ONGULUMAMBO MOINTANETA yiileshomwa yopaMbiimbeli
ONGULUMAMBO MOINTANETA
yiileshomwa yopaMbiimbeli
Oshindonga
  • OMBIIMBELI
  • IILESHOMWA
  • OKUGONGALA
  • w06 10/1 ep. 19-24
  • Ohole otai tu linyengifa tu kale ovaladi

Oshitopolwa shika kashi na okavidio.

Opu na epuko lyasha, okavidio itaka yi komeho.

  • Ohole otai tu linyengifa tu kale ovaladi
  • Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2006
  • Uupalanyolo uushona
  • Uuyelele wa faathana
  • ‘Ohole oya dja muKalunga’
  • Ouladi nohole tai tulwa moilonga
  • Ino efa ohole yoye i talale
  • Natu ungaunge nomayeleko opaumwene tu na ouladi
  • Ohole ohai kwafele ovo va nyona va alukile kuJehova
  • ‘Kala wu na omukumo, e to tameke iilonga’
    Oshungolangelo tayi tseyitha Uukwaniilwa waJehova (yokukonakonwa) — 2017
  • Pe ndje uulaadhi
    ‘Imbila Jehova nenyanyu’
  • “Ikolelela e to kala nomukumo”
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2012
  • Vulikeni nokukala nomukumo ngaashi Kristus
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2009
Tala uuyele wa gwedhwa po
Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2006
w06 10/1 ep. 19-24

Ohole otai tu linyengifa tu kale ovaladi

“Kalunga ine tu pa omhepo youmbada, ndelenee oyeenghono noyohole noyelididimiko.” — 2 TIMOTEUS 1:7.

1, 2. (a) Ohole otai dulu okulinyengifa omunhu a ninge shike? (b) Omolwashike Jesus a li e na ouladi we likalekelwa?

OVALIHOMBOLI vamwe opo va hombola ova li tava yoo va djala oinima yokuyowifa koshi yomeva popepi noshilando shi li komunghulofuta koushilo waAustralia. Ofimbo va li tava di ko koshi yomeva, oshi inenenene ya nyika oshiponga oya li ya yuka komukainhu tai endelele ya hala oku mu ponokela. Nokuhe na oumbada, omulumenhu okwa undulila omukainhu waye kokule meendelelo, ndele omulumenhu oo ta efa oshi oyo i mu lye po. Omufiyekadi okwa ka popya pefudiko lomulumenhu waye a ti: “Okwa yandjela nge omwenyo waye.”

2 Ohole otai dulu shili okulinyengifa ovanhu va ulike ouladi wa tongomana. Jesus Kristus okwa ti: “Kape na ou e nohole i dule yaau ta yandjele ookaume kaye omwenyo waye.” (Johannes 15:13) Konima yeevili 24 lwaapo okudja eshi Jesus a li a popya eendjovo odo, okwa ka yandja omwenyo waye omolwovanhu aveshe. (Mateus 20:28) Kakele kaasho, Jesus ka li a yandja omwenyo waye oduduluka omolwouladi. Okwa li e shii komesho yefimbo kutya ota ka shekwa nokuhepekwa, nokwa li ta ka pangulilwa oinima yongaho nokudipaelwa komuti womahepeko. Okwa li nokuli a lombwela ovahongwa vaye osho sha li tashi ke mu ningilwa, a ti: “Tala, ohatu i kuJerusalem, nOmona wOmunhu ota ka yandjwa momake ovapristeri ovakulunhu novanongo vomishangwa, ovo otave mu pe etimba lokufya, ndele otave mu yandje kovapaani, vo otave mu sheke, ndee tave mu fiile omate, ndee tave mu denge neeshokoto, ndee tave mu dipaa.” — Markus 10:33, 34.

