ONGULUMAMBO MOINTANETA yiileshomwa yopaMbiimbeli
ONGULUMAMBO MOINTANETA
yiileshomwa yopaMbiimbeli
Oshindonga
  • OMBIIMBELI
  • IILESHOMWA
  • OKUGONGALA
  • w08 7/1 ep. 11-15
  • Omolwashike oilonga yokuudifa eumbo neumbo ya fimana kunena?

Oshitopolwa shika kashi na okavidio.

Opu na epuko lyasha, okavidio itaka yi komeho.

  • Omolwashike oilonga yokuudifa eumbo neumbo ya fimana kunena?
  • Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2008
  • Uupalanyolo uushona
  • Uuyelele wa faathana
  • Onghedi yokuudifa oyo kwa li hai longifwa kovayapostoli
  • Oshihomo shoshipaxu shokunena
  • Okudidilikwa kwaavo tava ka xupifwa
  • Oiningwanima itunhula yomonakwiiwa
  • Nghee hatu dulu okufinda omashongo oo hatu shakeneke moukalele weumbo neumbo
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2008
  • ‘Indeni, ka ningeni aantu ayehe aalongwa yandje’
    Oshungolangelo tayi tseyitha Uukwaniilwa waJehova (yokukonakonwa) — 2016
Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2008
w08 7/1 ep. 11-15

Omolwashike oilonga yokuudifa eumbo neumbo ya fimana kunena?

‘Inava efa okulonga omafiku aeshe motembeli nomomaumbo nova udifa evangeli laKristus Jesus.’ — OIL. 5:42.

1, 2. (a) Eendombwedi daJehova oda shiivika nawa omolwonghedi yado yokuudifa ilipi? (b) Ohatu ka konakoneni shike moshitukulwa eshi?

EENDOMBWEDI DAJEHOVA oda shiivika nawa konyala moiwana aishe omolwokuudifa kwado onghundana iwa tadi ende eumbo neumbo. Eendombwedi ohadi udifa tadi ende eumbo neumbo di li oombali nohadi kala de liwapeka nawa. Ohadi uya peumbo, ndele tadi lombwele omuneumbo pauxupi kombinga yOuhamba waKalunga tadi longifa Ombibeli. Ngeenge omuneumbo okwa ulike ohokwe metumwalaka lado, ohadi mu pe oshishangomwa sha kanghamena kOmbibeli noku mu pula ngeenge okwa hala ekonakonombibeli lopeumbo loshali. Opo nee, otadi i keumbo la landula ko. Ngeenge oho kufa ombinga moilonga oyo yokuudifa, otashi dulika wa mona kutya luhapu ovanhu ohave ku didilike mo kutya ou li umwe womEendombwedi daJehova nokuli fimbo ino hovela okupopya navo.

2 Tu li Eendombwedi daJehova, ohatu longifa eenghedi di lili noku lili opo tu wanife po oshinakuwanifwa osho twa fiilwa kuJesus shokuudifa nokuninga ovanhu ovahongwa. (Mat. 28:19, 20) Ohatu udifile ovanhu peenhele domalandifilo, momapandavanda nakeshe tuu opo hatu hange ovanhu. (Oil. 17:17) Ohatu udifile yo ovanhu vahapu okupitila meengodi nomeenhumwafo. Ohatu hepaululile yo ovanhu oshili yOmbibeli ovo hatu shakeneke koilonga, keefikola nosho tuu. Ohatu yandje yo ouyelele wopaMbibeli okupitila mo-Internet, ko-Web site yehangano momalaka e dule po 300.a Eenghedi adishe odo dokuudifa ohadi etifa oidjemo iwa. Ndele nande ongaho, onghedi ya fimanenena oyo hai longifwa unene moitukulwa ihapu opo ku tandavelifwe onghundana iwa, okuudifa hatu ende eumbo neumbo. Mbela onghedi oyo yokuudifa eumbo neumbo oya dja naanaa peni? Osha enda ngahelipi opo i kale tai longifwa neenghono kovapiya vaKalunga vokunena? Omolwashike sha fimana kunena okuudifa eumbo neumbo?

