Lalakanena omalalakano oo e li metwokumwe nelalakano laKalunga kunena
“[Kristus] okwa fya ponhele yaaveshe, opo ovo ve nomwenyo ve he likalele vali vo vene.” — 2 OVAKORINTO 5:15.
1. Hokolola oshimoniwa shomutumwa umwe osho a mona moilonga yaye youtumwa.
OMUTUMWA umwe wedina Aaron okwa ti: “Oshihauto shetu osho sha li shotete okulyata momukunda umwe u li muAfrika eshi oita ya xula.a Otwa li tu na okufila oshisho eemhumbwe dovamwatate vomeongalo linini olo la li momukunda oo, ndele ka twa li twa dula okukwatafana navo. Otwa li twa etelela oikulya, oidjalomwa, oileshomwa ye likolelela kOmbibeli nokavidio Jehovah’s Witnesses—The Organization Behind the Name.b Ovanhu vahapu ovo va li ve na ohokwe ova li ve uya okutala okavidio monduda inene yeehoni, omo mwa li mu na eshina lokudana ouvidio no-TV, nokavidio oko okwa li twe ka ulika nokuli luvali. Oikando aishe ivali oyo twe ka ulika otwa li twa mona ovanhu vahapu ovo va li ve na ohokwe yokukonakona Ombibeli. Eenghendabala detu adishe oda li tadi ti sha shili.”
2. (a) Omolwashike Ovakriste va hoolola okulongifa onghalamwenyo yavo mokulongela Kalunga? (b) Omapulo elipi hatu ka kundafaneni paife?
2 Mbela omolwashike Aaron novalongi pamwe naye va li va longa oshilongo osho shidjuu? Omolwaashi ove na olupandu lokupandula ekuliloyambo laJesus Kristus nove liyapulila Kalunga nova hala okukaleka onghalamwenyo yavo metwokumwe nelalakano laYe. Ngaashi Aaron novalongi pamwe naye, Ovakriste aveshe ve liyapulila Kalunga ova tokola “ve he likalele vali vo vene,” ndele ponhele yaasho, ohava ningi omaliyambo “omolwevangeli.” (2 Ovakorinto 5:15; 1 Ovakorinto 9:23) Ove shii kutya eshi onghalelo ei yoinima tai ka xula po, oimaliwa netumbalo lounyuni itai ka kala ina ekwafo la sha. Onghee hano, ofimbo ve na omwenyo nove na oukolele, ova hala okulonga oilonga oyo i li metwokumwe nelalakano laKalunga. (Omuudifi 12:1) Ongahelipi hatu dulu okukala metwokumwe nelalakano laKalunga? Oshike tashi ke tu kwafela tu kale tu na ouladi neenghono dokukala metwokumwe nelalakano laKalunga? Omaifano opauteokratika elipi hatu dulu okulalakanena?
Katuka eenghatu odo tadi dulu oku ku kwafela u longe ehalo laKalunga
3. Okulonga ehalo laKalunga okwa kwatela mo okukatuka eenghatu da fimana dilipi?
3 KOvakriste vashili, okulonga ehalo laKalunga oshinima tashi twikile. Okwa kwatela mo okukatuka eenghatu da fimana, ngaashi okulishangifa mOfikola yOukalele woPauteokratika, okulesha Ombibeli efiku keshe, okukufa ombinga moilonga yokuudifa nokuninga exumokomesho fiyo omunhu a ninginifwa. Eshi hatu ende hatu ningi exumokomesho, ohatu kaleke momadiladilo eendjovo domuyapostoli Paulus odo tadi ti: “Aishe ei i diinina, ove u kale muyo, opo okweehena kwoye komesho ku monike kuaveshe.” (1 Timoteus 4:15) Itatu ningi exumokomesho la tya ngaho opo tu lifimanekife, ndele ohatu ulike kutya otwa tokola toko okulonga ehalo laKalunga nomutima aushe. Okukatuka onghatu ya tya ngaho otashi ulike kutya otwa hala Kalunga e tu wilike monghedi keshe yokukalamwenyo kwetu, molwaashi oku na owino e tu dule. — Epsalme 32:8.
