ONGULUMAMBO MOINTANETA yiileshomwa yopaMbiimbeli
ONGULUMAMBO MOINTANETA
yiileshomwa yopaMbiimbeli
Oshindonga
  • OMBIIMBELI
  • IILESHOMWA
  • OKUGONGALA
  • w07 3/1 ep. 10-14
  • Ovalumenhu, hopaeneneni oukwamutwe waKristus

Oshitopolwa shika kashi na okavidio.

Opu na epuko lyasha, okavidio itaka yi komeho.

  • Ovalumenhu, hopaeneneni oukwamutwe waKristus
  • Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2007
  • Uupalanyolo uushona
  • Uuyelele wa faathana
  • Osho tashi kwafele omushamane a kale ta pondola mohombo
  • Nghee omaupyakadi omohombo taa dulu okuungaungwa nao
  • Oshihopaenenwa shiwa unene tuu kovalumenhu
  • Ohole yaJesus kaya li ashike ya kanghamena komaliudo
  • Osha fimana kovashamane okukala ve na onheni
  • Omayele opandunge kovalihomboli
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2005
  • Nkene to vulu okukala nuukwanegumbo u uvite elago
    Omalongo gashili gOmbiimbeli ogeni naanaa?
  • Inamu kufa kumwe osho sha tulwa kumwe kuKalunga
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2007
  • Ovakulukadi, fimanekeni ovashamane veni nefimaneko linene
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2007
Tala uuyele wa gwedhwa po
Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2007
w07 3/1 ep. 10-14

Ovalumenhu, hopaeneneni oukwamutwe waKristus

“Kristus Oye omutwe wakeshe omulumenhu.” — 1 OVAKORINTO 11:3.

1, 2. (a) Oshike tashi ufa kutya omushamane ota pondola mohombo yaye? (b) Omolwashike sha fimana okukaleka momadiladilo oushili oo kutya ohombo oya totwa po kuKalunga?

OMUSHAMANE oo ta pondola mokufila oshisho oukwaneumbo waye elipipo? Oyoo mbela e na eendunge dopaudalelwa mo noku na oitalendi yonhumba ile yongadi? Oyoo mbela ha longele ondjabi iwa? Ile oyoo ha ungaunga nomukainhu waye nosho yo ounona vaye pahole nononghenda? Ngeenge tashi uya poshitwa shokufila oshisho omaukwaneumbo pahole nokuungaunga nao nonghenda, ovashamane vahapu ova dopa moshinima osho, molwaashi ova nwefwa mo komhepo younyuni nosho yo komifikamhango dopanhu. Etomheno limwe molwaashi ovalumenhu ihava pondola mokufila oshisho omaukwaneumbo avo pahole nokuungaunga nao nonghenda, omolwaashi ihava tambula ko nokutula moilonga omayele Omutoti wohombo — Oo a li a ‘tunga omukainhu okudja molupati e li kufa momulumenhu, ndele te mu eta komulumenhu.’ — Genesis 2:21-24.

2 Jesus Kristus okwa li a koleka ehokololo lOmbibeli olo tali ulike kutya Kalunga oye Omutoti wohombo. Jesus okwa li a tomhafana novasheki vopefimbo laye, a ti: ‘Inamu lesha hamba, Omushiti okwe va shita pehovelo omulumenhu nomukainhu, ndee ta ti: onghee hano omulumenhu e nokufiya po xe naina nokulimanga komukainhu waye, ndele ava vavali otava ningi omunhu umwe? Onghee hano kave fi vali vavali, ndelenee ombelela imwe. Hano osho Kalunga e shi tula kumwe [mohombo], inashi kufwa kumwe komunhu.’ (Mateus 19:4-6) Oushili oyoo kutya, opo ovalihomboli va pondole mohombo yavo, ove na okudimina kutya Kalunga oye Omutoti wayo nosho yo okutula moilonga omayele oo taa hangwa mEendjovo daKalunga, Ombibeli.

