Armagedon—Iita yaKalunga mbyoka tayi ka hulitha po iita ayihe
“Oye shi tala ko shi li oshinima oshitilithi noonkondo okudhipaga omuntu omukwawo, onkee ano, iita oyi li oshinima shoka ihaayu uvu ko noshinyanyalithi, oshinima shono kaaye nine oshitya melaka lyawo.”—OMWEENDIKONAKONI GWEDHINA FRIDTJOF NANSEN OMUNOOLE, OSHO A POPI NGAAKA MOMUMVO 1888 KOMBINGA YOMUHOKO GWAAINUIT MBOKA YA KALA MOGREENLAND.
OLYE ta kala inaa hala okukala moshigwana moka iita ihaayi ‘uvika noyinyanyalitha’? Olye inaa hala okukala muuyuni moka ihaamu tumbulwa iita molwaashoka kayi shiwike mo? Uuyuni mboka owu li wa fa itaawu monika, unene tuu ngele otwa tula einekelo lyetu maantu opo ye wu ete po.
Ihe okupitila momupolofeti Jesaja, Kalunga oku uvaneka kutya ote ke eta uuyuni wa tya ngaaka sho ta ti: “Otaa ka hambula omagongamwele gawo, ga ninge omatemo nomagonga gawo iimwitho. Iigwana itayi ka ya we kiita, itayi ilongekidhile we olugodhi.”—Jesaja 2:4.
Osha yela kutya uuyuni wonena mboka wu na aakwiita omamiliyona 20 mbono ye li miita nomalugodhi 20 ngono taga kondjwa ngashingeyi owu na okuninga elunduluko enene opo euvaneko ndika li gwanithwe. Itashi tu kumitha sho Jehova Kalunga, omunankondoadhihe ta ka katukila onkatu omapangelo gopantu. Okukatuka onkatu huka kwaJehova otaku ka hulila mesiku ndyoka Ombiimbeli tayi ithana Armagedon.—Ehololo 16:14, 16.
Nonando momimvo ndhino oshitya “Armagedon” ohashi longithwa okuulika kehanagulo enene muuyuni auhe niilwitho yopalute, embwiitya limwe otali fatulula oshitya shika tali ti: “Ehala lyiita iinene noyahugunina pokati kaantu mboka aawanawa naamboka aawinayi.” Mbela uuwanawa onawu ka sinde ngaa uuwinayi nenge olugodhi ndoka oshinima itaashi ka ningwa?
Otatu vulu okumona ehekeleko mokutseya kutya Ombiimbeli otayi popi ehulilo lyuukolokoshi lwiikando oyindji. Omupisalomi okwa hunganeka a ti: “Aalunde naa kane ko kombanda yevi, naakaanakalunga inaa monika ko we.” (Episalomi 104:35) Embo lyOmayeletumbulo otali ti: “Oshoka aayuuki otaa kala moshilongo, [naakaanashipwe] oyo taa thigala mo, ihe aakaanakalunga otaa ka kombwa mo moshilongo naakanuudhiginini otaa ka nakulwa mo.”—Omayeletumbulo 2:21, 22.
Ombiimbeli otayi popi wo sha yela kutya aakolokoshi itaye ke etha oonkondopangelo dhawo owala ngeyaka, onkene opu na ompumbwe yiita yahugunina okuhulitha po uuwinayi auhe, mwa kwatelwa iita. (Episalomi 2:2) Edhina ndyoka Ombiimbeli tayi ithana iita mbika yi ikalekelwa, Armagedon olya simana noonkondo.
Omalugodhi ngoka ga li ga kondjwa popepi naMegiddo
Oshitya “Armagedon” otashi ti “ondundu yaMegiddo.” Oshilando oshikulu shaMegiddo nomolusilu lwaJesreel ndoka lwe yi kundukidha omwa li mwa kondjelwa omalugodhi ogendji itaaga nuwa meya mondjokonona. Omunandjokonona gwedhina Eric H. Cline okwa nyola membo The Battles of Armageddon a ti: “Mondjokonona ayihe, Megiddo nolusilu lwaJesreel oya kala omahala gomalugodhi ngoka ga li gu utha shoka tashi ka ningilwa iigwana.”
