Ovanyasha, hoololeni okulongela Jehova!
“[Lihoololeleni] nena eli ou mwa hala oku mu longela.” — JOSUA 24:15.
1, 2. Oshinima sha puka shilipi hashi ningwa mOukwakriste?
OMUSHANGI wedina Tertullian okwa shanga lwopexulilo lefelemudo etivali O.P., a ti: “Efeni [ounona] va ninge Ovakriste ngeenge ova wana okushiiva Kristus.” Okwa shanga eendjovo odo molwaashi okwa li e li omhinge neshasho louhanana olo la li tali dana onghandangala mOukriste oushunimonima wopefimbo laye. Omufita umwe wongeleka, wedina Augustine, okwa popya e li omhinge neendjovo odo da popiwa kuTertullian nosho yo osho Ombibeli tai hongo, a ti kutya eshasho louhanana ohali dimi po omatimba oo va dalwa nao nonokutya ouhanana ovo hava fi inava shashwa ohava i momundilo woheli. Ehongo la tya ngaho ola xumifa komesho eshasho louhanana.
2 Omalongelokalunga Oukwakriste oo a lengwa kovanhu vahapu otaa twikile natango okushasha ouhanana. Natango, mondjokonona yovanhu, ovapangeli novawiliki vomalongelokalunga vomoilongo oyo hai liti Oikriste, ova kala tava shashe kefininiko ovanhu ovo va talika ko ve li ovapaani moilongo oyo va kwata ko. Ndele nande ongaho, eshasho louhanana nosho yo olo hali findilwa ovakulunhu inae likolelela kOmbibeli.
Kunena ovanyasha ove na okuliyapulila Jehova kuvo vene
3, 4. Oshike tashi dulu okukwafela ounona ovo ve na ovadali Ovakriste opo va dule okuliyapulila Kalunga nehalo liwa?
3 Ombibeli otai ulike kutya Kalunga oha tale ko ounona kutya ovayapuki, nokuli nonande umwe womovadali vavo oye aeke e li Omukriste omudiinini. (1 Ovakorinto 7:14) Mbela osho osha hala kutya ounona va tya ngaho ove li ovapiya vaJehova va yapulwa? Hasho nandenande. Ounona ovo va tekulwa kovadali ovo ve liyapulila Jehova ohava deulwa opo ve liyapulile Jehova kuvo vene tave shi ningi nehalo liwa. Ohamba inaendunge Salomo oya shanga ya ti: “Omumwange, diinina oshipango shaxo, ino ekelashi elongo lanyoko. . . . Oyo i ku pitile komesho mokweenda kwoye, yo i ku pashukile mokunangala kwoye, nomokupenduka kwoye oyo i ku popife. Osheshi oshipango osho olamba, nelongo olo ouyelele nehanyeno lomoutekuduliko olo ondjila yomwenyo.” — Omayeletumbulo 6:20-23.
4 Edeulo olo ovanyasha hamu pewa kovadali veni Ovakriste otali dulu oku mu amena, ngeenge omwe li tambula ko nehalo liwa. Salomo okwa ti: “Omona omunaendunge ta hafifa xe, ndelenee omona elai oye oluhodi laina.” Okwa ti yo: “Omumwange, uda, u mone eendunge, yukifa omutima woye u yukilile mondjila.” (Omayeletumbulo 10:1; 23:19) Heeno, opo mu mone ouwa medeulo olo hamu pewa kovadali veni, omwa pumbwa okutambula ko nehalo liwa omayele nosho yo outekuduliko. Inamu dalwa mu li ovanaendunge, ndele otamu dulu okuninga ‘ovanaendunge’ notamu ka enda ‘mondjila yomwenyo’ nehalo liwa.
Okutekula ounona mekumaido lopandunge otashi ti shike?
5. Paulus okwa yandja omayele elipi kovadali ovalumenhu nokounona?
5 Omuyapostoli Paulus okwa shanga a ti: “Ounona nye, dulikeni kovakulunhu veni mOmwene, osheshi osho sha yuka. Fimaneka xo nanyoko — osho oshipango shotete shi neudaneko — opo u kale nelao nomwenyo mule kombada yedu. Nanye ooxe, inamu shinda ovana veni noku va handukifa, va tekuleni meduliko nomekumaido [lopandunge, NW] lOmwene.” — Ovaefeso 6:1-4.