Osho tashi kwafele omushamane a kale ta pondola mohombo

3, 4. (a) Oshike sha kwafela Jesus opo a kale e shii shihapu kombinga yohombo? (b) Omukainhu waJesus wopafaneko olyelye, novashamane ove na okuungaunga ngahelipi novakulukadi vavo?

3 Opo omushamane a kale ta pondola mohombo yaye, okwa pumbwa okukala ha konakona omahongo aJesus nokulandula oshihopaenenwa shaye. Jesus oku shii shihapu kombinga yohombo molwaashi opo a li eshi ovanhu votete kombada yedu va shitwa naashi va hombolifwa. Jehova Kalunga okwa li a lombwela Jesus a ti: ‘Tu meni ovanhu oshifeka shetu, ve tu fe.’ (Genesis 1:26) Doshili, Kalunga okwa li ta lombwele Omona waye oo a shitwa tete koishitwa aishe nokwa kala “puye ngaashi omulongi onghulungu.” (Omayeletumbulo 8:22-30, NW) Jesus oye “Omudalwa wotete [woishitwa] aishe.” Oye “efina leshito laKalunga,” nokwa kala ko fimbo ounyuni inau shitwa. — Ovakolossi 1:15; Ehololo 3:14.

4 Jesus oha ifanwa “Odjona yaKalunga,” noku li omuhomboli wopafaneko. Pomhito imwe, omwengeli umwe okwa li a popya a ti: “Ila oku, ohandi ku ulikile omuhombolwa, omukainhu wOdjona.” (Johannes 1:29; Ehololo 21:9) Omuhombolwa ile omukainhu wOdjona olyelye mbela? “Omukainhu wOdjona” okwa fikama po movashikuli vaKristus ovadiinini ovo va vaekwa nomhepo, ovo tava ka pangela pamwe naye meulu. (Ehololo 14:1, 3) Onghee hano, molwaashi Jesus okwa li ha ungaunga nawa novahongwa vaye fimbo a li kombada yedu, okwa tulila po ovashamane oshihopaenenwa shiwa shi na sha nanghee ve na okuungaunga novakulukadi vavo.

5. Jesus okwa tulila po oolyelye oshihopaenenwa?

5 Oshoshili kutya Jesus okwa fiila ovashikuli vaye aveshe oshihopaenenwa osho ve na okushikula ngaashi sha popiwa mOmbibeli, taku ti: “[Kristus] yo okwe mu hepekelwa nokwe mu fiila oshihopaelelwa mu shikule oshikoti shaye.” (1 Petrus 2:21) Ndelenee Kristus oku li oshihopaenenwa unene tuu kovalumenhu. Ombibeli otai ti: “Kristus Oye omutwe wakeshe omulumenhu, nomutwe womukainhu omulumenhu, nomutwe waKristus oKalunga.” (1 Ovakorinto 11:3) Molwaashi Kristus oye omutwe womulumenhu, osha yela kutya ovashamane ova pumbwa oku mu hopaenena. Onghee hano, efinamhango loukwamutwe oli na okutulwa moilonga opo oukwaneumbo u kale nonghalamwenyo i na omupondo nou kale u na elao. Osho osha hala okutya, ovashamane ove na okukala tava ungaunga novakainhu vavo pahole, ngaashi naanaa Kristus ha ungaunga nomukainhu waye wopafaneko, Ovakriste ovavaekwa.