Ngaashi Cline e shi popi, omalugodhi ngoka ga li ga kondjwa popepi naMegiddo oga li itaaga nuwa meya. Etangakwiita lyaMongol ndyoka lya li tali tyakaleke iitopolwa oyindji muAsia methelemumvo eti-13, olya li lya sindwa oshikando shotango mesilu ndika. Etangakwiita lyaBritania kohi yewiliko lyondjayi yiita Edmund Allenby, olya li lya sindi etanga lyaTurks pethimbo lyiita yotango yuuyuni popepi naMegiddo. Omunandjokonona gumwe gwiita okwa popi kutya esindano lyaAllenby oli li “limwe lyomomalugodhi ngoka ga li ga ningwa meendelelo nolugodhi ndoka olwa li itaalu nuwa meya mondjokonona ayihe.”
Pethimbo lyOmbiimbeli omalugodhi itaaga nuwa meya oga li wo ga kondjelwa popepi naMegiddo. Omutokolihapu Barak okwa li a sindi etangakwiita lyaSisera Omukaanana. (Aatokolihapu 4:14-16; 5:19-21) Gideon netanga lye eshona lyaalumentu 300, oya li ya dhenge etangakwiita enene lyAamidian moshitopolwa shoka. (Aatokolihapu 7:19-22) Omukwaniilwa Saul nomwanamati gwe Jonatan oya li ya sile popepi nondundu yaGilead sho etangakwiita lyAafilisti lya sindi etangakwiita lyAaisraeli.—1 Samuel 31:1-7.
Muule woomvula dhi vulithe 4 000 dha piti, Megiddo nesilu lyopuushiinda oga kala omahala mpoka omalugodhi ogendji haga kondjelwa, molwaashoka oge li pehala ewanawa ndyoka tali gandja ompito ombwanawa ketangakwiita li sindane. Omunandjokonona gumwe okwa yalula kutya omalugodhi ngoka oga li ge li 34 lwaampono.
Nopwaahenomalimbililo ondjokonona yaMegiddo nosho wo omudhingoloko gwaampoka, oyi na ekwatathano nelongitho lyoshitya shopathaneko “Armagedon.” Nonando oshitya shoka otashi holoka owala lumwe mOmbiimbeli, okulongithwa kwasho membo lyEhololo otaku ulike kutya Armagedon ota ka guma onkalamwenyo yakehe gumwe kombanda yevi.
Armagedon paMbiimbeli
Nonando iita mbyoka ya kondjelwa popepi naMegiddo oya li itaayi nuwa meya, inayi hulitha po uukolokoshi. Kapu na olugodhi ndoka omatanga guuwinayi ga li ga sindwa thiluthilu komatanga guuwanawa meityo lyolela. Osha yela kutya iita mbyoka oya za kuKalunga. Ngaashi Jesus e shi popile “kaku na nando omuntu omwaanawa, oKalunga awike.” (Lukas 18:19) Natango, Ombiimbeli otayi popi kondandalunde kutya Armagedon iita yaKalunga.
MOmbiimbeli, embo lyEhololo otali ti kutya “aakwaniilwa ayehe yokombanda yevi” otaya ka hangana “ya ka hinge iita mesiku enene lyaKalunga Omunankondoadhihe.” (Ehololo 16:14) Ehokololo lyopahunganeko olya gwedha ko tali ti: “Nena oombepo odha gongele aakwaniilwa pehala ndyoka hali ithanwa mOshihebeli Armagedon” nenge Harmagedon. (Ehololo 16:16) Ehololo olya tsikile ko tali yelitha kutya “naakwaniilwa yokombanda yevi nomatanga gaakwiita” otaya ka “gongala, ya kondjithe ngoka a londa okakambe naakwiita ye.” (Ehololo 19:19) Ngoka a londa okakambe oye Jesus Kristus.—1 Timoteus 6:14, 15; Ehololo 19:11, 12, 16.
Mbela oovelise ndhino otadhi tu eta pehulithodhiladhilo lini? Olyo kutya Armagedon iita pokati kaKalunga nomatanga gaantu mboka oonakwaahavulika. Omolwashike Jehova nOmwana, Jesus Kristus, ye na okukondja iita ya tya ngaaka? Oshinima shimwe osho kutya Armagedon ota ka ‘hanagula po mboka taa yonagula po evi.’ (Ehololo 11:18) Natango, ote ke eta uuyuni wombili “nevi epe, moka tamu ka kala uuyuuki,” oshinima “shoka Kalunga e shi uvaneka.”—2 Petrus 3:13.
Omolwashike Armagedon a pumbiwa?