6, 7. Okutekula ounona ‘mekumaido lopandunge lOmwene’ otashi ti shike, nomolwashike oku va tekula monghedi oyo itaku va pukifa?
6 Mbela ovadali Ovakriste otava pukifa ovana vavo ngeenge tave va tekula “meduliko nomekumaido lopandunge lOmwene?” Hasho nandenande. Olyelye ta dulu okupa oushima ovadali ovo tava hongo ovana vavo osho va tala ko kutya osha yuka notashi va kwafele va kale ve na eenghedi diwa? Ovadali ovo va itavela kutya Kalunga ke ko, ihava pewa oushima eshi hava hongo ounona vavo kutya kaku na Kalunga. Ovadali Ovakatolika ohava kala ve udite ve na oshinakuwanifwa shokuhonga ovana vavo omahongo Oshikatolika, noihava pewa naanaa oushima omolweenghendabala davo. Sha faafana, Eendombwedi daJehova kadi na okupewa oushima kutya ohadi fininike ovana vado molwaashi hadi va tekula opo va tambule ko oshili yaJehova nosho yo omifikamhango daye dopaenghedi.
7 PaTheological Dictionary of the New Testament, oshitya shOshigreka shopehovelo osho sha tolokwa ‘ekumaido lopandunge’ mOvaefeso 6:4, (NW) otashi ulike konghedi “yokukendabala okuyukifa omadiladilo, okupukulula osho sha puka nosho yo okuxwepopaleka oupamhepo womunhu.” Ongahelipi ngeenge omunyasha ota anye okutambula ko outeku oo ta pewa kovadali vaye omolwefininiko loomakula, molwaashi a hala okukala a hokiwa kuvo? Olyelye mbela e na okupewa oushima omolwenwefemo lii la tya ngaho — ovadali vaye ile oomakula vaye? Ngeenge oomakula otava fininike omunyasha oo a longife oingangamifi, a nwe oikolwifa sha pitilila ile a ye moluhaelo, mbela ovadali vaye ovo ve na okupewa oushima molwaashi tava kendabala okuyukifa okudiladila kwaye nosho yo oku mu kwafela a kale e shii oilanduliko oyo hai etifwa kelihumbato lii la tya ngaho?
8. Oshike sha li sha kwatelwa ‘mokutomha’ Timoteus a itavele?
8 Omuyapostoli Paulus okwa li a shangela omulumenhu omunyasha Timoteus a ti: “Kala muei we i longwa [nomwaayo ye ku tomha u itavele, NW] ndele u i shii shili, osheshi u mu shii ou e i ku longa, ndele omishangwa diyapuki ou di shii nghee wa dja mounona woye, edi di neenghono doku ku longa eendunge, u xupifwe mokwiitavela Kristus Jesus.” (2 Timoteus 3:14, 15) Timoteus okwa li a kwafelwa kuina nokuinakulu okudja kounona waye opo a kale e na eitavelo la pama muKalunga la kanghamekelwa keshiivo lOmishangwa Diyapuki. (Oilonga 16:1; 2 Timoteus 1:5) Konima yefimbo, eshi ina nainakulu yaTimoteus va ninga Ovakriste, kava li ve mu fininika a itavele, ndele ova li ve mu “tomha” a itavele mokutomhafana naye pandunge tava longifa Omishangwa.
Jehova ota pula u ninge ehoololo
9. (a) Jehova okwa pa oishitwa yaye emanguluko lashike, nomolwashike? (b) Ongahelipi Omona ewifa laKalunga a li a longifa emanguluko laye lokuninga omatokolo?
9 Jehova okwa li ta dulu oku tu shita tu kale ngaashi omashina oo ha longo she likolelela kokushitelwa kwao opo tu longe ehalo laye nopehe na ehoololo. Ndele ponhele yaasho, okwe tu pa emanguluko lokuninga omatokolo. Kalunga ketu okwa hala tu mu longele nehalo liwa. Oha kala a hafa mokutala oishitwa yaye tai mu longele omolwohole yoku mu hola, kashi na nee mbudi kutya ovakulunhu ile ovanyasha. Omona waYe ewifa okwe tu tulila po oshihopaenenwa sha denga mbada shi na sha nokudulika nehalo liwa kuKalunga, nomolwaasho Xe okwa popya kombinga yaye a ti: “Ou Omona wange omuholike, onde mu hokwa.” (Mateus 3:17) Omona waKalunga oo omudalwa wotete okwa li a lombwela Xe a ti: “Kalunga kange, okuwanifa ehalo loye, osho otashi nyakula nge, nomhango yoye oyo ya nyolelwa moule womwenyo wange.” — Epsalme 40:9; Ovaheberi 10:9, 10.