Onghedi yokuudifa oyo kwa li hai longifwa kovayapostoli

3. Jesus okwa li a pa ovayapostoli omalombwelo elipi e na sha nokuudifa, nova li ve na okuudifa ngahelipi?

3 Onghedi yokuudifa eumbo neumbo oya kanghamena kOmishangwa. Eshi Jesus a li a tuma ovayapostoli vaye va ka udife, okwa li e va lombwela a ti: “Mukeshe moshilando ile momukunda tamu fiki mo, puleni, olyelye a wana.” Mbela ova li ve na okukonga ngahelipi ovanhu ovo va wana? Jesus okwa li e va lombwela va ye momaumbo ovanhu, a ti: ‘Ngeenge tamu i meumbo, li kundeni nombili. Ndele eumbo olo ngeenge ola wana, ombili yeni nai kale mo.’ Mbela ova li tava dulu okuya komaumbo ovanhu nonande inava shivwa? Jesus okwa twikila ko neendjovo dikonekwedi a ti: “Ngenge itamu tambulwa mo neendjovo deni itadi pwilikinwa, djeni mo meumbo olo ile moshilando osho, nye mu pupule ondwi keemhadi deni.” (Mat. 10:11-14) Nopehe na omalimbililo, omalombwelo oo otaa ulike kutya ovayapostoli ovo va li ve na okukatuka onghatu okuya komaumbo ovanhu, eshi tava ‘ende momikunda nomikunda, tava udifa evangeli.’ Kava li ve na okuteelela va shivwe. — Luk. 9:6.

4. Omishangwa dilipi da popya kondadalunde oilonga yokuudifa eumbo neumbo?

4 Ombibeli oya popya kondadalunde kutya ovayapostoli ova li hava udifa tava ende eumbo neumbo. Pashihopaenenwa, Oilonga 5:42 otai ti: ‘Inava efa okulonga omafiku aeshe motembeli nomomaumbo nova udifa evangeli laKristus Jesus.’ Konima yomido 20 lwaapo, omuyapostoli Paulus okwa li a dimbulukifa ovakulunhuongalo vomeongalo laEfeso, a ti: ‘Inandi fya ounye oku mu lombwela keshe tuu osho sha wapala noku mu longa povanhu nomomaumbo.’ Mbela Paulus okwa li ha talele po ovakulunhuongalo ovo momaumbo avo fimbo inava ninga ovaitaveli? Osha yela kutya okwa li he va talele po, molwaashi okwa li e va honga kutya ove “nokulidilulula nokwaalukila kuKalunga nokwiitavela Omwene wetu Jesus Kristus,” nosho yo oinima ikwao i lili. (Oil. 20:20, 21) Embo Word Pictures in the New Testament, olo la shangwa kuRobertson, ola popya shi na sha nOilonga 20:20, tali ti: “Oshididilikwedi kutya omuudifi oo a tongomana okwa li ha udifa ta ende eumbo neumbo.”

Oshihomo shoshipaxu shokunena

5. Oilonga yokuudifa oya xunganekwa ngahelipi membo laJoel?

5 Oundombwedi oo wa li tau yandjwa mefelemudo lotete owa li ashike ehovelo loilonga inene oyo tai longwa pefimbo letu. Omuprofeti Joel okwa faafanifa oilonga yokuudifa oyo tai longwa kOvakriste ovavaekwa neponokelo loipuka i lili noku lili, mwa kwatelwa oshipaxu. (Joel 1:4) Ngaashi etangakwaita, oshipaxu ohashi i momaumbo nokuhanauna po keshe osho shi li komesho yasho, kashi na nee mbudi kutya ope na omainda a tya ngahelipi. (Lesha Joel 2:2, 7-9.) Kali fi tuu efaafanifo la twa li na sha noudiinini nosho yo nokuyandja oundombwedi noukeka kwoshiwana shaKalunga shokunena! Onghedi ya tongomana omo Ovakriste ovavaekwa nosho yo ‘eedi dimwe’ hava wanifa po exunganeko olo, omokuya moukalele weumbo neumbo. (Joh. 10:16, OB-1986) Osha enda ngahelipi opo Eendombwedi daJehova kunena di kale hadi udifa monghedi oyo ovayapostoli va li hava udifa?

6. Eladipiko lilipi la li la yandjwa mo 1922 li na sha nokuyandja oundombwedi weumbo neumbo, navamwe ova li ve linyenga ngahelipi?