4. Oshike tashi ke tu kwafela tuha kale tu na outile washa ngeenge hatu ningi omatokolo e na sha nokulonga ehalo laKalunga?
4 Okukala hatu ongaonga okuninga omatokolo ile okukala hatu yandje unene elitulemo kufye vene otaku dulu oku tu imba tu ninge exumokomesho mokulongela Kalunga. (Omuudifi 11:4) Onghee hano, opo tu kale twa hafa shili mokulongela Kalunga nomokuyakula vamwe, katu na okukala tu na outile washa. Pashihopaenenwa, Erik okwa li ta diladila a ka kwafele meongalo omo hamu popiwa elaka loshinailongo. Ndele okwa li te lipula kutya: ‘Mbela ohandi ka tambulwa ko ngoo? Ohandi ka kala ngoo ndi hole ovamwatate vomeongalo omo? Mbela otava ka kala ngoo ve hole nge?’ Okwa ti: “Onda ka didilika kutya ondi na okuyandja elitulemo lihapu kovamwatate ponhele yokukala ashike ndi na ko nasha nonghalo yange mwene. Kanda li vali handi lipula shi na sha naasho, ndele onda li handi lipula kutya oshike osho handi dulu okutukulilafana novamwatate vomeongalo olo. Onda li nda ilikana handi pula ekwafo nonda tula moilonga osho nda li nda tokola okuninga. Paife ohandi hafele neenghono oilonga yange meongalo olo.” (Ovaroma 4:20) Ngeenge ohatu longele Kalunga nokuyakula vamwe nopehe na okulihola mwene, ohatu ka kala twa hafa notwa wanenwa.
5. Omolwashike twa pumbwa okuliunganeka nawa opo tu lalakanene omalalakano oo e li metwokumwe nelalakano laKalunga? Shi yelifa to yandje oshihopaenenwa.
5 Opo tu pondole mokulalakanena omalalakano oo e li metwokumwe nelalakano laKalunga, otu na okuliunganeka nawa. Ohatu henuka okukala neendjo dihapu odo tadi dulu oku tu ningifa tu kale ovapika vonghalelo ei yoinima noku tu ngabeka mokulongela Kalunga, molwaashi otu na okuyandja elitulemo kokufuta eendjo odo. Ombibeli otai tu londwele tai ti: “[Ou] e noikolo ta ningi omupika waau e mu pa eengele.” (Omayeletumbulo 22:7) Okukala twe lineekela muJehova nokupitifa komesho oinima yopamhepo otaku ke tu kwafela tu kale tu na ondjele. Pashihopaenenwa, Guoming novamwainakadona vavali ohava kala meumbo limwe naina olo li li moshitukulwa omo omaumbo e na ondilo noshidjuu okumona oilonga tai kalelele. Ndele ohava dulu okufila oshisho eemhumbwe davo omolwokulongifa nawa oimaliwa nohava kwafelafana mokufuta oifutomwa yavo nonande haaveshe hava longo. Gouming okwa ti: “Omafimbo amwe atushe ohatu kala tuhe na oilonga, ndele nande ongaho, otwa dula okutwikila nokukokola ondjila nohatu file nawa meme oshisho. Otwa pandula eshi meme ina hala tu efe po omalipyakidilo etu e na sha noinima yopamhepo opo tu mu kwafele a kale nonghalamwenyo youdjeko.” — 2 Ovakorinto 12:14; Ovaheberi 13:5.
