ONGULUMAMBO MOINTANETA yiileshomwa yopaMbiimbeli
ONGULUMAMBO MOINTANETA
yiileshomwa yopaMbiimbeli
Oshindonga
  • OMBIIMBELI
  • IILESHOMWA
  • OKUGONGALA
  • w07 8/1 ep. 24-28
  • ‘Lungameni olwisho keshe’

Oshitopolwa shika kashi na okavidio.

Opu na epuko lyasha, okavidio itaka yi komeho.

  • ‘Lungameni olwisho keshe’
  • Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2007
  • Uupalanyolo uushona
  • Uuyelele wa faathana
  • Omulumenhu oo a li a ninga eindilo inali wapala
  • Natu lungameni olwisho
  • Omwenyo womunhu ihau xupifwa kouhapu weliko laye
  • Nghee omunhu ta dulu okukala nonakwiiwa ya amenwa
  • Ou na ngoo “oupuna puKalunga”?
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2007
  • Elineekelo loye muKalunga ola pama shi fike peni?
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2006
  • Konga Uukwaniilwa, ihe hamaliko
    Oshungolangelo tayi tseyitha Uukwaniilwa waJehova (yokukonakonwa) — 2016
Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2007
w07 8/1 ep. 24-28

‘Lungameni olwisho keshe’

“Omwenyo womunhu ihau xupifwa kouhapu weliko laye.” — LUKAS 12:15.

1, 2. (a) Ovanhu otava lalakanene shike kunena? (b) Omolwashike oikala yovanhu vomounyuni tai dulu oku tu nwefa mo?

OVANHU vahapu ohava diladila kutya oimaliwa, oiniwe, efimano, oilonga hai futu nawa nosho yo okukala noukwaneumbo oyo hai ulike kutya omunhu ota pondola noku na onakwiiwa ya amenwa. Moilongo oyo ya hepuluka nosho yo oyo ya hepa, ovanhu vahapu ohava yandje unene elitulemo kokulikola oinima yopamaliko nosho yo kokupondola. Ovanhu va tya ngaho kave na ohokwe moinima yopamhepo, naavo ve na ohokwe oinini elela.

2 Ombibeli oya xunganeka shi na sha naasho, ya ti: ‘Momafiku axuuninwa otape ke uya omafimbo madjuu, osheshi ovanhu tava kala nokulihola vo vene, ovanalwisho voimaliwa, ohole yavo yokuhola ouhalu mwii i dule ei yokuhola Kalunga; ovo ve nemoniko longaho letilokalunga.’ (2 Timoteus 3:1-5) Molwaashi Ovakriste vashili ove li mokati kovanhu va tya ngaho, ove na alushe okukondja opo vaha nwefwe mo koikala ya tya ngaho. Ndele mbela oshike tashi dulu oku tu kwafela tuha ‘faafane nounyuni’? — Ovaroma 12:2.

3. Ohatu ka kundafana omayele elipi oo a yandjwa kuJesus?

3 Jesus Kristus oo e li “omuhoveli nomuwanifi weitavelo,” okwe tu honga oilihongomwa ya fimana i na sha nokulungama ohole yokuhola omaliko. (Ovaheberi 12:2) Pomhito imwe eshi Jesus a li ta yelifile nawa eengudu dovanhu omahongo onhumba opamhepo, omulumenhu wonhumba okwa li e mu ya moshipala, ndele te mu indile a ti: “Omuhongi, lombwela omumwameme tu tukule efyuululo.” Jesus okwa li a pa omulumenhu oo nosho yo ovapwilikini aveshe omayele onhumba a kwata moiti. Okwa li a yandja elondwelo la kwata moiti li na sha nokulungama olwisho, nokwa li a divilika elondwelo olo moku va hokololela efaneko tali ningifa omunhu a diladile moule. Onghee hano, natu yandjeni elitulemo kwaasho Jesus a li a popya pomhito oyo nokutala nghee hatu dulu okumona mo ouwa mokutula moilonga omayele oo monghalamwenyo yetu. — Lukas 12:13-21.