6 Okudja mo 1919, ehangano laJehova ola kala tali divilike kutya Omukriste keshe oku na oshinakuwanifwa shokuyandja oundombwedi. Pashihopanenwa, oshitukulwa shOshungonangelo (yOshiingilisha) yo 15 Auguste 1922, shi na oshipalanyole, “Oilonga youkalele oya fimanenena,” osha li sha dimbulukifa Ovakriste ovavaekwa kutya osha fimana “okutwaalela ovanhu etumwalaka olo la nyanyangidwa moishangomwa noku ka udifila ovanhu momaumbo avo nokuyandja oundombwedi kutya ouhamba weulu ou li popepi.” Opa li yo pa yandjwa omatwalemo e na sha nanghee ve na okuyandja oundombwedi. Omaetepo oo okwa li haa nyanyangidwa mokafo kedina Bulletin (oko paife haka ifanwa Uukalele wetu wUukwaniilwa). Pefimbo opo, omuvalu wovaudifi ovo hava ende eumbo neumbo owa li munini, nopa li vamwe ovo inava hala okukufa ombinga moilonga yokuudifa eumbo neumbo. Nonande ova li ve na omalipopilo mahapu, oupyakadi owa li ashike apa kutya vamwe ova li ve wete tashi va dinifa ngeenge ova monika tava udifa eumbo neumbo. Ndele eshi oilonga yokuudifa eumbo neumbo ya kala tai tuwa omufindo neenghono, kanini nakanini vahapu vomwaavo va li va dina oilonga yokuudifa eumbo neumbo ova enda tava fiye po ehangano laJehova.

7. Opa li pa didilikwa omhumbwe ilipi mo 1950 nasha?

7 Momukokomoko womido omilongo da ka landula ko, omuvalu wovaudifi owa enda tau hapupala. Ndele osha ka didilikwa mo kutya ovaudifi ova li va pumbwa okudeulwa nawa moukalele weumbo neumbo. Pashihopaenenwa, natu taleni konghalo oyo ya li ya holoka po mOilongo yaHangana yaAmerika. Pehovelo lo 1950 nasha, eepresenda 28 dovaudifi moshilongo osho oda li ashike hadi udifa momapandavanda, tadi yandje oifo ile oufo vanini. Ovaudifi ve dule peepresenda 40 kava li hava kufa ombinga pandjikilile moilonga yokuudifa. Opa li hapa piti nokuli eemwedi dihapu inava yandja oundombwedi nandenande. Mbela oshike sha li shi na okuningwa po opo Ovakriste aveshe ovo ve liyapulila Jehova va kwafelwe va kale hava kufa ombinga moilonga yokuudifa eumbo neumbo?

8, 9. Oprograma ilipi ya li ya totwa mo 1953, noya etifa oidjemo ilipi?

8 Oukalele weumbo neumbo owa li wa tuwa omufindo poshoongalele shopaiwana osho sha li ko mo 1953, moshilando New York. Omumwatate Nathan H. Knorr okwa li a divilika kutya oshinakuwanifwa sha fimanenena shOvakriste aveshe ovapashukili osho okukwafela Ondombwedi keshe i kale hai kufa ombinga pandjikilile moukalele weumbo neumbo. Okwa ti: “Keshe umwe oku na okukala ha udifa onghundana iwa eumbo neumbo.” Pefimbo opo, opa li pa totwa oprograma yokudeula ovaudifi mounyuni aushe. Aveshe ovo va li ihava kufa ombinga moukalele weumbo neumbo ova li va deulwa nghee ve na okuhovela eenghundafana novaneumbo, okutomhafana navo okudja mOmbibeli nosho yo nghee ve na okunyamukula omapulo oo tava pulwa moukalele.

9 Oprograma oyo oya li ya etifa oidjemo iwa neenghono. Moule womido 10, omuvalu wovaudifi mounyuni aushe owa li wa hapupala neepresenda 100. Omalishuneko okwa li a hapupala neepresenda 126, ofimbo omakonakonombibeli a li a hapupala neepresenda 150. Kunena, ope na ovaudifi vOuhamba omamiliyona aheyali lwaapo, ovo tava udifa onghundana iwa mounyuni aushe. Ekulo olo lididilikwedi otali ulike kutya Jehova ota nangeke noupuna eenghendabala doshiwana shaye dokuudifa eumbo neumbo. — Jes. 60:22.

Okudidilikwa kwaavo tava ka xupifwa

10, 11. (a) Emoniko lilipi Hesekiel a li a pewa, olo tali hangwa muHesekiel etukulwa eti-9? (b) Emoniko olo otali wanifwa ngahelipi kunena?