6. Oshihopaenenwa shilipi tashi ulike kutya ohatu dulu okukala metwokumwe nelalakano laKalunga?
6 Ngeenge owe litula neenghono mokulalakanena oinima yomounyuni, kutya nee oimaliwa ile oinima imwe i lili, otashi ke ku pula u ninge omalunduluko manene opo u pitife komesho omalalakano oo e li metwokumwe nelalakano laKalunga. Omalunduluko a tya ngaho ihaa ningwa ashike meendelelo, nongeenge owa ningi omapuko meenghendabala doye dotete osho inashi hala okutya ito ka pondola. Diladila shi na sha naKoichi, oo a li ha longifa efimbo lihapu neenghono momalihafifo. Koichi okwa li a konakona Ombibeli eshi a li omunyasha womido omulongo nasha, ndele oule womido dihapu okwa kala e hole unene okudana omaudano eevidio. Efiku limwe Koichi okwa li e lipopila a ti: ‘Paife ondi na omido 30 nasha, ndele nghi na elalakano lasha monghalamwenyo. Ondi na okuninga po sha.’ Koichi okwa li vali a hovela okukonakona Ombibeli nokutambula ko ekwafo olo a li a pewa keongalo. Nonande osha li she mu pula efimbo opo a ninge omalunduluko, ka li a sholola. Omolwokudiinina okwiilikana nosho yo etwomukumo lopahole okudja kuvamwe, okwa ka pondola. (Lukas 11:9) Paife okwa hafa noku li omuyakuliongalo.
Lihonga okukala u na ondjele
7. Omolwashike twa pumbwa okukala tu na ondjele mokulongela Kalunga?
7 Okulalakanena omalalakano oo e li metwokumwe nelalakano laKalunga otaku pula tu ninge eenghendabala da mana mo. Katu na okukala hatu ongaonga ile ovakwandede mokulonga ehalo laKalunga. (Ovaheberi 6:11, 12) Ndele nande ongaho, Jehova ina hala tu lilolole palutu, pamadiladilo nosho yo pamaliudo. Okudimina nelininipiko kutya itatu dulu okuwanifa po oilonga yaKalunga keenghono detu vene otaku mu fimanekifa notaku ulike yo kutya otu na ondjele. (1 Petrus 4:11) Jehova okwa udaneka oku tu pa eenghono odo twa pumbwa opo tu longe ehalo laye, ndele katu na okulongifa omalutu etu, omadiladilo etu nosho yo omaliudo etu sha pitilila, sha hala okutya, hatu kendabala okuninga osho ita pula kufye. (2 Ovakorinto 4:7) Opo tu longele Jehova nopehe na okuloloka, otwa pumbwa okulongifa nawa eenghono detu.
8. Oshike sha li sha ningwa po eshi omunyasha umwe Omukriste a li a kendabala okulongela ounyuni nosho yo Jehova, nokwa li e na okuninga omalunduluko elipi?
8 Pashihopaenenwa, Ji Hye, wokuAsia lokOushilo, okwa li ha longo oilonga oyo tai pula efimbo lihapu oule womido mbali nopefimbo opo tuu opo okwa li ta kokola ondjila. Okwa ti: “Onda li nda kendabala okulongela Jehova nosho yo ounyuni nonda li ashike handi kofa oule weevili nhano. Xuuninwa, onda li handi kala nda loloka pamadiladilo ngeenge nda li handi ungaunga noinima yopamhepo nokanda li naanaa handi hafele okulongela Jehova.” Opo a longele Jehova ‘nomutima waye aushe nomwenyo waye aushe nosho yo neenghono daye adishe,’ Ji Hye okwa li a konga oilonga oyo ihai pula efimbo lihapu. (Markus 12:30) Okwa ti: “Nonande oukwaneumbo wetu ohau fininike nge ndi konge oilonga oyo tai etele nge oimaliwa ihapu, onda kendabala okulalakanena omalalakano oo taa tu kumwe nelalakano laKalunga. Ohandi mono yo oimaliwa ya wana opo ndi dule okulanda osho nda pumbwa, ngaashi oikutu tai wapalele. Paife ohandi mono eemhofi da wana. Ohandi hafele yo oukalele wange nonda pama pamhepo shi dulife nale. Aishe oyo onda dula oku i ninga molwaashi kandi na naanaa efimbo lokukokwa nokupiyaanekwa koinima younyuni.” — Omuudifi 4:6; Mateus 6:24, 28-30.