10. Jehova oha hokwa okulongelwa monghedi ya tya ngahelipi?
10 Jehova okwa hala ovanhu aveshe ovo have mu longele koshi yewiliko lOmona waye va hopaenene oshihopaenenwa shOmona waye shi na sha nokudulika nehalo liwa. Omupsalme umwe okwa imba paxunganeko a ti: “Oshiwana shoye oshe lilongekidila nehalo liwa unene mefiku lehomono loye: momidjalowapeko diyapuki ovanyasha voye tave iluka ngaashi omume mekolo leluwa.” (Epsalme 110:3) Ehangano laJehova, olo la kwatela mo oshitukulwa shomeulu naasho shokombada yedu, otali longo nawa molwaashi ovalongeli vaye otava dulika kuye nehalo liwa.
11. Ovanyasha ovo va tekulwa momaukwaneumbo ovadali ve liyapulila Jehova ove na okuninga etokolo lilipi?
11 Ovanyasha, kaleni mu shi shii kutya ovadali veni nosho yo ovakulunhuongalo Ovakriste itave ke mu fininika nandenande mu ninginifwe, ndele onye vene mu na okuninga etokolo lokulongela Jehova. Josua okwa li a lombwela Ovaisrael a ti: ‘Longeleni Omwene mouyuki nomoshili. Lihoololeleni nena eli ou mwa hala oku mu longela.’ (Josua 24:14-22) Sha faafana, ovanyasha onye vene mu na okuninga etokolo lokuliyapulila Jehova noku mu liyandjela mu longe ehalo laye.
Ovanyasha, tambule i ko oshinakuwanifwa sheni
12. (a) Nonande ovadali otava dulu okudeula ounona vavo, oshike osho itava dulu oku va ningila? (b) Onaini omunyasha ha hovele okukala e na oshinakuwanifwa koshipala shaJehova shi na sha nomatokolo oo ta ningi?
12 Ounona, ngeenge omwa kulu, Jehova ite ke mu tala ko vali mu li ovayapuki omolwoudiinini wovadali veni. (1 Ovakorinto 7:14) Omuhongwa Jakob okwa shanga a ti: “Ou e shii okulonga ouwa, ndele ye ite shi ningi, oye e netimba.” (Jakob 4:17) Ovadali itava dulu okulongela Jehova ponhele yomaludalo avo nosho yo ounona itava dulu okulongela Jehova ponhele yovadali vavo. (Hesekiel 18:20) Mbela owe lihonga kombinga yaJehova nomalalakano aye? Mbela owa kula noto dulu okuuda ko osho we lihonga nou na ekwatafano lopaumwene naJehova? Kashi li mbela pandunge okufika pexulifodiladilo kutya Jehova okwe ku tala ko wa wana okuninga etokolo loku mu longela?
13. Omapulo elipi ovanyasha ovo inava ninginifwa ve na okulipula?
13 Mbela ou li omunyasha ina ninginifwa, to tekulwa kovadali ovatilikalunga, ho kala pokwoongala kwopaKriste noho kufa nokuli ombinga moilonga yokuudifa onghundana iwa yOuhamba? Ngeenge osho shi li ngaho, oto dulu okulipula kutya: ‘Mbela omolwashike handi kufile ombinga momalipyakidilo a tya ngaho? Mbela ohandi kala pokwoongala nokukufa ombinga moilonga yokuudifa molwaashi ashike ovadali vange osho va hala ndi ninge ile ohandi shi ningi molwaashi nda hala okuhafifa Jehova?’ Mbela ou shii kutya “ehalo laKalunga lilipi, naashi shiwa, sha wapalela nosha wana”? — Ovaroma 12:2.
Omolwashike to ongaonga okuningifwa?
