Oshilwifo keshe tashi hambulwa shi ku lwife itashi ka pondola
“Oshilwifo keshe tashi hambulwa shi ku lwife, otashi nyengwa.” — JESAJA 54:17.
1, 2. Oshimoniwa shEendombwedi daJehova domuAlbania otashi koleke ngahelipi oushili weendjovo daJesaja 54:17?
OMIDO omilongo da pita, moshilongo shimwe shinini shokeemhunda, shedina Albania, osho shi li koushilolukadi waEuropa omwa li ongudu yEendombwedi daJehova diladi. Epangelo limwe lOukomunisi olo la li la itavela kutya Kalunga ke ko, ola li la ninga eenghendabala da mana mo opo li xulife po Ovakriste ovo. Ndele nande ova li va hepekwa, va tulwa meekamba domahandukilo nova lundilwa okupitila moikundaneki, epangelo olo kala li la dula oku va hanauna po. Nonande osha li shidjuu neenghono kuvo okwoongala nosho yo okuudifa, okukala kwavo ovadiinini oule womido omilongo okwa li kwa tumbalekifa elongelokalunga lashili nokwa fimanekifa edina laJehova. Omudo wa dja ko, Ondombwedi imwe oyo ya longela Jehova noudiinini oule wefimbo lile, oya li ya popya peyapulo loshitaimbelewa shipe moshilongo osho ya ti: “Nonande Satana oku ninge eenghendabala di fike peni, ke na fiku a pondole, ndele Jehova oha pondola alushe.”
2 Oiningwanima aishe oyo otai ulike oushili weudaneko laKalunga olo a udanekela oshiwana shaye, olo li li muJesaja 54:17, a ti: “Oshilwifo keshe tashi hambulwa shi ku lwife, otashi nyengwa. Nakeshe elaka tali ku hokololifa, oto li tomhele oushima.” Ondjokonona otai koleke kutya ounyuni waSatana itau dulu okukelela Ovakriste vashili va longele Jehova Kalunga, oo ve mu liyapulila.
Eenghendabala daSatana ihadi pondola
3, 4. (a) Oilwifo yaSatana oya kwatela mo shike? (b) Omonghedi ilipi oilwifo yaSatana inai pondola?
3 Oilwifo oyo hai longifwa okukondjifa Ovakriste vashili oya kwatela mo okushilikwa, okuponokelwa keengudu dovalongifi veenghono, okutulwa meedolongo nosho yo ‘okweetifa oupyakadi paveta.’ (Epsalme 94:20, NW) Moilongo imwe, nokuli nopaife eshi hatu konakona oshitukulwa eshi, Ovakriste vashili vamwe otava ‘yelekwa’ omolwoudiinini wavo kuKalunga. — Ehololo 2:10.
4 Pashihopaenenwa, oshitaimbelewa shimwe shEendombwedi daJehova osha hokolola kutya moule ashike womudo umwe, ovapiya vaKalunga ova li va ponokelwa lwoikando 32 nokudengwa ofimbo va li ve lipyakidila moukalele. Kakele kaasho, Eendombwedi daJehova, kutya nee ovanyasha, ovanamido, ovalumenhu ile ovakainhu, oda li da kwatwa po kopolifi oikando 59 fimbo da li tadi udifa moukalele womoipafi. Vamwe ova li va kufwa omanyala, va fanekwa nova tulwa meedolongo va fa ovalongi vominyonena. Vamwe ova li va ningilwa omatilifo kutya otava ka ningilwa owii. Moshilongo shimwe, omu na oikoya yopamhangu yEendombwedi daJehova i dule 1 100 i na sha naashi da li da kwatwa po, da futifwa ile da dengwa. Oiningwanima i dule 200 yomoikoya oyo oya li ya ningwa mefiku omo da li da ongala opo di dimbuluke efyo laJesus. Ndele nande ongaho, omhepo yaJehova oya kwafela oshiwana shaye shi xupe nonande opa li omapataneko a kwata moiti moilongo oyo nosho yo moilongo vali imwe. (Sakaria 4:6) Ehandu linene lomutondi itali dulu okumweneka ovo tava tange Jehova. Otu na elineekelo kutya kape na oshilwifo tashi dulu okufinda elalakano laKalunga.