3. Oshike sha li sha kwafela Jesus a kale e na ouladi we likalekelwa?

3 Mbela oshike sha li sha kwafela Jesus a kale e na ouladi we likalekelwa? Okwa li a kwafelwa neenghono keitavelo noketilokalunga. (Ovaheberi 5:7; 12:2) Natango osho sha fimanenena, ohole yaJesus yokuhola Kalunga nosho yo ovanhu vakwao oyo ya li ye mu linyengifa a kale e na ouladi. (1 Johannes 3:16) Kakele kokukala neitavelo nosho yo etilokalunga, nafye otwa pumbwa okukala nohole ya tya ngaho, notai ke tu linyengifa tu kale tu na ouladi wa fa waKristus. (Ovaefeso 5:2) Ongahelipi hatu dulu okukulika ohole ya tya ngaho? Ohatu dulu ashike oku i kulika ngeenge otu shii Odjo yayo.

‘Ohole oya dja muKalunga’

4. Omolwashike taku dulu okutiwa kutya Jehova oye Odjo yohole?

4 Jehova oye ohole noye Odjo yayo. Omuyapostoli Johannes okwa shanga a ti: “Ovaholike, tu holafaneni, osheshi ohole oyo ya dja muKalunga, ndele keshe ou e nohole, oye a dalwa muKalunga nokwa shiiva Kalunga. Ndele ou e he nohole, oye ina shiiva Kalunga, osheshi Kalunga Oye ohole.” (1 Johannes 4:7, 8) Onghee hano, omunhu ota dulu ashike okukala e na ohole ya fa yaKalunga ngeenge okwa ehene popepi naye okupitila meshiivo lashili noku li tula moilonga mokudulika nomutima aushe. — Ovafilippi 1:9; Jakob 4:8; 1 Johannes 5:3.

5, 6. Oshike sha li sha kwafela ovashikuli vaJesus vonale va kulike ohole ya fa yaye?

5 Meilikano laJesus laxuuninwa olo a li a ilikana pamwe novayapostoli vaye ovadiinini 11, okwa li a ulika kutya okushiiva Kalunga nosho yo okukulika ohole oya pambafana, eshi a ti: “Ame nde va shiivifa edina loye, ndele ohandi ke li shiivifa natango, opo ohole ei wa kala u hole nge nayo, i kale muvo naame ndi kale muvo.” (Johannes 17:26) Jesus okwa li a kwafela ovahongwa vaye va kulike ohole ya fa oyo i li pokati kaye naXe mokuulika omaukwatya aXe a tongomana oo a kwatelwa meityo ledina laJehova okupitila meendjovo daye nosho yo moshihopaenenwa shaye. Nomolwaasho Jesus okwa ti: “Ou [a] mona nge, oye a mona Tate.” — Johannes 14:9, 10; 17:8.

6 Ohole ya fa yaKristus oi li oshitukulwa shoshiimati osho hashi imikwa komhepo iyapuki yaKalunga. (Ovagalati 5:22) Eshi Ovakriste vonale va li va tililwa omhepo iyapuki pOpentekoste 33 O.P. oyo va li va udanekelwa, kaya li ashike ye va dimbulukifa oinima ihapu oyo va li va hongwa kuJesus, ndele oya li yo ye va kwafela va ude ko nawa eityo lomishangwa. Eudeko lomoule la tya ngaho osha yela kutya ola li le va kwafela va kale ve na ohole yomoule yokuhola Kalunga. (Johannes 14:26; 15:26) Osho osha li sha etifa oidjemo ya tya ngahelipi? Ova li va udifa onghundana iwa nouladi, nokuli naashi eemwenyo davo da li moshiponga. — Oilonga 5:28, 29.

Ouladi nohole tai tulwa moilonga

7. Paulus naBarnabas ova li ve lididimikila shike eshi va li pamwe moilonga youtumwa?

7 Omuyapostoli Paulus okwa shanga a ti: “Kalunga ine tu pa omhepo youmbada, ndelenee oyeenghono noyohole noyelididimiko.” (2 Timoteus 1:7) Paulus okwa li e na oushili eshi a popya eendjovo odo omolweenghalo odo a li a pita mudo. Diladila kwaasho ye nosho yo Barnabas va li va ningilwa eshi va li pamwe moilonga youtumwa. Ova li va udifila moilando ihapu, mwa kwatela Antiokia, Ikonio nosho yo Listra. Moshilando keshe, omwa li ovanhu vamwe ovo va li va ninga ovaitaveli, ndele vamwe ova li ovapataneki ovakwanyanya. (Oilonga 13:2, 14, 45, 50; 14:1, 5) MuListra, Paulus okwa li a dengwa nomamanya kongudu yovahangakeni va handuka, noya li tai diladila kutya okwa fya. Ndele Ombibeli otai ti: “Ovalongwa eshi ve mu ongalela, ye okwa penduka po, ndele okwa ya moshilando. Nefiku lomongula okwa ya kuDerbe pamwe naBarnabas.” — Oilonga 14:6, 19, 20.

