongwa vaJesus, ovo Jesus a lombwela a ti: “Omesho eni oku nelao, eshi e wete ko, nomatwi eni eshi haa udu ko.” (Mateus 13:16) Ovakriste vashili ova halelela okushiiva Jehova noku mu longela. Ohava hafele okuwanifa po ehalo laye, ngaashi la hololwa mOmbibeli. Oshidjemo, Ovakriste ovavaekwa ohave limonikila oshinge shaJehova moukalele wavo u na sha nehangano lipe, ndele needi dimwe ohadi limonikila yo oshinge osho. — 2 Ovakorinto 3:6, 18.

Etomheno molwaashi onghundana iwa ya uvikwa

7. Omolwashike itashi tu kumwifa eshi ovanhu vahapu ihava tambula ko onghundana iwa?

7 Ngaashi twe shi mona, Ovaisrael vahapu vopefimbo laJesus nosho yo laMoses ova li va kwata okahetengi omhito ye likalekelwa oyo ya li ye va yeulukila. Onghalo oya faafana nokunena. Ovanhu vahapu ihava tambula ko onghundana iwa oyo hatu va udifile. Osho itashi tu kumwifa. Paulus okwa shanga a ti: “Ndele evangeli letu ngenge la tuvikwa, ola tuvikwa muava tava ka kanifwa, muava ve he neitavelo, eendunge davo da twikifwa kukalunga [kounyuni ou, OB-1954].” (2 Ovakorinto 4:3, 4) Kakele keenghendabala daSatana dokuya moshipala eudifo longhundana iwa, ovanhu vahapu ohava uvike oipala yavo molwaashi inava hala okumona ko.

8. Vahapu ova twikifwa ngahelipi kokuhashiiva sha, nongahelipi hatu dulu okuhenuka onghalo ya tya ngaho?

8 Omesho avahapu opafaneko okwa twikifwa kokuhashiiva sha. Ombibeli otai popi kutya ovapaani ova “laula meendunge davo ndele ve li kokule nomwenyo womuKalunga omolwokuhashiiva kwomuvo.” (Ovaefeso 4:18) Fimbo Paulus, omulumenhu oo a li e shii nawa Omhango, ina ninga Omukriste, okwa li a twikifwa neenghono kokuhashiiva sha nomolwaasho okwa li a hepeka eongalo laKalunga. (1 Ovakorinto 15:9) Ndele Jehova okwe mu hololela oshili. Paulus okwa yelifa a ti: “Ame onda filwa onghenda, Jesus Kristus opo a holole muame tete outalanheni waye aushe ndi ninge oshihopaelelwa shaava tave ke mu itavela va mone omwenyo waalushe.” (1 Timoteus 1:16) Ngaashi Paulus, vahapu ovo va li nale ve li omhinge noshili yaKalunga, otave mu longele paife. Nomolwaasho otu na etomheno liwa lokutwikila okuyandja oundombwedi nokuli nokwaavo have tu pataneke. Lwopokati opo, mokukala hatu konakona Eendjovo daKalunga pandjikilile noku di uda ko nawa, ohatu kala twa amenwa tu ha ninge omapuko omolwokuhashiiva sha, oo tae tu ningifa tu kale inatu hokiwa kuye.

9, 10. (a) Ongahelipi Ovajuda vomefelemudo lotete va ulika kutya inava hala okuhongwa nosho yo kutya kava li va hala okulundulula omataleko avo? (b) Mbela osho shi li ngaho mOukwakriste kunena? Shi yelifa.

9 Ovanhu vahapu ova pofipala pamhepo, molwaashi inava hala okulihonga noinava hala okulundulula omataleko avo. Ovajuda vahapu kava li va tambula ko Jesus nomahongo aye, molwaashi ova li va kanyatela neenghono kOmhango yaMoses. Ndele opa li ovo inava ninga ngaho. Pashihopaenenwa, konima eshi Jesus a nyumunwa, “[ongudu] inene yomovapristeri oya dulika keitavelo.” (Oilonga 6:7) Ndelenee shi na sha nOvajuda vahapu, Paulus okwa shanga a ti: “Fiyo onena eli Moses ngenge ta leshwa, oshituviko otashi tuvike omitima davo.” (2 Ovakorinto 3:15) Paulus otashi dulika a li e shii osho Jesus a li a lombwela ovawiliki vomalongelokalunga Ovajuda, eshi a tile: “Nye tamu konakona momishangwa, osheshi omu shii nye omu na omwenyo waalushe mudo, ndele odo otadi hepaulula nge.” (Johannes 5:39) Omishangwa odo va li tava konakona noukeka oda li di na oku va kwafela va mone kutya Jesus oye a li Messias. Ndele Ovajuda ova li va kanyatela komataleko avo, nomolwaasho nokuli nOmona waKalunga oo a li a longa oikumwifilonga ina dula oku va tomha va lundulule omataleko avo.