9. Eenghendabala detu otadi dulu ngahelipi okunwefa mo ovanhu moukalele?
9 Hakeshe umwe ta dulu okulongela Kalunga e li omuudifi wefimbo li yadi. Ngeenge oto kondjo noukulupe, okuhenoukolele ile omaupyakadi amwe, dimbuluka kutya Jehova okwa lenga neenghono oudiinini woye nosho yo oilonga oyo to longo nomutima aushe. (Lukas 21:2, 3) Onghee hano, katu na nande okudiladila kutya eenghendabala detu itadi ti sha kuvamwe, kashi na nee mbudi kutya oda ngabekwa. Pashihopaenenwa, natu tye nee ngeno otwa li hatu udifa momaumbo onhumba ndele kamu na oo e na ohokwe. Ngeenge otwa fiye po eumbo lonhumba, ovaneumbo otashi dulika va kale tava popi kombinga yetalelepo letu oule wefimbo, nonande kapa li oo e na ohokwe. Itashi ti kutya aveshe ovo tava udu onghundana iwa otave ke i tambula ko. (Mateus 13:19-23) Vamwe otashi dulika ve ke linyenge ketumwalaka longhundana iwa ngeenge eenghalo dounyuni ile davo vene da lunduluka. Kashi na nee mbudi kutya osho shi li ngaho ile hasho, ngeenge ohatu longo ngaashi hatu dulu moukalele, ohatu longo ehalo laKalunga. Otu li “ovalongi pamwe naKalunga.” — 1 Ovakorinto 3:9.
10. Eemhito dilipi da yeulukila aveshe meongalo?
10 Atusheni ohatu dulu okukwafela oilyo yomaukwaneumbo etu nosho yo ovamwameme novamwatate meongalo lopaKriste. (Ovagalati 6:10) Ohatu dulu okukala tu na enwefemo liwa kuvamwe notali kalelele. (Omuudifi 11:1, 6) Ngeenge ovakulunhuongalo nosho yo ovayakuliongalo tava wanifa po oinakuwanifwa yavo noudiinini, otava kwafele oilyo yeongalo i kale i na ekwatafano liwa naJehova nola kola, nomalipyakidilo opaKriste ohaa xumu komesho. Otwa shilipalekwa kutya ngeenge otwa kala “ovaladi moilonga yOmwene,” oshilonga shetu ‘kashi fi oshimha mOmwene.’ — 1 Ovakorinto 15:58.
Okukala metwokumwe nelalakano laKalunga naku ninge eifano loye
11. Openi vali opo omunhu ta dulu oku ka kwafela kakele meongalo lavo?
11 Tu li Ovakriste, ohatu hafele okukalamwenyo notwa hala okufimanekifa Kalunga mukeshe osho hatu ningi. (1 Ovakorinto 10:31) Ngeenge ohatu yandje elitulemo kokuudifa onghundana iwa yOuhamba nokuhonga vamwe va diinine aishe oyo Jesus e tu lombwela, ohatu ka mona kutya ope na omaifano mahapu opauteokratika oo hatu dulu okulalakanena notae tu etele ehafo. (Mateus 24:14; 28:19, 20) Kakele kokukwafela momaongalo etu, ohatu dulu yo oku ka kwafela oko ku na omhumbwe inene yovaudifi, kashi na nee mbudi kutya okoshitukulwa shi lili, ile omeongalo omo hamu popiwa elaka limwe li lili ile koshilongo shimwe shi lili. Ovakulunhuongalo nosho yo ovayakuliongalo ovo va wana noinava hombola otava dulu okuya kOfikola yOkudeula mOukalele, nongeenge va piti otava dulu oku ka kwafela momaongalo omo mu na omhumbwe yOvakriste va pyokoka pamhepo, kutya nee omoshilongo shavo ile okoilongo imwe i lili. Ovalihomboli ovo ve li moilonga yefimbo li yadi otava dulu okumona edeulo shi na sha noilonga youtumwa koGilead opo va ka kwafele koilongo imwe i lili. Ope na yo alushe omhumbwe yovaliyambi ovo tava dulu okulonga oilonga i lili noku lili koBetel nosho yo mokutunga nokukaleka po Omalupale Ouhamba nosho yo oitaimbelewa.