8. Ongahelipi ouladi waPaulus naBarnabas wa ulika kutya ova li ve hole shili ovanhu vakwao?

8 Eshi Paulus hanga a dipawa, mbela okwa li a sholola? Ongahelipi shi na sha naBarnabas? Kava li va sholola nandenande! Konima eshi ‘va likola ovahongwa vahapu’ muDerbe, ovalumenhu ovo vavali ova li va “shuna kuListra nokuIkonio nokuAntiokia.” Omolwashike mbela? Opo va ka twe omukumo ovo opo va ningi ovaitaveli va kale va pama meitavelo. Paulus naBarnabas ova li ve va lombwela va ti: “Mokuya mouhamba waKalunga otu nokupitila moudjuu uhapu.” Osha yela kutya ouladi wavo owa li wa etifwa kohole inene yokuhola “eedjona” daKristus. (Oilonga 14:21-23; Johannes 21:15-17) Konima eshi ovamwatate ovo vavali va nangeka po ovakulunhuongalo momaongalo oo mape, ova li va ilikana ndele “ove va yandja kOmwene ou ve mu itavela.”

9. Ovakulunhuongalo vokuEfeso ova li ve linyenga ngahelipi eshi Paulus a li e va ulikila ohole?

9 Paulus okwa li omulumenhu omunahole nomuladi, nomolwaasho Ovakriste vahapu vonale va li ve mu hole neenghono. Diladila kwaasho sha li sha ningwa pokwoongala oko Paulus a li a ninga novakulunhuongalo vokuEfeso, oko a li a kala oule womido nhatu nokwa li a shakeneka omapataneko mahapu. (Oilonga 20:17-31) Konima eshi e va ladipika va life oufita waKalunga oo ve lineekelelwa, okwa twa eengolo pamwe navo ndele ta ilikana. Opo nee “aveshe ova lila nokulililila nova [dingatela] kofingo yaPaulus, ndele ve mu fipa komilungu, unene ova lilila eendjovo, eshi a tile: vo itava mono vali oshipala shaye.” Ovamwatate ovo kava li tuu ve hole Paulus shili! Nokuli naashi Paulus novaendi pamwe naye va li ve li pokushuna nova li ve na ‘okulitukauka’ novakulunhuongalo ovo, ovakulunhuongalo ovo kava li naanaa va hala va ye. — Oilonga 20:36–21:1.

10. Eendombwedi daJehova dokunena ohadi ulikilafana ngahelipi ohole nouladi?

10 Kunena, ovapashukili ovaendi, ovakulunhuongalo nosho yo Ovakriste vakwao vahapu ove holike neenghono omolwouladi oo hava ulikile eedi daJehova. Pashihopaenenwa, ovapashukili ovaendi novakainhu vavo ohava ka talela po omaongalo moilongo omo mu na oita yopashiwana ile omo oilonga yokuudifa ya shilikwa, nonande eemwenyo davo ohadi kala di li moshiponga ile tashi dulika va kwatwe ndele tava tulwa modolongo. Natango, Eendombwedi dihapu oda monifwa oixuna kovapangeli ovakwanyanya nosho yo ovayambididi vavo, molwaashi ihadi kengelele Eendombwedi dikwao ile di yandje ouyelele u na sha naapo hadi hange eendja dopamhepo. Eendombwedi dikwao omayovi oda kala tadi hepekwa nadimwe oda dipawa nokuli molwaashi inadi hala okweefa po okuudifa onghundana iwa ile okweefa po okweendafana novaitaveli vakwao pokwoongala kwopaKriste. (Oilonga 5:28, 29; Ovaheberi 10:24, 25) Natu hopaeneneni eitavelo nohole yovamwatate novamwameme ovaladi va tya ngaho. — 1 Ovatessaloniki 1:6.