Omulumenhu oo a li a ninga eindilo inali wapala

4. Omolwashike eindilo lomulumenhu wonhumba oo a li a nukila meendjovo daJesus la li inali wapala?

4 Eshi omulumenhu oo a popiwa metetekelo a ya moshipala eudifo laJesus, Jesus okwa hangwa ta hongo ovahongwa vaye nosho yo eengudu dovanhu shi na sha nokulungama vaha kale noihelele, va kale ve na nouladi woku mu hepaulula moipafi, nosho yo shi na sha nanghee tava dulu okupewa ekwafo okupitila momhepo iyapuki. (Lukas 12:1-12) Ovahongwa vaye ova li va pumbwa okudulika komahongo a fimanenena a tya ngaho. Ndele fimbo Jesus a li ta udifa, omulumenhu oo okwa li a pula Jesus opo a kandule po omukundu u na sha nokutukula efyuululo oo tashi dulika wa li moukwaneumbo wavo. Ope na oshilihongomwa sha fimana osho hatu dulu okulihonga moshiningwanima osho.

5. Eindilo lomulumenhu oo a li a pula Jesus ekwafo otali ulike shike shi na sha naye?

5 Oshishangomwa shimwe osha ti kutya “oikala yomunhu luhapu ohai limonikila kwaasho ha kala ta diladila ngeenge ta pwilikine kekumaido lopalongelokalunga.” Ofimbo Jesus a li ta popi shi na sha noilihongomwa yopamhepo yomoule, omulumenhu oo otashi dulika a li ta diladila kutya oku na okuninga po shike opo a mone omauwa onhumba opaimaliwa. Kutya nee pamwe okwa li e na etomheno la fimana olo la li le mu nyikifa oluhodi shi na sha nefyuululo, osho inashi popiwa. Otashi dulika a li e shi ninga molwaashi Jesus okwa li e na eenghonopangelo nokwa li a shiivika e li omutokoli omunaendunge. (Jesaja 11:3, 4; Mateus 22:16) Kashi na nee mbudi kutya oshike sha li she linyengifa omulumenhu oo, eindilo laye otali ulike kutya okwa li e na oupyakadi momutima waye, sha hala okutya, ka li nandenande e na olupandu loinima yopamhepo. Mbela osho itashi tu linyengifa tu likonakone pauhandimwe? Pashihopaenenwa, ngeenge tu li pokwoongala kwopaKriste oshipu okweefa omadiladilo etu a twalwaatwalwe ile tu kale hatu diladila kombinga yaasho hatu ka ninga konima yefimbo. Ndele ponhele yaasho, otu na okukala hatu pwilikine nelitulemo kwaasho tashi popiwa pokwoongala nokutala nghee hatu dulu okutula moilonga pauhandimwe ouyelele oo tau kundafanwa, opo tu dule okuxwepopaleka ekwatafano letu naTate yetu womeulu, Jehova Kalunga, nosho yo nOvakriste vakwetu. — Epsalme 22:23; Markus 4:24.

6. Omolwashike Jesus a li a anya okukwafela omulumenhu oo a li e mu pula ekwafo?

6 Kashi na nee mbudi kutya oshike sha li she linyengifa omulumenhu oo a pule ekwafo kuJesus, Jesus okwa li a anya oku mu kwafela. Ponhele yaasho, Jesus okwa ti: “Menhu oove, olyelye a tula nge ndi ninge omutokoli nomutukuli woinima yeni?” (Lukas 12:14) Eendjovo odo otadi ulike kutya Jesus okwa li ta popi oshinima osho ovanhu va li ve shii nawa, molwaashi paMhango yaMoses, ovatokoli ovo va li va tulwa moilando ovo va li hava tokola oinima ya tya ngaho. (Deuteronomion 16:18-20; 21:15-17; Rut 4:1, 2) Kakele kaasho, Jesus okwa li a pitifa komesho oinima oyo ya fimanenena, okuyandja oundombwedi woshili yOuhamba nosho yo okuhonga ovanhu ehalo laKalunga. (Johannes 18:37) Ngaashi Jesus, ihatu efa oisho yonghalamwenyo i tu imbe tu wanife po oshilonga shetu sha fimanenena. Ndele ponhele yaasho, ohatu longifa efimbo letu nosho yo eenghono detu mokuudifa onghundana iwa ‘nokuninga ovanhu aveshe ovahongwa.’ — Mateus 24:14; 28:19.