14. Oihopaenenwa yopaMbibeli ilipi tai ulike kutya omunhu ina pumbwa okwoongaonga okuninginifwa?
14 Eshi omulumenhu Omuetiopia a li e lihonga kutya Jesus oye Messias, okwa li a pula omuudifi wevangeli Filippus a ti: “Oshike tashi kelele nge ndi ha [ninginifwe, NW]?” Omuetiopia oo okwa li e na eshiivo lihapu lomishangwa olo la li le mu kwafela a mone kutya ina pumbwa okwoongaonga okuulika moipafi kutya okwa hala okulongela Jehova e li oshilyo sheongalo lopaKriste. Okukatuka eenghatu da tya ngaho okwa li kwe mu etela ehafo linene. (Oilonga 8:26-39) Omukainhu wedina Lidia okwa li yo a ninga sha faafana, eshi omutima waye wa li wa yeululwa u ‘tambule ko odo da tongwa kuPaulus’ nokwa li a “ninginifwa” meni lefimbo lixupi pamwe novaneumbo laye aveshe. (Oilonga 16:14, 15, yelekanifa NW.) Natango, omukeleli wodolongo umwe womuFilippi okwa li a pwilikina eshi Paulus naSilas va li ‘ve mu udifila eendjovo dOmwene,’ ndele ‘ye novambulaye ova ninginifwa diva.’ (Oilonga 16:25-34, yelekanifa NW.) Onghee hano, ngeenge ou shii omahovelohongo e na sha naJehova nosho yo omalalakano aye, nowa hala shili okulonga ehalo laye nou na epopilo liwa meongalo noho kala pokwoongala nopehe na okufaula noho kufa ombinga noudiinini moilonga yokuudifa onghundana iwa yOuhamba, omolwashike mbela to ongaonga okuninginifwa? — Mateus 28:19, 20.
15, 16. (a) Etomheno la puka lilipi tashi dulika li imbe ovanyasha vamwe va ninginifwe? (b) Ongahelipi eliyapulo neninginifo tai dulu okukala eameno kovanyasha?
15 Mbela oto ongaonga okukatuka onghatu oyo ya fimana, molwaashi wa tila oku ke lihokolola kuJehova ngeenge owa nyono? Ngeenge osho shi li ngaho, diladila kwaashi: Mbela oto ka anya oku ka konga omukanda wokushinga molwaashi ashike wa tila kutya pamwe fiku limwe oto ka ya moshiponga shohauto? Hasho nandenande! Sha faafana, ino pumbwa okwoongaonga ngeenge owa wana okuninginifwa. Konima eshi we liyapulila Jehova nowa tokola okulonga ehalo laye otashi ke ku kwafela neenghono u ninge ngaashi to dulu opo u henuke okunyona. (Ovafilippi 4:13) Ovanyasha, inamu diladila kutya ngeenge otamu ongaonga okuninginifwa otamu henuka okukala mu na oshinakuwanifwa koshipala shaJehova. Ngeenge omwa kulu, omu na okulihokolola koshipala shaJehova shi na sha nelihumbato leni, kashi na nee mbudi kutya omwa ninginifwa ile hasho. — Ovaroma 14:11, 12.
16 Eendombwedi dihapu mounyuni aushe odi udite kutya etokolo lado olo da ninga li na sha nokuninginifwa fimbo da li ovanyasha ole di kwafela neenghono. Pashihopaenenwa, Ondombwedi imwe yomido 23, yokuEuropa lokOuninginino, otai dimbuluka kutya eshi ya ninginifwa ofimbo ya li ina omido 13, osha li she i kwafela iha findwe ‘kokahalu kounyasha.’ (2 Timoteus 2:22) Fimbo ya li omunyasha, oya li ya tokola oku ka ninga omukalele wefimbo liyadi. Paife, otai longo nehafo koshitaimbelewa shimwe shEendombwedi daJehova. Ovanyasha aveshe ava va tokola okulongela Jehova otava ka mona omanangeko noupuna mahapu.