Ino efa ohole yoye i talale

11. Omeenghedi dilipi Satana ha lwifa ovapiya vaJehova pamhepo, naasho otashi va pula va ninge shike?

11 Eshi Satana a umbilwa kombada yedu, okwa li a tokola toko okuhandukila ovapiya vaKalunga molwaashi ‘ohava diinine oipango yaKalunga nove na ehepaululo laJesus.’ (Ehololo 12:9, 17) Ondiaboli ohai longifa omahepeko okuulika ehandu layo. Ndele luhapu omahepeko ohaa etifa ashike oidjemo iwa molwaashi ohaa pameke ohole yopaKriste yoshiwana shaKalunga nohae linyengifa vahapu va kale ve na ouladi wa xwama. Satana oha longifa yo eamo lovanhu loulunde. Opo tu kondjife ekoto olo, otwa pumbwa ouladi we likalekelwa molwaashi otu na okukondjifa omahalo mai, oo e li ‘momitima detu odo di na omakoto noda nyonauka.’ — Jeremia 17:9; Jakob 1:14, 15.

12. Satana oha kendabala ngahelipi okulongifa “omhepo younyuni” opo a nghundipaleke ohole yetu yokuhola Kalunga?

12 Satana oha longifa vali oshilwifo shimwe shi na eenghono — “omhepo younyuni,” sha hala kutya, oikala yao oyo i li apeshe, oyo ihe li metwokumwe nomhepo iyapuki yaKalunga. (1 Ovakorinto 2:12) Omhepo younyuni ohai xumifa komesho ‘okahalu komesho,’ sha hala kutya, olwisho nosho yo ohole yokuhola omaliko. (1 Johannes 2:16; 1 Timoteus 6:9, 10) Nonande okukala noinima yopamaliko nosho yo okukala noimaliwa inashi puka musho vene, ngeenge otwa kala tu i hole unene shi dulife eshi tu hole Kalunga, Satana ota ka findana. ‘Eenghonopangelo’ domhepo younyuni ohadi pondola molwaashi ohadi xwaxwameke okahalu kombelela, odi na ekonda, nenwefemo lado li na eenghono oli li apeshe mounyuni. Ino efa nandenande omhepo younyuni ou i nwefe mo omutima woye. — Ovaefeso 2:2, 3; Omayeletumbulo 4:23.

13. Ongahelipi ouladi wetu u na sha nokudiinina oukoshoki wopaenghedi tashi dulika u yelekwe?

13 Ndele opo tu henuke nokukondjifa omhepo ii younyuni ou, otwa pumbwa okukala nouladi wokudiinina oukoshoki wetu wopaenghedi. Pashihopaenenwa, otashi pula ouladi okufiya po onhele omo hamu talwa eevidio ile okudima okombiuta ile o-TV ngeenge taku ulikwa ile taku holoka omafano oo inaa koshoka. Otashi pula yo ouladi okukondjifa omafininiko oomakula nosho yo okweefa po eendafano lii. Natango, otashi pula ouladi okudiinina eemhango daKalunga nosho yo omafinamhango aye ngeenge hatu shekwa, kutya nee pamwe okovanafikola vakwetu, okovanailonga vakwetu, okovashiinda shetu ile kovapambele vetu. — 1 Ovakorinto 15:33; 1 Johannes 5:19.

14. Otu na okuninga shike ngeenge otwa nwefwa mo komhepo younyuni?

14 Inashi fimana tuu okukulika ohole yetu yokuhola Kalunga nosho yo ovamwatate novamwameme vopamhepo! Kala ho konakona omalalakano oye nosho yo onghedi yoye yokukalamwenyo opo u tale ngeenge pamwe owa nwefwa mo komhepo younyuni monghedi yonhumba. Ngeenge pamwe owa nwefwa mo, nokuli nande omonghedi inini, ilikana kuJehova e ku pe ouladi opo u efe po omhepo ya tya ngaho. Jehova ota ka pwilikina komailikano oye oo to ilikana nomutima aushe. (Epsalme 51:19) Kakele kaasho, omhepo yaJehova oi na eenghono dinene i dule omhepo younyuni. — 1 Johannes 4:4.