Natu lungameni olwisho

7. Jesus okwa li a dula okudidilika mo shike meindilo lomulumenhu oo a li a pula ekwafo kuye?

7 Molwaashi Jesus okwa li ha dulu okumona osho shi li momutima, okwa li a didilika kutya opa li pe na oshinima sha kwata moiti neenghono meindilo lomulumenhu oo, osho sha li she mu linyengifa a pule Jesus a kandule po oinima yavo yopaumwene. Nomolwaasho ponhele yokwaanya ashike oku mu kwafela, Jesus okwa li a popya omalinyengotomheno oo a li a kwatelwa meindilo olo a ti: “Pashukeni onye mu lungame keshe tuu olwisho, osheshi omwenyo womunhu ihau xupifwa kouhapu weliko laye.” — Lukas 12:15.

8. Olwisho oshike, notali dulu okuningifa omunhu a ninge shike?

8 Olwisho kali fi ashike ehalo lokukala noimaliwa ile oinima imwe i lili, oyo tai dulu okulongifwa nawa nonelalakano liwa. Emboitya limwe ola ti kutya olwisho olo “ehalo loupuna ile loiniwe la pitilila, ile okukala omunhu a hala unene oiniwe ya vamwe.” Olwisho otali dulu okuningifa omunhu a kale a hala oinima ihapu oyo ita dulu okumona, tashi dulika oinima yavamwe, ile okukala a hala oinima yonhumba nonande ine i pumbwa nopehe na okudiladila kutya otashi ka kuma vamwe ngahelipi. Omunhu e na olwisho oha efa oinima oyo a hala i kale tai pangele omadiladilo aye nosho yo eenghatu daye fiyo osheshi ya ninga oshikalunga shaye. Dimbuluka kutya omuyapostoli Paulus okwa ti kutya omunhu oo e na olwisho oku li omulongeli woikalunga noita ka fyuulula Ouhamba waKalunga. — Ovaefeso 5:5; Ovakolossi 3:5.

9. Oinima ilipi oyo omunhu tashi dulika a twile olwisho? Yandja oihopaenenwa yonhumba.

9 Oshihokwifa eshi Jesus a londwela a ti: ‘Lungameni keshe tuu olwisho.’ Olwisho ohali ulikwa meenghedi di lili noku lili. Oshipango shaxuuninwa shomOipango Omulongo osha tumbula imwe yomoinima oyo omunhu tashi dulika a twile olwisho, sha ti: “Ino haluka eumbo lamukweni. Ino haluka omwalikadi womukweni, ile omupiya waye omulumenhu ile omukainhu ile ongobe yaye ile ondongi yaye ile keshe eshi shamukweni.” (Exodus 20:17) MOmbibeli omu yadi oihopaenenwa yovanhu ovo va li va nyona sha kwata moiti omolwolwisho. Satana oye wotete womwaavo va li va hala oinima ihe fi yavo, molwaashi okwa li a hala etumbalo, efimano nosho yo eenghonopangelo daJehova. (Ehololo 4:11) Eva okwa li a hala oufemba wokuninga omatokolo kuye mwene, nokupukifwa kwaye moshinima osho okwa etela ovanhu oulunde nefyo. (Genesis 3:4-7) Eendemoni oda li ovaengeli ovo va li inava wanenwa ‘koulenga wavo, ndele tava fiye po omitumba davo vene’ omolwoshinima osho sha li shihe fi shavo. (Judas 6; Genesis 6:2) Diladila yo shi na sha naBileam, Akan, Gehasi nosho yo Judas. Ponhele yokukala va wanenwa koiniwe oyo va li ve na, ova li va efa ehalo la pitilila lokuhala oinima yopamaliko li va ningife va longife nai eendodo davo doinakuwanifwa odo va li ve na, naasho osha li she va twala moupyakadi nomefyo.