Nghee omaupyakadi omohombo taa dulu okuungaungwa nao

6. Ovashamane ove na okuungaunga ngahelipi novakulukadi vavo?

6 Molwaashi otu li mounyuni ou wa kolokosha, ovashamane ova pumbwa lela okuhopaenena omaukwatya aJesus, ngaashi onheni nohole, nokukala ovadiinini ngeenge tashi uya pokutula moilonga omafinamhango aKalunga ouyuki. (2 Timoteus 3:1-5) Ombibeli oya ladipika ovalumenhu va hopaenene Jesus, ya ti: “[Nanye yo] ovalumenhu], kaleni novakainhu veni neendunge.” (1 Petrus 3:7, yelekanifa OB-1986.) Ovashamane ova pumbwa shili okukala hava ungaunga nomaupyakadi omohombo neendunge, ngaashi Jesus a li ha ungaunga nomashongo oo a li a shakeneka. Jesus okwa li a pita momayeleko manene e dule ovanhu aveshe, ndele okwa li e shii kutya omayeleko oo okwa li a etifwa kuSatana neendemoni daye nosho yo kounyuni ou mwii. (Johannes 14:30; Ovaefeso 6:12) Ndele osho kasha li sha kumwifa Jesus. Sha faafana, ovalihomboli navo kave na okukala va kumwa ngeenge tava shakeneke “oudjuu wopalutu.” Ombibeli oya londwela nale kutya ava tava hombola otava ka hangwa koudjuu wa tya ngaho. — 1 Ovakorinto 7:28.

7, 8. (a) Okukala nomukainhu neendunge osha kwatela mo shike? (b) Omolwashike ovakulukadi va wana okufimanekwa?

7 Ombibeli oya ti kutya ovashamane nava kale novakulukadi vavo ‘neendunge ngaashi oiyuma inai pama, noku va fimaneka yo.’ (1 Petrus 3:7) Ndele mepingafano naasho, ovashamane vahapu ohava ningi onyanya ovakulukadi vavo ngaashi Ombibeli ya xunganeka. Opo omushamane a kale a hokiwa kuKalunga, oku na okukala ha fimaneke omukulukadi waye, ndele ke na oku mu ninga onyanya. (Genesis 3:16) Ponhele yokukala ta longifa nai eenghono daye okuyahameka omukulukadi waye, oku na oku mu tala ko e li emona li na ondilo. Oku na okuyavelela omaliudo omukulukadi waye, nokufimaneka ounhu waye.

8 Omolwashike ovashamane ve na okukala hava fimaneke ovakulukadi vavo? Ombibeli otai nyamukula tai ti: “Osheshi ovo ovafyuululi vonghenda yomwenyo pamwe nanye, omaindilo eni a ha pyakidilwe [sha hala okutya, “aha imbwe kusha,” NW].” (1 Petrus 3:7) Ovashamane ova pumbwa okuuda ko kutya Jehova oha tale ko ovakainhu novalumenhu ovo have mu longele ve fike pamwe. Ovakainhu ovo va hokiwa kuKalunga otava ka pewa ondjabi yomwenyo waalushe, ngaashi ashike ovalumenhu ovo va hokiwa kuye. Ovakainhu vamwe otava ka mona nokuli omwenyo waalushe meulu. Ombibeli oya popya shi na sha naavo ve na eifano lomeulu ya ti: “Kape na vali omulumenhu nomukainhu.” (Ovagalati 3:28) Onghee hano, ovashamane ova pumbwa okudimbuluka kutya oudiinini womunhu oo hau mu ningifa a kale e na ondilo koshipala shaKalunga, kashi na nee mbudi kutya omulumenhu, ile omukainhu, ile okaana. — 1 Ovakorinto 4:2.

9. (a) Pakupopya kwaPetrus, omolwetomheno lilipi ovashamane ve na okufimaneka ovakulukadi vavo? (b) Jesus okwa li a ulika ngahelipi kutya okwa li a fimaneka ovakainhu?