10 Nokunena, vahapu osho ve li ngaho mOukwakriste. Ngaashi Ovajuda vomefelemudo lotete, “ove na . . . ouladi okukondjela Kalunga, ndele hapakushiiva.” (Ovaroma 10:2) Nonande vamwe vomuvo ohava konakona Ombibeli, inava hala okwiitavela osho tai ti. Ova anya okwiitavela kutya Jehova ota hongo oshiwana shaye okupitila mongudu yaye yomupiya omudiinini nomunaendunge oyo ya fikama po mOvakriste ovavaekwa. (Mateus 24:45) Ndele fye otu shi shii kutya Jehova ota hongo oshiwana shaye nonokutya eudeko lokuuda ko oshili yopakalunga ola kala alushe tali hapupala. (Omayeletumbulo 4:18) Mokweefa tu hongwe kuJehova, ohatu mono eshiivo lokushiiva ehalo laye nomalalakano aye.

11. Ongahelipi okwiitavela kwovanhu osho va hala okwiitavela kwe va twikifa va ha ude ko oshili?

11 Vamwe ova twikifwa kokukala hava itavele ashike osho va hala okwiitavela. Osha li sha xunganekwa kutya vamwe otava ka sheka oshiwana shaKalunga nosho yo etumwalaka olo tashi udifa li na sha nokukala po kwaJesus. Omuyapostoli Petrus okwa shanga a ti: “[Otave] lipwililike owina va fa inava shiiva” nokutya Kalunga okwa li a hanauna po ounyuni wopefimbo laNoa neyelu. (2 Petrus 3:3-6) Sha faafana, vahapu ovo have liti Ovakriste ohava dimine kutya Jehova oku na onghenda nolune nonokutya oha dimine po; ndele ohave lipwililikile oushili oo kutya ita kala ina handukila ovo tava nyono, ile va anye oku u tambula ko. (Exodus 34:6, 7) Ovakriste vashili ohava ningi eenghendabala da mana mo opo va ude ko osho Ombibeli tai hongo shili.

12. Osha enda ngahelipi opo ovanhu va kale va twikifwa keenghulunghedi?

12 Vahapu ovo hava i keengeleka ova twikifwa keenghulunghedi. Jesus okwa li a lombwela ovawiliki vomalongelokalunga vopefimbo laye, a ti: “Mwa hekula eendjovo daKalunga eenghono omolweenghulunghedi deni.” (Mateus 15:6) Ovajuda ova li va tungulula nouladi elongelokalunga la koshoka konima eshi va dja moukwatwa muBabilon, ndele ovapristeri ova li ve na ounhwa nova li ve lishii ouyuki. Oivilo yopalongelokalunga oya li ya ninga oinima yokulimonikifa, ndele kaya li vali hai ningwa omolwetilofimaneko lashili lokufimaneka Kalunga. (Malakia 1:6-8) Pefimbo laJesus, ovanongo vomishangwa nOvafarisai ova li va wedela kOmhango yaMoses eenghulunghedi dihapudihapu. Jesus okwa li a nyaneka pomutenya ovalumenhu ovo kutya ova li ovanaihelele, molwaashi kava li ve udite ko omafinamhango ouyuki oko kwa li kwa kanghamena Omhango. (Mateus 23:23, 24) Ovakriste vashili ove na okulungama va ha efe eenghulunghedi domalongelokalunga odo da totwa po kovanhu di va efife po elongelokalunga la koshoka.

Moses okwa kala “e wete ou e he wetike”

13. Omeenghedi mbali dilipi Moses a li te limonikila oshinge shaKalunga?

13 Moses okwa li a pula a ulikilwe oshinge shaKalunga, ofimbo a li komhunda yaSinai, nokwa li a mona euliko loshinge shaKalunga. Ngeenge a li a ya metwali, okwa li ha kufa ko oshiuviko. Moses okwa li omulumenhu weitavelo la kola oo kwa li a hala okuwanifa po ehalo laKalunga. Nonande okwa li a pewa omhito yokumona euliko linini loshinge shaJehova memoniko, meityo limwe, okwa li a mona nale Kalunga nomesho eitavelo. Ombibeli otai ti kutya Moses “okwe likolelela, osheshi a kala a fa e wete ou e he wetike.” (Ovaheberi 11:27; Exodus 34:5-7) Nokwa li yo he limonikila oshinge shaKalunga, hamokukala ashike noshipala tashi vilima kouyelele oule wefimbo lonhumba, ndele nokupitila yo meenghendabala daye dokukwafela Ovaisrael va shiive Jehova nove mu longele.