Elaka tali ku hokololifa oto li tomhele oushima
5. Ovapiya vaJehova vomefelemido lotete ova li va popilwa mowii ngahelipi?
5 Jesaja okwa li a xunganeka kutya ovapiya vaKalunga otava ka tomhela oushima elaka keshe olo tali va kondjifa. Mefelemudo lotete, Ovakriste ova kala hava popilwa mowii luhapu, va li va talika ko va fa ovalongi vowii. Eendjovo odo hatu hange mOilonga 16:20, 21, otadi ulike nghee Ovakriste hava popilwa mowii, odo tadi ti: ‘Ovanhu ava tava piyaanifa oshilando shetu ndee tave tu udifile eenghedi odo, fye itatu dulu oku di tambula noku di shikula, osheshi fye Ovaroma.’ Pomhito imwe, ovapataneki velongelokalunga lashili ova li va xwaxwameka ovapangeli voshilando va katukile ovashikuli vaKristus onghatu, va ti: “Ovapiyaaneki ava vounyuni aushe ve uya naamu yo . . . naaveshe ava ohava nyono omhango yomukesari.” (Oilonga 17:6, 7) Omuyapostoli Paulus okwa li a ulwa kutya oku li “oudu wolutapo” nomuwiliki woshimhanga osho sha li tashi piyaaneke “mounyuni aushe.” — Oilonga 24:2-5.
6, 7. Onghedi imwe ilipi omo Ovakriste vashili tava dulu okutomhela oushima omapopyo aavo have va lundile?
6 Itashi tu kumwifa eshi Ovakriste vashili vokunena hava lundilwa nohava popilwa mowii, molwaashi Ovakriste vonale navo osho va li va ningilwa. Omolwashike taku dulu okutiwa kutya ohatu tomhele oushima omapopyo oo? — Jesaja 54:17.
7 Luhapu elihumbato liwa lEendombwedi daJehova ohali ulike kutya omapopyo a tya ngaho kae fi oshili. (1 Petrus 2:12) Ovakriste ohava nyaneke pomutenya omapopyo aavo tave va lundile mokukala hava dulika keemhango doilongo omo ve li, va koshoka paenghedi nove na ko nasha shili nonghalo nawa yovanhu vakwao. Elihumbato lavo liwa ohali yandje oumbangi kutya ove li ovanhu vawa. Ngeenge ovanhu tava mono oudiinini wetu mokulonga oilonga iwa, ohave linyengifwa va fimaneke Tate yetu yomeulu nohava kala ve wete kutya onghedi yetu yokukalamwenyo oya denga mbada. — Jesaja 60:14; Mateus 5:14-16.
8. (a) Oshike tashi dulika twa pumbwa okuninga omafimbo amwe opo tu popile omufika wetu wopaKriste? (b) Ongahelipi hatu dulu okunyaneka pomutenya omalundilo ovapataneki vetu, ngaashi Kristus a li a ninga?
8 Kakele kelihumbato letu lopaKriste, omafimbo amwe otashi dulika twa pumbwa okupopila nouladi omufika wetu wopaKriste. Onghedi imwe omo hatu dulu oku shi ninga oyo okukonga epopilo lopaveta komapangelo ile keemhangu. (Ester 8:3; Oilonga 22:25-29; 25:10-12) Eshi Jesus a li kombada yedu, omafimbo amwe okwa li ha nyaneke pomutenya omalundilo ovapataneki vaye. (Mateus 12:34-37; 15:1-11) Ngaashi Jesus, nafye otu na omhito yokuyelifila vamwe kombinga yeitavelo letu. (1 Petrus 3:15) Inatu efa nande omapataneko oo hatu shakeneke keefikola, koilonga ile okudja kovapambele ovo vehe fi ovaitaveli e tu imbe okuudifa oshili yEendjovo daKalunga. — 2 Petrus 3:3, 4.