9 Oushili oo kutya osha fimana kovashamane okuungaunga novakulukadi vavo nefimaneko owa divilikwa keendjovo odo di li pexulilo la 1 Petrus 3:7 (NW), odo tadi ti kutya, “omaindilo eni aha imbwe kusha.” Ngeenge omushamane okwa kala iha fimaneke omukulukadi waye, otashi dulika Kalunga aha kale vali ta pwilikine komailikano aye, ngaashi ashike a li a anya okupwilikina komailikano ovapiya vaye vamwe vonale ovo va li va efa po oudiinini wavo. Kashi nyikifa tuu oluhodi okuya monghalo ya tya ngaho! (Omaimbilokemo 3:43, 44) Onghee hano, oshi li pandunge kovalumenhu aveshe Ovakriste — ovo va hombola naavo tava diladila okuhombola — va konakone oshihopaenenwa shaJesus shokuungaunga novakainhu. Jesus okwa li a pitika ovakainhu va ye pamwe naye moukalele nokwa li ha ungaunga navo nonghenda nonefimaneko. Pomhito imwe, konima eshi Jesus a nyumuka koufi, okwa li nokuli a hololela tete ovakainhu oshili ikumwifi neenghono, noku va tuma va ka hepaululile ovahongwa vaye ovalumenhu kombinga yaasho e va lombwela. — Mateus 28:1, 8-10; Lukas 8:1-3.

Oshihopaenenwa shiwa unene tuu kovalumenhu

10, 11. (a) Omolwashike ovashamane va pumbwa filufilu okukonakona oshihopaenenwa shaJesus? (b) Ovashamane ove na okuulikila ngahelipi ovakulukadi vavo ohole?

10 Ngaashi sha yelifwa nale, Ombibeli otai faafanifa ekwatafano olo li li pokati kovalihomboli naalo li li pokati kaKristus ‘nomuhombolwa’ waye wopafaneko, eongalo lOvakriste ovavaekwa. Ombibeli otai ti: “Omulumenhu oye omutwe womukainhu, ngaashi Kristus yo Oye omutwe weongalo.” (Ovaefeso 5:23) Eendjovo odo odi na okulinyengifa ovashamane va konakone nghee Jesus a li ha longifa oukwamutwe waye mokuungaunga novashikuli vaye. Mokuninga ngaho, otava ka dula okuwilika nawa ovakulukadi vavo noku va fila oshisho pahole, ngaashi naanaa Jesus a li ha wilike nokufila oshisho pahole eongalo laye.

11 Ombibeli otai ladipike ovashamane Ovakriste, tai ti: “Holeni ovakainhu veni ngaashi Kristus e hole eongalo, nokwe liyandja molwalo.” (Ovaefeso 5:25) MOvaefeso etukulwa eti-4, “eongalo” otali ifanwa “olutu laKristus.” Olutu olo lopafaneko ola fikama po moilyo ihapu, ovalumenhu novakainhu, ndele oshilyo keshe ohashi dana onghandangala yasho opo olutu li kale tali longo nawa. Jesus oye “omutwe wolutu nokutya, weongalo.” — Ovaefeso 4:12; Ovakolossi 1:18; 1 Ovakorinto 12:12, 13, 27.

12. Jesus okwa li a ulikila ngahelipi olutu laye lopafaneko ohole?

12 Jesus okwa li a ulika kutya oku hole olutu laye lopafaneko, “eongalo,” unene tuu okupitila monghedi yopahole omo a li ha ungaunga noilyo yalo. Pashihopaenenwa, pomhito imwe eshi ovalongwa vaye va li va loloka, okwa ti kuvo: “Ileni tu ke likaleleni koima kwe likalela, nye mu tulumukwe po kanini.” (Markus 6:31) Omuyapostoli umwe oo a hokolola oiningwanima yaxuuninwa yomokukalamwenyo kwaJesus, okwa popya shi na sha naye a ti: ‘Okwa kala e hole ava vaye [oilyo yolutu laye lopafaneko], okwa li e va hole fiyo exulilo.’ (Johannes 13:1) Jesus ina tulila po tuu ovashamane oshihopaenenwa shiwa shi na sha nanghee ve na okukala tava ungaunga novakulukadi vavo!