14. Ongahelipi Jesus a li a mona oshinge shaKalunga, nokwa li a hafa okuninga shike?

14 Ofimbo Jesus a li meulu, okwa li a mona odikilila oshinge shaKalunga oule womido dihapudihapu, nokuli nofimbo ewangadjo la li inali shitwa. (Omayeletumbulo 8:22, 30) Momukokomoko wefimbo alishe olo, Jehova Kalunga naJesus ova pameka ekwatafano lavo lopahole. Jehova Kalunga okwa ulikila omudalwa wotete koishitwa aishe ohole yomoule. Jesus naye okwa li e hole neenghono Kalunga oo e mu pa omwenyo. (Johannes 14:31; 17:24) Ohole oyo va li ve ninafane oya li ya wanenena. Ngaashi Moses, Jesus okwa li a hafa okulimonikila oshinge shaJehova okupitila moinima oyo a honga.

15. Ovakriste ohava ulike ngahelipi kutya ove na ohokwe shi na sha noshinge shaKalunga?

15 Ngaashi Moses naJesus, Eendombwedi daKalunga dokunena odo di li kombada yedu ohadi ulike kutya odi na ohokwe shili shi na sha noshinge shaKalunga. Inadi anya okutambula ko onghundana iwa noikumwifi. Omuyapostoli Paulus okwa shanga a ti: “Omitima davo ngenge de liameka kOmwene [opo va wanifa po ehalo laye], oshituviko otashi kufwa po.” (2 Ovakorinto 3:16) Ohatu konakona Omishangwa, molwaashi otwa hala okuwanifa po ehalo laKalunga. Otwa hokwa oshinge osho tashi limonikila koshipala shOmona waJehova, Jesus Kristus, oo e li Ohamba ya nangekwa po, notwa hala oku mu hopaenena. Ngaashi Moses naJesus, otwe lineekelelwa oukalele, sha hala okutya oufembanghenda wokuhonga vamwe kombinga yaKalunga mukumwifi oo hatu longele.

16. Ouwa ulipi hatu mono mokukala tu shii oshili?

16 Jesus okwa li a ilikana a ti: “Ohandi ku hambelele, Tate, . . . osheshi oinima ei Ove we i holeka ovanongo novanaendunge, ndele we i hololela eehanana.” (Mateus 11:25) Jehova oha kwafele ovo ve na ehalo shili nove na omitima de lininipika va ude ko omalalakano nomaukwatya aye. (1 Ovakorinto 1:26-28) Otu li meameno laye nohe tu hongo osho tashi tu etele ouwa. Natu longifeni omhito keshe tu ehene popepi naJehova, tu na olupandu lomafiloshisho aye mahapu oku tu kwafela tu mu shiive nawanawa.

17. Ongahelipi hatu dulu okushiiva nawanawa omaukwatya aJehova?

17 Paulus okwa li a shangela Ovakriste ovavaekwa a ti: “Otwa fa oshitengelelo tashi limonikila oshinge shOmwene . . . , nohatu shitululwa, tu fe ondjelo yaye mwene yoshinge.” (2 Ovakorinto 3:18, OB-1986) Kutya nee eteelelo letu olomeulu ile olokombada yedu, apa ngoo pe fike okushiiva kwetu Jehova, sha hala okutya, omaukwatya aye ngaashi a hololwa mOmbibeli, opo ngoo tapa kala pe fike okudula kwetu oku mu hopaenena. Ngeenge otwa konakona nolupandu shi na sha nonghalamwenyo yaJesus Kristus, oukalele waye nosho yo omahongo aye, ohatu ka hopaenena omaukwatya aJehova pauyadi. Kashi hafifa tuu okushiiva kutya ohatu fimanekifa Kalunga ketu oo twa hala okulimonikila oshinge shaye!

Oto dimbuluka?

• Omolwashike Ovaisrael va li va tila okutala koshinge shaKalunga osho sha li tashi limonikila koshipala shaMoses?

• Omeenghedi dilipi onghundana iwa ya li ya “tuvikwa” mefelemudo lotete? nosho yo kunena?

• Ongahelipi hatu dulu okukala hatu limonikila oshinge shaKalunga?

[Efano pepandja 13]

Ovaisrael kava li tava dulu okutala koshipala shaMoses

[Efano pepandja 15]

Ngaashi Paulus, vahapu ovo va li nale ve li omhinge noshili yaKalunga, otave mu longele paife

[Efano pepandja 17]

Ovapiya vaJehova ova hafa okukala have limonikila oshinge shaye

    Ndonga Publications (1987-2025)
    Za mo
    Inda mo
    • Oshindonga
    • Tumina yalwe
    • Hogolola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ngele to longitha ongulumambo yetu
    • Uuyelele wiinima yopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Inda mo
    Tumina yalwe