Jerusalem oshi li “emanya lidjuu”
9. Jerusalem shilipi tashi fanekwa ‘kemanya lidjuu’ olo la tumbulwa muSakaria 12:3, noolyelye ve shi lile po kombada yedu?
9 Exunganeko laSakaria ola yandja etomheno kutya omolwashike oiwana hai pataneke Ovakriste vashili. Sakaria 12:3 okwa ti: “Mefiku tuu olo Jerusalem ohandi shi ningi emanya lidjuu lokuyeleka koiwana aishe.” Exunganeko olo ola li tali ulike kuJerusalem shilipi? Exunganeko laSakaria li na sha naJerusalem otali faneke ‘Jerusalem shomeulu,’ Ouhamba womeulu oo tau ka fyuululwa kOvakriste ovavaekwa. (Ovaheberi 12:22) Oshixupe shinini shovafyuululi ovo vOuhamba wopaMessias oshi li natango kombada yedu. Ovakriste ovo ovavaekwa nosho yo oovakwao ‘veedi dimwe,’ otava shivi ovanhu va dulike kOuhamba waKalunga ofimbo pe na efimbo natango. (Johannes 10:16, OB-1986; Ehololo 11:15) Oiwana oye linyenga ngahelipi keshivo olo? Jehova oha yambidida ngahelipi ovapiya vaye kunena eshi tava udifa? Ohatu ka mona omanyamukulo eshi hatu twikile okukonakona eityo laSakaria etukulwa eti-12. Mokuninga ngaho, ohatu dulu okukala twa shilipalekwa kutya ‘kape na oshilwifo tashi ka pondola’ okulwifa ovavaekwa vaKalunga nosho yo oovakwao veedi dimwe.
10. (a) Omolwashike oshiwana shaKalunga hashi hepekwa? (b) Oshike hashi ningilwa ovo hava kendabala okukandula po “emanya lidjuu” mondjila yavo?
10 Sakaria 12:3 okwa popya kutya oiwana otai ke “litoshola.” Osho osha li tashi ka ningwa ngahelipi? Kalunga okwa popya kutya onghundana iwa yOuhamba oi na okuudifwa. Eendombwedi daJehova ohadi udifa nouladi. Ndele eshi Eendombwedi tadi udifa kutya Ouhamba oo ashike tau ka kandula po omaupyakadi ovanhu osha ninga “emanya lidjuu” koiwana. Oiwana oyo otai kendabala okukufa mo emanya olo mondjila yayo, mokupataneka ovaudifi vOuhamba. Kungaho, oiwana oyo tai pataneke oilonga yokuudifa Ouhamba oye ‘litoshola yovene,’ sha hala okutya, ye liyahameka. Oye lipefa nokuli edina lii eshi inai pondola. Itai dulu okumweneka ovalongelikalunga vashili ovo va lenga oufembanghenda wokuudifa “onghundana iwa yaalushe” yOuhamba waKalunga wopaMessias ofimbo onghalelo ei yoinima inai xula po. (Ehololo 14:6) Omunangeli umwe wodolongo moshilongo shimwe shomuAfrika eshi a mona ominyonena odo da li tadi ningilwa Eendombwedi daJehova, okwa ti: ‘Otamu limonifa oixuna ngeenge otamu hepeke ovanhu ovo. Itava ka efa po eitavelo lavo, ndele otava hapupala ashike.’