13. Ovalumenhu ova ladipikwa va ulikile ovakainhu vavo ohole monghedi ya tya ngahelipi?

13 Eshi omuyapostoli Paulus a li ta yelifile ovalumenhu oshihopaenenwa osho Jesus e va tulila po, okwe va ladipika a ti: “[Ovalumenhu ove] nokuhola ovakainhu vavo ngaashi omalutu avo vene; oye ou e hole omukainhu waye, oye oku lihole ye mwene. Osheshi kape na ou ha tondo ombelela yaye mwene, ndelenee ohe i palula nohe i tekula, ngaashi Kristus ha tekula eongalo laye.” Paulus okwa weda a ti: “Keshe womunye na kale yo e hole omukainhu waye mwene ngaashi e lihole ye mwene.” — Ovaefeso 5:28, 29, 33.

14. Ovashamane ohava ungaunga ngahelipi nomalutu avo vene inaa wanenena, naasho osha hala okutya ove na okukala hava ungaunga novakulukadi vavo ngahelipi?

14 Diladila keityo leladipiko laPaulus olo kutya ovalumenhu nava kale ve hole ovakainhu vavo ngaashi ve hole omalutu avo vene. Mbela oku na ngoo omunhu omunaendunge oo ha yahameke olutu laye owina? Ile natu tye nee ngeno omunhu okwa puma omunwe waye moshifidi. Mbela oha denge omunwe oo molwaashi we likoyola moshifidi? Hasho nandenande! Mbela ovashamane ohava kala tave liyambulula komesho yookaume kavo ile tave va lombwele omapuko avo vene? Ahowe! Ngeenge osho ngaho, mbela osha yuka ngoo komushamene okukala ta ula omukulukadi waye omalaka mai ile e mu denge molwaashi a ninga epuko? Hasho nandenande; ovashamane kave na ashike okukala have lipula nouwa wavo vene, ndele ove na yo okukala ha ve lipula nouwa wovakulukadi vavo. — 1 Ovakorinto 10:24; 13:5.

15. (a) Jesus okwa li a ungaunga ngahelipi nokuhawanenena kwovahongwa vaye? (b) Oshike hatu dulu okulihonga moshihopaenenwa shaye?

15 Diladila kunghee Jesus a li a ungaunga nokuhawanenena kwovahongwa vaye moufiku oo wa tetekela efyo laye. Nonande okwa li e va pula lwoikando va kale tava ilikana fimbo va li naye moshikunino shaGetsemane, okwe va hanga va kofa lwoikando itatu. Ohaluka, ova kondekelwa moshikunino osho kovalumenhu va homata. Jesus okwa pula ovalumenhu ovo a ti: “Olyelye tamu . . . kongo?” Ove mu nyamukula tava ti: “Jesus Omunasaret,” opo nee Jesus okwa tya kuvo: “Aame ou.” Molwaashi Jesus okwa li e shii kutya ‘efimbo ola fika’ a ka dipawe, okwe va lombwela a ti: “Hano ngenge Ame tamu kongo . . . , efeni ava va ye?” Jesus okwa kala alushe e na ko nasha nonghalonawa yovahongwa vaye, ovo ve li oshitukulwa shomuhombolwa waye wopafaneko, nomolwaasho a pula va efwe va ye. Ngeenge ovashamane ova konakona shi na sha nanghee Jesus a li ha ungaunga novahongwa vaye, otave ke lihonga omafinamhango mahapu oo tava dulu okutula moilonga ngeenge tashi uya pokuungaunga novakulukadi vavo. — Johannes 18:1-9; Markus 14:34-37, 41.