Natu ungaunge nomayeleko opaumwene tu na ouladi

15, 16. Ongahelipi ohole ya fa yaKristus tai dulu oku tu kwafela tu ungaunge nomayeleko opaumwene? Yandja oshihopaenenwa.

15 Ovapiya vaJehova ohava kondjifa yo omayeleko amwe natango, ngaashi omikifi, oulema, epolimano nosho yo omaupyakadi makwao e lili noku lili, oo haa etifwa kokuhawanenena nokoukulupe. (Ovaroma 8:22) Ohole ya fa yaKristus otai dulu oku tu kwafela tu ungaunge nomayeleko a tya ngaho. Tala koshihopaenenwa shaNamangolwa oo a tekulwa moukwaneumbo wopaKriste moZambia. Eshi a li e na omido mbali, okwa li a ninga oshilema. Okwa ti: “Onda li nda fya ohoni, handi diladila kutya eholokepo lange otali tilifa ovanhu. Ndele ovamwatate vopamhepo ova li va kwafela nge ndi kale ndi na etaleko liwa. Oshidjemo, kanda li vali handi kala nda fya ohoni, nokonima yefimbo onda ka ninginifwa.”

16 Nonande Namangolwa oha ende mokatemba, omafimbo amwe ohe likoko ngeenge ta ende mefululu. Ndele nande ongaho, oha kufa ombinga moukwafelikokolindjila eemwedi mbali lwaapo omudo keshe. Omuneumbo umwe okwa li a lila eshi a li a udifilwa kuNamangolwa. Omolwashike mbela? Omolwaashi okwa li e linyengifwa neenghono keitavelo nokouladi waNamangolwa. Omolwokunangekwa noupuna kuJehova, ovanhu vatano ovo va kwafelwa kuNamangolwa okukonakona Ombibeli ova ninginifwa, naumwe womuvo oku li omukulunhuongalo. Namangolwa okwa ti: “Luhapu omaulu ange ohaa kala taa ehama neenghono, ndele inandi efa osho shi efife nge po okuudifa.” Omumwameme oo oku li umwe womEendombwedi dihapu mounyuni aushe odo di na omaunghundi opalutu, ndele nande ongaho, odi na ouladi omolwohole yado yokuhola Kalunga nosho yo ovanhu vakwao. Eendombwedi da tya ngaho ka di li tuu omamona kuJehova! — Haggai 2:7.

17, 18. Oshike hashi kwafele Eendombwedi dihapu di lididimikile omikifi nomayeleko? Yandja oihopaenenwa yonhumba yomoshitukulwa sheni.

17 Oudu woshinamenena otau dulu yo okuteya omunhu omukumo ile oku mu etela nokuli epolimano. Omukulunhuongalo umwe okwa ti: “Mongudu yekonakono lembo yetu omu na omumwameme umwe e na oudu woshuuka nosho yo eefiyo itadi longo nawa, umwe oku na okankela, vavali ove na ouyahame wopomatwikililo omakipa wa kwata moiti, naumwe oku na omukifi woshipa nosho yo omukifi weenhumba tadi yahama. Omafimbo amwe ohava kala va teka omukumo. Ndele nande ongaho, ohava faula ashike okwoongala ngeenge tava vele unene ile ngeenge ve li moshipangelo. Aveshe ohava kufa ombinga moilonga yokuudifa pandjikilile. Ohava dimbulukifa nge eendjovo daPaulus odo tadi ti: ‘Ngeenge ndi li oshingone, aame omunaenghono.’ Ondi hole oukwatya wavo wohole nowouladi. Otashi dulika eenghalo davo ohadi va ningifa va kale ve na etaleko liwa li na sha nonghalamwenyo nosho yo osho ve na okupitifa komesho.” — 2 Ovakorinto 12:10.