11. Ongahelipi Kalunga a wanifa po eudaneko laye olo li li muSakaria 12:4?
11 Lesha Sakaria 12:4. Jehova okwa li a udaneka kutya ota ka pofipaleka ‘nokuhalukifa’ pafaneko, ovo tava kondjifa ovaudifi vOuhamba ovaladi. Okwa li a ninga ngaashi a udaneka, pashihopaenenwa, moshilongo shimwe omo elongelokalunga lashili la li la shilikwa, ovapataneki kava li va dula okukelela oshiwana shaKalunga shiha mone eendja dopamhepo. Oshifokundaneki shimwe osha li sha popya kutya Eendombwedi daJehova oda li hadi longifa omabalona opo di ete oishangomwa ye likolela kOmbibeli moshilongo. Eudaneko olo Kalunga a li a udanekela ovapiya vaye ovadiinini ola wanifwa, olo tali ti: ‘Ohandi ka pashula omesho ange. Neenghambe adishe doiwana ohandi di denge noupofi.’ Ovatondi vOuhamba waKalunga kave shii osho ve na okuninga molwaashi ova pofipala nova handuka. Ndele fye otu na oushili kutya Jehova ota ka amena oshiwana shaye shi li ongudu noku shi fila oshisho. — 2 Eehamba 6:15-19.
12. (a) Omeityo lilipi Jesus a li a tema omundilo eshi a li kombada yedu? (b) Ongahelipi oshixupe shovavaekwa tashi tomeke omundilo, oku shi popya pafaneko, nosha etifa oidjemo ilipi?
12 Lesha Sakaria 12:5, 6. “Ovakulunhu vepata muJuda” otava faneke ovo hava kwatele komesho mokati koshiwana shaKalunga. Jehova okwa pa ovakwatelikomesho ovo ouladi opo va pashukile oinima yOuhamba waye yokombada yedu. Pomhito imwe, Jesus okwa li a lombwela ovahongwa vaye a ti: “Onde uya okutema omundilo kombada yedu.” (Lukas 12:49, OB-1986) Jesus okwa li a tema omundilo pafaneko. Ouhamba waKalunga oo wa li oshikundafanwa sha fimanenena kuJesus eshi a li ta udifile ovanhu nouladi. Oshikundafanwa osho osha li sha tukula eemhata da kwata moiti mokati koshiwana shOvajuda. (Mateus 4:17, 25; 10:5-7, 17-20) Sha faafana, “ngaashi oshikwatelwa shomundilo koshi yonduba yoikuni nongaashi onyika mokati koihati,” ovashikuli vaKristus vokunena otava tomeke omundilo kombada yedu, oku shi popya pafaneko. Pashihopaenenwa, embo The Finished Mysterya lomo 1917 ola li la nyaneka filufilu pomutenya oihelele yOukwakriste. Osho osha li sha handukifa neenghono ovawiliki vopamhepo. Efimbo opo la di ko, okafo kOnghundana yOuhamba Onomola 37, “Omalongelokalunga oipupulu oku li pokuxulifwa po!” oka li ke linyengifa ovanhu vahapu va ulike kutya otava yambidida Ouhamba waKalunga ile ove li omhinge nao.
“Omatwali aJuda” okwa li a xupifwa
13. Outumbulilo “omatwali aJuda” otau ulike kushike, nomolwashike Jehova ta xupifa ovo ve li oshitukulwa shomatwali aJuda?
13 Lesha Sakaria 12:7, 8. MuIsrael shonale, omatwali okwa li apeshe. Omafimbo amwe okwa li haa longifwa kovafita voimuna nokovanamapya. Ovanhu ovo kwa li hava kala momatwali ova li hava ningi oihakanwa noupu nova li hava kala va pumbwa eameno ngeenge ovatondi tava ponokele oshilando shaJerusalem. Outumbulilo “omatwali aJuda” otau ulike kutya oshixupe shovavaekwa kunena oshi li meenhele inadi amenwa, oku shi popya pafaneko. Otashi amene nokuhenoumbada oinima yOuhamba wopaMessias. Jehova womatanga ovakwaita ota ka xupifa “tete omatwali aJuda” molwaashi Satana okwa halelela oku a ponokela.
14. Ongahelipi Jehova ha amene ovo ve li ‘momatwali aJuda’ noku va yambidida vaha punduke?
14 Ondjokonona otai ulike kutya Jehova ota amene ovavaekwa ovo ve li ovakalelipo vOuhamba ‘momatwali’ avo inaa amenwa.b Ote va kwafele vaha ‘punduke,’ sha hala okutya, te va kwafele va kale va pama nova nyatipala ngaashi ohambakwaita David.