12, 13. (a) Ongahelipi to dulu okuhoolola eifano lopauteokratika? (b) Yelifa to yandje oshihopaenenwa shi na sha nanghee owino oo omunhu ta mono moshilonga shonhumba tau dulu oku ke mu kwafela moilonga i lili.
12 Omaifano opauteokratika elipi to dulu okulalakanena? U li omupiya waJehova e mu liyapulila, kala alushe nokukonga ewiliko kuye nosho yo kehangano laye. ‘Omhepo yaye iwa’ otai ke ku kwafela u ninge etokolo li li mondjila. (Nehemia 9:20) Luhapu oshilonga osho to longo ohashi ku deula u kale u na owino nosho yo ounghulungu oo tau ka dula oku ku kwafela moilonga i lili.
13 Pashihopaenenwa, Dennis nomukulukadi waye Jenny, ohava kwafele luhapu meeproyeka di na sha nokutunga Omalupale Ouhamba. Eshi oshikungulu osho hashi ifanwa Katrina sha li sha denga kolukadi lOilongo yaHangana, ova li ve liyamba opo va ka kwafele ovo ve na omhumbwe. Dennis okwa ti: “Otwa li twa longifa ounghulungu oo twa li twe lihonga mokutunga Omalupale Ouhamba opo tu kwafele ovamwatate, naasho osha li she tu etela ehafo linene. Olupandu olo la li la ulikwa kwaavo twa kwafela ola li la kuma omitima detu neenghono. Ovanhu vahapu ovo va li ve uya okukwafela kava li naanaa va pondola mokutungulula. Eendombwedi daJehova oda li da wapekulula nokutungulula omaumbo e dule po 5 300 nosho yo Omalupale Ouhamba mahapu. Ovanhu vahapu ova didilika oilonga yetu oyo, nopaife ohava ulike ohokwe inene metumwalaka lOuhamba.”
14. Ou na okuninga po shike ngeenge owa hala okuya moilonga yefimbo li yadi?
14 Mbela oto dulu okukala metwokumwe nelalakano laKalunga mokuninga oilonga yefimbo li yadi eifano loye? Ngeenge osho, oto ka mona omanangeko noupuna mahapu. Ngeenge eenghalo doye itadi shi pitike paife, otashi dulika wa pumbwa okuninga omalunduluko. Ilikana ngaashi Nehemia oo a li a hala oku ka longa oshilonga sha fimana a ti: ‘Akutu Omwene, pa omupiya woye elao.’ (Nehemia 1:11) Katuka metwokumwe neilikano loye, u na elineekelo ‘mOmuudi womailikano.’ (Epsalme 65:3) Opo Jehova a nangeke noupuna eenghendabala doye eshi to mu longele pauyadi, ou na tete okuninga eenghendabala da tya ngaho. Ngeenge owa hoolola okulonga oilonga yefimbo li yadi, twikila okuninga ngaho. Mokweendela ko kwefimbo, oto ka mona owino muhapu noto ka kala yo wa hafa neenghono.
Okukalamwenyo oko taku ti sha shili
15. (a) Ouwa ulipi hatu ka mona mokukundafana naavo va longela Kalunga efimbo lile nosho yo okulesha kombinga yomahokololo avo? (b) Hokolola ehokololo lonhumba li na sha nonghalamwenyo yomunhu olo tali tu omukumo.