18 Ngeenge ku na oukolele ile pamwe ou na omaupyakadi amwe e lili, ‘ilikana uhe na edimbuko’ u mone ekwafo opo uha teke omukumo. (1 Ovatessaloniki 5:14, 17) Osha yela kutya oto ka kala omafimbo amwe u udite nai pamaliudo, ndele kendabala u yandje elitulemo koinima oyo tai tungu, oinima yopamhepo, unene tuu eteelelo letu lOuhamba. Omumwameme umwe okwa ti: “Oilonga yokuudifa ohai hakula nge.” Okulombwela vamwe onghundana iwa ohaku mu kwafele a kale e na omukumo.

Ohole ohai kwafele ovo va nyona va alukile kuJehova

19, 20. (a) Oshike tashi dulu okukwafela ovo va nyona va kale ve na ouladi wokwaalukila kuJehova? (b) Oshike tashi ka kundafanwa moshitukulwa tashi landula?

19 Kashipu kuvahapu ovo va nghundipala pamhepo ile va nyona okwaalukila kuJehova. Ndele otava dulu okukala ve na ouladi ngeenge ove livele ombedi shili nokupepaleka ohole yavo yokuhola Kalunga. Diladila shi na sha naMario,a wokOilongo yaHangana. Mario okwa li a fiya po eongalo lopaKriste, ndele ta ningi ombuvi yoikolwifa nokwa li a pikwa koingangamifi, nokonima yomido 20 okwa li a tulwa modolongo. Mario okwa ti: “Onda li nda hovela okulesha vali Ombibeli nosho yo okudiladila moule shi na sha nonakwiiwa yange. Konima yefimbo, onda li nda uda ko omaukwatya aJehova, unene tuu onghenda yaye, oyo nda kala unene handi ilikana shi na sha nayo. Konima eshi nda mangululwa modolongo, onda li nda xulifa po okweendafana naavo nda li handi endafana navo nale; onda li handi i kokwoongala kwopaKriste, nokonima yefimbo onda ka alulilwa meongalo. Nonande ondi na ounghundi wopalutu omolwonghalo oyo nda li muyo, paife ondi na eteelelo likumwifi. Ohandi pandula Jehova neenghono omolwolukeno nediminepo laye.” — Epsalme 103:9-13; 130:3, 4; Ovagalati 6:7, 8.

20 Doshili, ovo ve li monghalo ya fa omo mwa li Mario ove na okukendabala noudiinini va alukile kuJehova. Okukonakona Ombibeli, okwiilikana nosho yo okudilonga otaku ka pepaleka ohole yavo yokuhola Jehova oyo tai ke va kwafela va kale ve na ouladi nova kale va tokola toko okwaalukila kuJehova. Mario okwa li yo a pamekwa keteelelo lOuhamba. Okukala nohole, eitavelo, etilokalunga nosho yo eteelelo otai dulu oku tu etela ouwa monghalamwenyo. Moshitukulwa tashi landula, ohatu ka kundafana moule shi na sha nokukala neteelelo, olo li li oshali yopamhepo ina ondilo.

[Omashangelo opedu]

a Edina olo halo lomunhu oo lelalela.

[Efano pepandja 21]

Ohole yaPaulus yokuhola ovanhu vakwao oye mu kwafela a twikile nouladi moilonga yokuudifa

[Efano pepandja 23]

Otashi pula ouladi okudiinina omifikamhango daKalunga

[Efano pepandja 23]

Namangolwa Sututu

[Efano pepandja 24]

Oto nyamukula ngahelipi?

• Ongahelipi ohole ya li ya kwafela Jesus a kale e na ouladi we likalekelwa?

• Ongahelipi ohole yaPaulus naBarnabas yokuhola ovamwaxe ye va kwafela va kale ve na ouladi wa tongomana?

• Omeenghedi dilipi Satana ha kendabala okunyona po ohole yOvakriste?

• Ohole yetu yokuhola Jehova otai dulu oku tu kwafela tu kale tu na ouladi wokulididimikila omayeleko elipi?

    Ndonga Publications (1987-2025)
    Za mo
    Inda mo
    • Oshindonga
    • Tumina yalwe
    • Hogolola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ngele to longitha ongulumambo yetu
    • Uuyelele wiinima yopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Inda mo
    Tumina yalwe