Mbela owu wete shi li oshidhigu okudhiladhila kutya Jehova “Kalunga kohole,” ota ka hogolola Omwana ngoka oye “OMUWA gwombili,” a kondje miita moka? (2 Aakorinto 13:11; Jesaja 9:6) Okuuva ko omainyengotompelo gawo, otashi ke ku kwathela wu uve ko oshinima nawa. Embo lyOmapisalomi otali hokolola Jesus e li omusindani. Omolwashike e na okukondja? Episalomi otali yelitha kutya osheendo shaKristus “nashi adhe esindano okupopila oshili nuuyuuki!” Ota ka hinga iita molwaashoka oku hole shoka shu uka noku tonde uuwinayi.—Episalomi 45:4, 7.
Sha faathana, Ombiimbeli otayi popi wo shoka Jehova ta ka ningila okwaahenuuyuuki hoka ku li muuyuni kunena. Omupolofeti Jesaja okwa nyola a ti: “OMUWA okwe shi tala nokwa geye, sho kaku na uuyuuki. Ota zala uuyuuki wa fa ehuuyanza, nesindano lya fa egala lyosheela. Oti izaleke ikonene ya fa omutsuhu noti ikuwikile muulaadhi wa fa elwaakani.”—Jesaja 59:15, 17.
Aayuuki itaya ka nyanyukilwa ombili negameno, omanga aakaanakalunga oyo taya pangele. (Omayeletumbulo 29:2; Omuuvithi 8:9) Odhoshili kutya itatu vulu okutopola eyonuko nuukolokoshi naantu mboka haye wu longo. Ombili tayi kalelele nuuyuuki otayi ke ya po owala konima ngele aakolokoshi ya hulithwa po. Salomo okwa nyola a ti: “Omukolokoshi ta ningi iikulila yomuyuuki.”—Omayeletumbulo 21:18, OB-1954.
Molwaashoka Kalunga oye Omupanguli, otu na uushili kutya sho ta ka pangula aakolokoshi ota ka longitha uuyuuki. Abraham okwa li a pula a ti: “Omupanguli guuyuni auhe ita longo ando pauyuuki?” Eyamukulo ndyoka Abraham a li a mono olyo kutya Jehova omuyuuki aluhe. (Genesis 18:25) Ombiimbeli otayi tu shilipaleke natango kutya Jehova iha nyanyukilwa okuhanagula po aakolokoshi, ihe ohe shi ningi owala ngele itayi itedhulula.—Hesekiel 18:32; 2 Petrus 3:9.
Tala ko Armagedon e li iita tayi ka kondjwa shili
Otatu ka kala twa gama kombinga yalye pethimbo lyiita mbika iinene? Oyendji yomutse otatu dhiladhila nale kutya otwa gama kombinga yaamboka ye li nawa. Ihe ongiini tatu vulu okukala nuushili? Omupolofeti Sefanja ote tu ladhipike ta ti: “Longeni shoka shu uka, ne mu ifupipike.” (Sefanja 2:3) Omuyapostoli Paulus okwa ti kutya ehalo lyaKalunga olyo “aantu ayehe ya hupithwe noya tseye oshili.”—1 Timoteus 2:4.
Onkatu yotango ndjoka tayi fala mehupitho oyo okwiilonga oshili kombinga yaJehova nelalakano lye okuhulitha po aakolokoshi. Onkatu ontiyali oyo okulonga shoka shu uka, opo tu hokiwe kuKalunga nokukala megameno lye.
Ngele tatu tula oonkatu ndhika dha simana miilonga, otatu ka kala lela twa tegelela iita yaArmagedon mbyoka tayi ka hulitha po iita ayihe yopantu. Konima yolugodhi ndoka, aantu kehe pamwe otaya ka tala ko iita yi li oshinima shoka ihaayu uvu ko noshinyanyalithi. Aantu “itayi ilongekidhile we olugodhi.”—Jesaja 2:4.
[Oohapu dha simana pepandja 3]
Esiku ndyoka Kalunga ta ka katukila onkatu omapangelo gopantu ohali ithanwa Armagedon
[Ethano pepandja 4]
MEGIDDO
[Ethano pepandja 4]
Gideon netangakwiita lye oya li ya sindana molugodhi itaalu nuwa meya popepi naMegiddo
[Ethano pepandja 4, 5]
Konima yaArmageddon, aantu kehe pamwe otaya ka tala ko iita yi li oshinima shoka ihaayu uvu ko noshinyanyalithi
[Ethano pepandja 6]
Onkatu yotango ndjoka tayi fala mehupitho oyo okwiilonga oshili kombinga yaJehova nelalakano lye