15. Omolwashike Jehova a ‘hala okuhanauna po oiwana aishe,’ note ke shi ninga naini?
15 Lesha Sakaria 12:9. Omolwashike Jehova a ‘hala okuhanauna po oiwana aishe’? Omolwaashi otai twikile okupataneka Ouhamba wopaMessias. Oya wana okutokolwa molwaashi otai hepeke oshiwana shaKalunga. Mafiku ovakalelipo vaSatana kombada yedu otava ka ponokela lwaxuuninwa ovalongelikalunga vashili, naasho otashi ka etifa oita yaKalunga oyo tai ifanwa mOmbibeli Harmagedon. (Ehololo 16:13-16) Omutokoli Munenenene ota ka katuka eenghatu opo a amene ovapiya vaye eshi tava ka ponokelwa nota ka yapulifa edina laye mokati koiwana. — Hesekiel 38:14-18, 22, 23.
16, 17. (a) “Efyuululo lovapiya vOmwene” oshike? (b) Okulididimikila kwetu omaponokelo aSatana otaku ulike shike?
16 Satana ke na oilwifo oyo tai dulu okunghundipaleka eitavelo ile okuxulifa po ouladi woshiwana shaKalunga mounyuni aushe. Ombili oyo tu na eshi twa shiiva kutya Jehova ota dulu oku tu xupifa oi li “efyuululo lovapiya” vaye. (Jesaja 54:17) Kape na oo ta dulu okunyona po ombili yetu nosho yo ehepuluko letu lopamhepo nande na kale e na eenghono. (Epsalme 118:6) Satana ota ka twikila okuxwaxwameka omapataneko nosho yo omaudjuu. Ndele ngeenge otwe lididimike nonande ohatu shekwa, otashi ka ulika kutya otu na omhepo yaKalunga. (1 Petrus 4:14) Onghundana iwa yOuhamba waJehova wa dikwa po meulu otai udifwa mounyuni aushe. Nonande ovatondi voshiwana shaJehova ohave va umbu ‘nomamanya’ opafaneko mahapu opo va ye moshipala oilonga yasho, Jehova oha kwafele ovapiya vaye opo va yepe omamanya oo. (Sakaria 9:15) Kape na nande oo ta ka dula okumweneka oshixupe shovavaekwa nosho yo oovakwao ovadiinini.
17 Otwa teelela nodjuulufi efimbo olo eshi itatu ka ponokelwa vali kOndiaboli. Inatu hekelekwa tuu eshi twa shilipalekwa kutya ‘oshilwifo keshe tashi hambulwa shi tu lwife, otashi nyengwa. Nakeshe elaka tali tu hokololifa, ohatu li tomhele oushima’!
[Omashangelo opedu]
a La nyanyangidwa kEendombwedi daJehova, ndele paife ihali nyanyangidwa vali.
b Opo u mone ouyelele muhapu, tala embo Jehovah’s Witnesses—Proclaimers of God’s Kingdom, epandja 675-676, la nyanyangidwa kEendombwedi daJehova.
Oto nyamukula ngahelipi?
• Oshike tashi ulike kutya oilwifo yaSatana ihai pondola?
• Omeityo lilipi Jerusalem shomeulu shi li “emanya lidjuu”?
• Jehova oha xupifa ngahelipi “omatwali aJuda”?
• Eshi Harmagedon ta ehene popepi, otu na okukala tu na elineekelo lilipi?
[Efano pepandja 23]
Ovapiya vaJehova vokuAlbania ova kala ovadiinini nonande Satana okwa kala te va ponokele
[Efano pepandja 25]
Jesus okwa li a nyaneka pomutenya omalundilo ovatondi vaye
[Omafano pepandja 26]
Oshilwifo keshe tashi hambulwa shi lwife ovo tava udifa onghundana iwa itashi ka pondola