17. Omoinima ilipi twa pumbwa ‘okushiiva ehalo lOmwene’?
17 Eliyapulo neninginifo oi li ehovelo longhalamwenyo ipe omo omunhu e na okuninga keshe shimwe metwokumwe nehalo laJehova. Opo tu kale metwokumwe neliyapulo letu, otwa pumbwa ‘okulongifa nawa efimbo.’ Ongahelipi mbela hatu dulu oku shi ninga? Omokulongifa po efimbo olo kwa li tashi dulika tu longife moinima oyo inai fimana, mokukala hatu konakona Ombibeli twa mana mo, mokukala pokwoongala nopehe na okufaula nosho yo mokukufa ombinga pauyadi moilonga yokuudifa ‘evangeli louhamba.’ (Ovaefeso 5:15, 16; Mateus 24:14) Okuliyapulila kwetu Jehova nosho yo okukala twa hala okulonga ehalo laye oi na okunwefa mo onghedi keshe yokukalamwenyo kwetu, mwa kwatelwa omalihafifo, okulya nokunwa nosho yo oludi lomusika oyo hatu pwilikine kuyo. Omolwashike ito hoolola oludi lomalihafifo oo tae ku etele ouwa tau kalelele? Ovanyasha omayovi ovo ve li Eendombwedi otava dulu oku ku lombwela kutya ope na omalihafifo mawa mahapu oo omunhu ta dulu okuhafela ofimbo ta longo “ehalo lOmwene.” — Ovaefeso 5:17-19.
‘Otwa hala okweenda pamwe nanye’
18. Epulo lilipi ovanyasha ve na okulipula?
18 Okudja mo 1513 K.O.P. fiyo opOpentekoste 33 O.P., Jehova okwa kala e na oshiwana sha unganekwa kombada yedu osho kwa li a hoolola shi mu longele noshi kale eendombwedi daye. (Jesaja 43:12) Ovanyasha Ovaisrael ova li hava dalelwa moshiwana osho. Okudja pOpentekoste, Jehova okwa hoolola ‘oshiwana’ shipe kombada yedu, Israel shopamhepo, ‘e lilikolela oshiwana edina laye.’ (1 Petrus 2:9, 10; Oilonga 15:14; Ovagalati 6:16) Omuyapostoli Paulus okwa popya kutya Kristus okwe liyelifila “oshiwana shaye mwene, osho hashi diinine shili oilonga iwa.” (Titus 2:14) Ovanyasha otamu dulu okuyoolola nye vene kutya oshiwana osho oshilipi. Oolyelye kunena ve li ‘oshiwana shiyuki osho sha kala shidiinini,’ sha hala kutya, hashi kala metwokumwe nomafinamhango Ombibeli, shi li Eendombwedi daJehova di diinini nohashi udifa Ouhamba waye oo oo auke u li ekandulepo lomaupyakadi ovanhu? (Jesaja 26:2-4) Tala keengeleka dOukwakriste nosho yo komalongelokalunga amwe e lili, ndele to yelekanifa elihumbato loilyo yao noiteelelwa yOmbibeli i na sha nanghee ovapiya vaKalunga vashili ve na okulihumbata.
19. Ovanhu omamiliyona mounyuni aushe ova dimina shike?
19 Ovanhu omamiliyona mounyuni aushe, mwa kwatelwa ovanyasha vahapu, ova dimina kutya oshixupe shovavaekwa vEendombwedi daJehova ovo ve li “oshiwana shiyuki.” Omamiliyona ovanhu oo okwa lombwela Israel shopamhepo a ti: “Ofye twa hala okweenda pamwe nanye, osheshi ofye twa uda, nokutya Kalunga e li pamwe nanye.” (Sakaria 8:23) Otwa halelela shili nohatu ilikana opo ovanyasha mu ninge etokolo lokukala mokati koshiwana shaKalunga, nokungaha, otamu ka ‘hoolola omwenyo,’ sha hala kutya, omwenyo waalushe mounyuni mupe waKalunga. — Deuteronomion 30:15-20; 2 Petrus 3:11-13.
Omapulo eendululo
• Okutekula ounona mekumaido lopandunge otashi ti shike?
• Jehova oha hokwa okulongelwa monghedi ya tya ngahelipi?
• Ovanyasha ovo va tekulwa momaukwaneumbo ovadali ve liyapulila Jehova ove na okuninga etokolo lilipi?
• Omolwashike omunhu ehe na okwoongaonga okuninginifwa?
[Efano pepandja 28]
Mbela oto ka pwilikina kulyelye?
[Efano pepandja 30]
Ongahelipi eliyapulo neninginifo tai dulu okukala eameno kwoove?
[Efano pepandja 31]
Oshike tashi ku imbi uha ninginifwe?