Ohole yaJesus kaya li ashike ya kanghamena komaliudo

16. Jesus okwa li a tala ko Marta ngahelipi, ndele nande ongaho, okwa li e mu pukulula ngahelipi?

16 Ombibeli otai ti: “Jesus okwa li e hole Marta nomumwaina naLasarus,” ovo va li have mu tambula luhapu meumbo lavo. (Johannes 11:5) Ndele nande ongaho, Jesus ka li a ongaonga okupukulula Marta eshi a li e na oshisho sha pitilila shi na sha noikulya oyo a li ta longekida. Osho osha li tashi imbi Marta okupwilikina kehongo laJesus lopamhepo. Onghee, Jesus okwa ti kuye: “Marta, Marta, ove to lipe oshisho noupyakadi moinima ihapu. Ndelenee shimwe ashike sha pumbiwa.” (Lukas 10:41, 42) Osha yela kutya ohole yaJesus yokuhola Marta oyo ye shi ninga shipu kuMarta okutambula ko omayele aJesus. Sha faafana, ovashamane navo ove na okuungaunga novakulukadi vavo nonghenda nosho yo nohole, tava longifa alushe eendjovo da diladilwa nawa. Ndele nande ongaho, kave na okwoongaonga okuyandja epukululo apa sha pumbiwa, ngaashi naanaa Jesus a li a ninga.

17, 18. (a) Petrus okwa li a hanyena Jesus a ti ngahelipi, nomolwashike Petrus a li a pumbwa okupukululwa? (b) Omushamane oku na oshinakuwanifwa shilipi?

17 Pomhito imwe vali, Jesus okwa li ta hepaululile ovahongwa vaye kutya oku na okuya kuJerusalem, oko a li ta ka hepekwa “kovakulunhu nokovapristeri ovakulunhu nokovanongo vomishangwa nokudipawa nokunyumunwa efiku etitatu.” Opo nee Petrus okwa kufa po Jesus ndele te mu hanyene, ta ti: “Omwene, osho nashi ku kale kokule u ha ningwe ngaha.” Osha yela kutya Petrus okwa li e na etaleko la kanghamena komaliudo opanhu, onghee okwa li a pumbwa okupukululwa. Nomolwaasho, Jesus okwe mu lombwela a ti: “Dja po puame, Satana. Oove omuhongauli wange, osheshi ove ito diladila osho shaKalunga, ndele osho oshovanhu.” — Mateus 16:21-23.

18 Osho Jesus a li a popya, kutya okwa li ta ka pita momayeleko mahapu nokudipawa, osha li tashi ka ningwa opo ehalo laKalunga li wanifwe. (Epsalme 16:10; Jesaja 53:12) Nomolwaasho Petrus ka li a pumbwa nandenande okuhanyena Jesus. Doshili, Petrus okwa li a pumbwa okupukululwa sha kwata moiti, ngaashi ashike atusheni hatu kala twa pumbwa okupukululwa efimbo nefimbo. U li omutwe woukwaneumbo, ou na oshinakuwanifwa shokupukulula oilyo youkwaneumbo woye, mwa kwatelwa omukulukadi woye. Ngeenge to yandje omapukululo a kwata moiti apa sha pumbiwa, ou na oku shi ninga panghenda nopahole. Ngaashi ashike Jesus a li a kwafela Petrus a tale ko oinima monghedi ya yuka, ovashamane navo ove na okukwafela ovakulukadi vavo monghedi ya faafana. Pashihopaenenwa, ngeenge omidjalo domukainhu ile onghedi yaye yokuliwapeka kai li lela pandjele ngaashi tashi ladipikwa mOmishangwa, omushamane oku na okupopya nomukainhu waye nelungi noku mu kwafela a mone kutya okwa pumbwa okuninga omalunduluko onhumba ile ongadi. — 1 Petrus 3:3-5.

Osha fimana kovashamane okukala ve na onheni

19, 20. (a) Oupyakadi ulipi wa li wa holoka pokati kovayapostoli vaJesus, na Jesus okwa li a ungaunga ngahelipi nonghalo oyo? (b) Mbela eenghendabala daJesus oda li ngoo da pondola?