15 Ouwa ulipi to ka mona ngeenge owa lalakanene omalalakano e li metwokumwe nelalakano laKalunga? Kundafana naavo va longela Jehova efimbo lile, unene tuu ovo va kala moilonga yefimbo li yadi oule womido dihapu. Ovanhu va tya ngaho ove na onghalamwenyo tai mbilipaleke notai ti sha. (Omayeletumbulo 10:22) Otave ke ku lombwela kutya Jehova ohe va kwafele alushe opo va mone osho va pumbwa shili nosho yo oinima imwe ikwao, nokuli naashi va li meenghalo didjuu. (Ovafilippi 4:11-13) Okudja mo 1955 fiyo 1961, Oshungonangelo oya kala tai nyanyangida oitukulwa i na sha nomahokololo onghalamwenyo e na sha novapiya vaJehova ovadiinini, koshi yoshipalanyole “Osho nda li nda lalakanena monghalamwenyo.” Okudja opo, opa kala tapa nyanyangidwa omahokololo omafele e na sha nonghalamwenyo yovapiya vaJehova. Ehokololo keshe otali hokolola shi na sha nouladi nosho yo ehafo linene olo omunhu a mona, oyo tai tu dimbulukifa omahokololo oo e li membo lOmbibeli lOilonga. Ngeenge owa lesha omahokololo mahokwifa a tya ngaho, otashi ke ku linyengifa u kale wa hala okukala nonghalamwenyo ya tya ngaho.
16. Oshike tashi ningifa onghalamwenyo yomuKriste i kale tai ti sha noihafifa?
16 Aaron oo a tumbulwa metetekelo, okwa ti: “MuAfrika, onda mona luhapu ovanyasha ovo va li tava endaenda noshilongo tava kongo onghalamwenyo tai ti sha, navahapu vomuvo inava pondola sha. Ndele fye otwe uya okulalakanena elalakano olo li li metwokumwe nelalakano laKalunga mokuudifa onghundana iwa yOuhamba, notu na yo onghalamwenyo ye lipyakidila notai ti sha. Otwa mona shili kutya okuyandja oku na elao komesho yokutambula.” — Oilonga 20:35.
17. Omolwashike tu na okulalakanena omalalakano oo e li metwokumwe nelalakano laKalunga kunena?
17 Ongahelipi shi na sha naave? Oto lalakanene shike? Ngeenge ku na omalalakano okondadalunde oo tae ku kwafele u kale metwokumwe nelalakano laKalunga, omalalakano amwe otaa ka mana po efimbo loye neenghono doye. Omolwashike u na okuhepifa onghalamwenyo yoye i na ondilo moinima oyo ya lengwa kounyuni waSatana? Monakwiiwa i li popepi, eshi ‘oudjuu munene’ tau ka hovela, oinima yopamaliko netumbalo lounyuni ou itai ka kala i na oshilonga shasha. Ndele ekwatafano letu naJehova olo tali ka kala la fimana. Itatu ka kala tuu twa hafa eshi twa longela Jehova notwa yakula vamwe, notwa kala metwokumwe nelalakano laye pauyadi! — Mateus 24:21; Ehololo 7:14, 15.
[Omashangelo opedu]
a Omadina oo hao ovanhu ovo lelalela.
b Ka longekidwa kEendombwedi daJehova.
Oto dulu okuyelifa?
• Jehova oha tale ko ngahelipi oilonga oyo hatu mu longele?
• Okukala tu na eendunge nosho yo ondjele otaku tu kwafele ngahelipi tu dule okulongela Kalunga nokuyakula vamwe?
• Eemhito dokulongela Kalunga dilipi de tu yeulukila?
• Ongahelipi hatu dulu okukala nonghalamwenyo tai ti sha shili kunena?
[Omafano pepandja 25]
Opo tu twikile okulongela Jehova nomutima aushe otwa pumbwa okukala tu na ondjele
[Omafano pepandja 26]
Ope na eenghedi dihapu omo hatu dulu okulongela Kalunga