10. Ongahelipi hatu dulu okukala twa ‘pashuka,’ ngaashi Jesus e tu kumaida?

10 Inashi yeleka tuu eshi Jesus a hovela eendjovo delondwelo li na sha nolwisho a ti: “Pashukeni.” Omolwashike mbela? Omolwaashi oshipu komunhu okudidilika kutya omunhu mukwao oku na okahalu ile olwisho, ndele kashipu lela komunhu ye mwene a dimine kutya oku na olwisho. Omuyapostoli Paulus okwa ti: “Olwisho loimaliwa olo efina lowii aushe.” (1 Timoteus 6:9, 10) Omuhongwa Jakob okwa popya kutya omahalo mai ‘ngeenge okwa fimbapala, ohaa dala oulunde.’ (Jakob 1:15) Metwokumwe nekumaido laJesus, otu na okukala twa ‘pashuka.’ Katu na okukala hatu tokola vamwe kutya ove na olwisho, ndele ponhele yaasho, otu na okulikonakona pauhandimwe nokutala kutya ohatu yandje naanaa elitulemo kushike, opo tu kale twa ‘lungamena keshe tuu olwisho.’

Omwenyo womunhu ihau xupifwa kouhapu weliko laye

11, 12. (a) Jesus okwa yandja etomheno lilipi eshi a li ta londwele shi na sha nolwisho? (b) Omolwashike twa pumbwa okudulika kelondwelo laJesus?

11 Ope na natango etomheno limwe molwaashi tu na okulungamena olwisho. Didilika eendjovo daJesus odo a popya a ti: “Omwenyo womunhu ihau xupifwa kouhapu weliko laye.” (Lukas 12:15) Otwa pumbwa okudiladila nawa kombinga yeendjovo odo mounyuni ou u hole omaliko, omo ovanhu hava ti kutya ehepuluko nosho yo okukala wa tumbala oyo hai etifa ehafo nosho yo omupondo. Eshi Jesus a popya eendjovo odo, okwa li a hala okutya onghalamwenyo tai ti sha noi na omupondo ihai etifwa koiniwe, kashi na nee mbudi kutya oihapu shi fike peni.

12 Ndele vamwe otashi dulika itave shi dimine. Otashi dulika va tomhafane kutya oinima yopamaliko ohai ningifa onghalamwenyo i kale iwa noihafifa, nokungaho, otashi ulike kutya oi na eityo. Nomolwaasho ohava kala tava lalakanene omaifano oo tae va dulifa va mone oinima yopamaliko nosho yo oinima yopaelektronika oyo va hala, tava diladila kutya otashi va etele onghalamwenyo iwa. Ndele omadiladilo a tya ngaho ohae va imbi okuuda ko oshitwa osho Jesus a li ta yelifa.

13. Ongahelipi hatu dulu okukala netaleko li li pandjele li na sha nonghalamwenyo nosho yo oiniwe?

13 Ponhele yokuyandja elitulemo shi na sha nongeenge oshi li mondjila ile osha puka okukala tu na oinima ihapu, Jesus okwa yelifa kutya omwenyo womunhu ihau xupifwa “kouhapu weliko laye,” sha hala okutya, koinima oyo e na nale. Otu shii kutya opo tu kale nomwenyo inatu pumbwa lela oinima ihapuihapu. Otwa pumbwa ashike oikulya, oikutu nosho yo onhele yokukala. Oipuna oi na oinima ya tya ngaho ihapu, ndele eehepele otashi dulika di kondje opo di limonene osho da pumbwa. Ndele nande ongaho, pokati koipuna neehepele kape na eyooloko, molwaashi aveshe ohava fi, noiniwe yavo ihai kala i na ekwafo lasha. (Omuudifi 9:5, 6) Onghee hano, opo omunhu a kale e na onghalamwenyo i na elalakano notai ti sha, ina pumbwa ashike okukala e na oiniwe. Osho otashi ka yela mo nawa ngeenge otwa konakona kutya Jesus okwa li a hala okutya shike eshi a popya shi na sha nomwenyo womunhu.