19 Ngeenge pa holoka epuko moukwaneumbo, omushamane ina diladila kutya oilyo youkwaneumbo otai ka ninga omalunduluko ashike diva konima eshi a yandja epukululo. Okwa li sha pula Jesus eenghendabala tadi twikile opo a kwafele ovayapostoli vaye va lundulule oikala yavo. Pashihopaenenwa, pexulilo loukalele waye, ovayapostoli vaye ova li va tukulula eemhata kutya olyelye munene e dule vakwao. (Markus 9:33-37; 10:35-45) Okafimbo kaxupi konima yokutwa eemhata odo, Jesus okwa li a unganeka opo a dane pamwe novayapostoli vaye oshivilo shOpaasa oshikando shaxuuninwa. Pomhito oyo, kape na nande oumwe womovahongwa vaye a li e liyamba a koshe eemhadi davakwao, oshilonga shanafangwa osho sha li hashi longwa shi li onghedi yokuyakula ovaenda ovo ve na eemhadi da twima ondwi. Opo nee Jesus okwa li e liyamba a koshe eemhadi davo. Eshi a mana okukosha eemhadi davo, okwe va lombwela a ti: “Ame nde mu pa oshihopaelelwa.” — Johannes 13:2-15.

20 Ngeenge ovashamane ove lininipika ngaashi Jesus, oshi na oupu ovakulukadi vavo va kale tava longele kumwe navo noku va yambidida. Ndele ovashamane ova pumbwa yo okukala hava tale ovakulukadi vavo onheni. Konima eshi Jesus novayapostoli vaye va dana Opaasa, onguloshi oyo tuu oyo, ovayapostoli ova li natango va hovela okutwa eemhata kutya olyelye omunene e dule vakwao. (Lukas 22:24) Luhapu ohashi kufa efimbo opo omunhu a hovele okuninga omalunduluko moikala yaye nelihumbato laye, noha ende ta ningi omalunduluko a tya ngaho kanini nakanini. Ndele mbela ihashi kala tuu shihafifa ngeenge omunhu a ninga omalunduluko, ngaashi ovayapostoli navo va li va ninga?

21. Omolwomayeleko oo haa shakenekwa kunena, ovashamane otava ladipikwa va kaleke shike momadiladilo nova ninge shike?

21 Kunena, eehombo oda taalela omayeleko manene shi dulife nale. Ovanhu vahapu ihava tale ko vali eano lohombo li li oshinima sha kwata moiti. Nomolwaasho, ovashamane omwa pumbwa okukaleka momadiladilo oushili oo kutya ohombo oya totwa po kuJehova Kalunga omunahole. Jehova ina yandja ashike Omona waye, Jesus, a ninge Omukulili wetu ile tu tye Omuxupifi wetu, ndele okwa li e mu tuma opo a tulile po yo ovashamane oshihopaenenwa osho ve na okulandula. — Mateus 20:28; Johannes 3:29; 1 Petrus 2:21.

Oto nyamukula ngahelipi?

• Omolwashike sha fimana okudimina kutya Jehova Kalunga oye Omutoti wohombo?

• Ovashamane ova ladipikwa va kale tava ulikile ovakulukadi vavo ohole meenghedi dilipi?

• Oihopaenenwa ilipi i na sha nanghee Jesus a li ha ungaunga novahongwa vaye tai ulike nghee ovashamane ve na okutula moilonga oukwamutwe?

[Efano pepandja 11]

Jesus okwa li a yavelela ovahongwa vaye eshi va li va loloka

[Efano pepandja 12]

Ovashamane ove na okupukulula ovakulukadi vavo nonghenda nokupopya eendjovo da diladilwa nawa

    Ndonga Publications (1987-2025)
    Za mo
    Inda mo
    • Oshindonga
    • Tumina yalwe
    • Hogolola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ngele to longitha ongulumambo yetu
    • Uuyelele wiinima yopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Inda mo
    Tumina yalwe