14. Oshike hatu lihongo moshitya “omwenyo” osho sha longifwa muLukas 12:15?

14 Oshitya “omwenyo” osho sha longifwa kuJesus mEvangeli laLukas eshi a ti kutya, “omwenyo womunhu ihau xupifwa kouhapu weliko laye,” (osho tashi ti zo·eʹ mOshigreka) otashi ulike komwenyo wo vene vene, ndele hakonghedi yokukalamwenyo.a Jesus okwa li a hala okutya, kutya nee otu li oipuna ile eehepele, kutya nee otu na oinima youdjeko ile otu na ashike oiniwe oyo ya pumbiwa monghalamwenyo, itatu dulu okuufa filufilu kutya ohatu kala nomwenyo oule wefimbo li fike peni noitatu dulu okushiiva filufilu ngeenge ohatu ka kala ngoo nomwenyo mefiku tali landula ko. Jesus okwa li a popya mEudifo laye lokOmhunda, a ti: “Olyelye ou mokati keni, nande a kale e noshisho, ta dulu okuweda ko koule womafiku aye nande oludimbo limwe?” (Mateus 6:27) Ombibeli oya popya sha yela kutya Jehova oye ‘ofifiya yomwenyo,’ noye ashike ta dulu okupa ovanhu ovo ve li ovadiinini “omwenyo waalushe,” kashi na nee mbudi kutya otava ka kala meulu ile okombada yedu. — Epsalme 36:10; 1 Timoteus 6:12, 19.

15. Omolwashike ovanhu vahapu ve lineekela oiniwe yopamaliko?

15 Eendjovo daJesus otadi ulike kutya oshipu kovanhu okukala ve na etaleko la puka li na sha nonghalamwenyo. Ovanhu aveshe inava wanenena nohava fi, kashi na nee mbudi kutya ove li oipuna ile eehepele. Moses okwa ti: “Okukala po kwetu kombada yedu oku fike pomido 70, ngenge kuhapu, shapu 80, ndelenee ouwa wako: oudjuu auke netutuko; osheshi oko otaku pitilile po diva, fye ohatu vilola po.” (Epsalme 90:10; Job 14:1, 2; 1 Petrus 1:24) Omolwaasho ovanhu ovo vehe na ekwatafano liwa naKalunga luhapu ohava kala ve na oikala oyo ya popiwa komuyapostoli Paulus, hava ti kutya “tu lyeni hano, fye tu nweni, osheshi mongula ohatu fi.” (1 Ovakorinto 15:32) Molwaashi onghalamwenyo oixupi nonokutya ovanhu ohava dulu okuhangwa komaupyakadi ombadilila, ovanhu vamwe ohava kendabala okukonga eameno nosho yo okulelepeka onghalamwenyo yavo okupitila moinima yopamaliko. Otashi dulika ve udite kutya ngeenge ova kala ve na oinima ihapu yopamaliko oyo ve wete nomesho otava ka kala ve na onghalamwenyo ya amenwa. Nomolwaasho ohava longo noudiinini opo va ongele oiniwe, tava diladila papuko kutya oinima oyo otai va etele ehafo notai va ningifa va kale va amenwa. — Epsalme 49:7, 12, 13.

Nghee omunhu ta dulu okukala nonakwiiwa ya amenwa

16. Oshike hashi etifa onghalamwenyo tai ti sha?

16 Otashi dulika shi kale shoshili kutya onghalamwenyo youdjeko, sha hala okutya, okukala noikulya ihapu, oikutu, onhele yokukala nosho yo oinima ikwao ya denga mbada, otai dulu okuningifa onghalamwenyo i kale iwa ile i kwafele nokuli omunhu a dule okumona ouhaku muwa, naasho otashi dulu oku mu kwafela a kale nomwenyo oule wefimbo lile. Ndele mbela onghedi yokukalamwenyo ya tya ngaho otai ti sha ngoo shili? Otai ningifa ngoo omunhu a kale a amenwa shili? Onghalamwenyo tai ti sha ihai etifwa koule womido odo omunhu a kala monghalamwenyo ile koinima yopamaliko oyo omunhu e na. Omuyapostoli Paulus okwa popya kutya osha nyika oshiponga okulineekela unene moinima yopamaliko, eshi a li a shangela Timoteus a ti: “Oipuna yomounyuni ou va kumaida, ve he linenepeke, navali va ha tule elineekelo lavo moupuna kau fi kulineekelwa, ndelenee nave lineekele Kalunga omunamwenyo, ou he tu pe pauyadi aishe yoku tu hafifa.” — 1 Timoteus 6:17.

17, 18. (a) Oihopaenenwa iwa yaavo va li ve na etaleko la yuka li na sha noinima yopamaliko ilipi twa wana okuhopaenena? (b) Eyele laJesus lilipi tali ka kundafanwa moshitukulwa tashi landula?

17 Osha nyika oulai okutula elineekelo moinima yopamaliko molwaashi ‘kai fi okulineekelwa.’ Tatekulululwa Job okwa li oshipuna, ndele eshi a li a hangwa komaupyakadi ombadilila, oupuna waye inau dula oku mu kwafela nowa li wa hanauka po filufilu. Ndele ekwatafano laye la kola naKalunga olo la li le mu amena pefimbo lomayeleko nomaudjuu aeshe oo a li e mu hanga. (Job 1:1, 3, 20-22) Abraham ka li a efa oupuna waye muhapu u mu imbe a tambule ko oshilonga shidjuu osho a li a pewa kuJehova, nokwa li a nangekwa noupuna mokuninga “xe yoiwana ihapu.” (Genesis 12:1, 4; 17:4-6) Osha fimana okuhopaenena oihopaenenwa oyo nosho yo ikwao imwe. Kutya nee otu li ovanyasha ile ovakulunhu, otwa pumbwa okulikonakona pauhandimwe tu tale kutya oshike twa lenga monghalamwenyo yetu nonokutya openi twa tula elineekelo letu. — Ovaefeso 5:10; Ovafilippi 1:10.

18 Eendjovo dinini odo Jesus a popya shi na sha nolwisho nosho yo nokukala netaleko la yuka li na sha nonghalamwenyo otadi ti sha notadi tu hongo shili oilihongomwa ya fimana. Ndele nande ongaho, Jesus okwa li vali e na oinima ihapu okuhonga ovanhu nokwa li a twikila okuudifa moku va hokololela eyele lomulumenhu oshipuna ehe na eendunge, olo tali ningifa omunhu a diladile moule. Eyele olo otali tu hongo shike monghalamwenyo kunena? Ohatu ka mona enyamukulo moshitukulwa tashi landula.

[Eshangelo lopedu]

a Ope na natango oshitya shikwao shOshigreka biʹos osho sha tolokwa “omwenyo.” Pa-Vine’s Expository Dictionary of Old and New Testament Words, oshitya biʹos otashi ulike “koule ile komukokomoko wonghalamwenyo,” “onghedi yokukalamwenyo” nosho yo “keityo longhalamwenyo.”

Oto nyamukula ngahelipi?

• Oshike hatu lihongo monghedi omo Jesus a li a ungaunga nomulumenhu oo a li e mu pula ekwafo fimbo a li ta udifile eemhunga dovanhu?

• Omolwashike tu na okulungamena olwisho, nongahelipi hatu dulu oku shi ninga?

• Omolwashike omwenyo ihau xupifwa koinima yopamaliko?

• Oshike tashi dulu okuningifa onghalamwenyo i kale i na eityo lashili noya amenwa?

[Efano pepandja 25]

Omolwashike Jesus a li a anya okukwafela omulumenhu wonhumba oo a li e mu indila ekwafo?

[Efano pepandja 25]

Olwisho otali dulu okweetifa oilanduliko ya nyika oshiponga

    Ndonga Publications (1987-2025)
    Za mo
    Inda mo
    • Oshindonga
    • Tumina yalwe
    • Hogolola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ngele to longitha ongulumambo yetu
    • Uuyelele wiinima yopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Inda mo
    Tumina yalwe