10 Oushili kutya oilonga yokuudifa eumbo neumbo oya fimana owa kolekwa memoniko olo la li la pewa omuprofeti Hesekiel. Memoniko olo, Hesekiel okwa li a mona ovalumenhu vahamano ve na oilwifo momake avo nosho yo omulumenhu omutiheyali a djala oshikutu sholiina nokwa homata oshishangifo moshiya shaye. Omulumenhu oo omutiheyali okwa li a lombwelwa taku ti: “[Endaenda] moshilando, . . . ndee ninga edidiliko meembaba doipala yovalumenhu ava hava keme [nokunyika oluhodi] omolwoixuna aishe ei ya ningwa mo.” Konima eshi omulumenhu oo a mana okudidilika, ovalumenhu venya vahamano ve na oilwifo ihanauni ova lombwelwa va dipae ovanhu aveshe ovo inava didilikwa meembaba doipala. — Lesha Hesekiel 9:1-6.

11 Emoniko olo laHesekiel otali wanifwa kunena. Omulumenhu oo a “djala oshikutu sholiina” ota faneke oshixupe shOvakriste ovavaekwa. Ovavaekwa otava didilike pafaneko ovanhu ovo tava ningi ‘eedi dimwe’ daKristus okupitila moilonga yokuudifa nokuninga ovanhu ovahongwa. (Joh. 10:16, OB-1986) Edidiliko olo lopafaneko otali ulike kushike? Otali ulike keliyapulo nokeninginifo leedi dimwe daJesus Kristus odo da ninga ovahongwa vaye nokokudjala ounhu mupe, ile tu tye, omaukwatya opaKriste. (Ef. 4:20-24) Oinima oyo ohai kala i liwetikile ngaashi edidiliko li li mombaba yoshipala. Ovakriste ovo va fa eedi ohave limbwange mumwe novavaekwa nohava kwafelafana moilonga oyo ya fimanenena yokudidilika natango ovahongwa vape. — Eh. 22:17.

12. Ongahelipi emoniko laHesekiel li na sha nokudidilika ovanhu meembaba doipala tali divilike kutya osha fimana okutwikila okukonga ovo va fa eedi?

12 Emoniko laHesekiel ola divilika etomheno limwe kutya omolwashike sha endelela kunena okukonga ovanhu ovo tava ‘keme nokunyika oluhodi.’ Otali ulike kutya eemwenyo dovanhu odi li monghuwo i na onghambe, molwaashi ovalumenhu vahamano ovo ve na oilwifo, ovo tava faneke etangakwaita laJehova lomeulu, ove li pokweefiwa ve uye va hanaune po aveshe ovo vehe na edidiliko meembaba doipala. Omuyapostoli Paulus okwa popya shi na sha nehanauno olo li li popepi, a ti kutya Omwene Jesus pamwe “novaengeli vaye ovanaenghono” otava ka “[handukila] ava inava shiiva Kalunga noitava dulika kevangeli lOmwene wetu Jesus.” (2 Tes. 1:7, 8) Didilika kutya ovanhu otava ka tokolwa she likolelela kunghee tave linyenge konghundana iwa. Onghee hano, otu na okutwikila okuudifa etumwalaka laKalunga fiyo exulilo le uya. (Eh. 14:6, 7) Doshili, ovapiya vaKalunga aveshe ve mu liyapulila ove na oshinakuwanifwa sha kwata moiti shokuudifila vamwe. — Lesha Hesekiel 3:17-19.

13. (a) Omuyapostoli Paulus okwa li e udite e na oshikolo shashike, nomolwashike? (b) Ou udite u na oshinakuwanifwa shilipi shi na sha novanhu ovo ve li moshitukulwa sheni?

13 Omuyapostoli Paulus okwa li e udite e na oshinakuwanifwa shokuudifila vamwe onghundana iwa. Okwa shanga a ti: “Aame omunashikolo wOvagreka nowaava ve he fi Ovagreka, [nowovanaendunge nowomalai]; kombinga yange hano onda hala ndi mu udifile evangeli nanye yo ava mu li muRoma.” (Rom. 1:14, 15) Molwaashi Paulus okwa li e na olupandu omolwefilonghenda olo Kalunga a li e mu ulikila, osha li she mu linyengifa a kwafele vamwe va mone yo ouwa mefilonghenda laKalunga inali longelwa. (1 Tim. 1:12-16) Okwa li e udite e na oshikolo shokuudifila keshe omunhu ou ta shakeneke, nokwa li ashike ta dulu okufuta oshikolo osho mokuudifila ovanhu va tya ngaho. Mbela naave oho kala u udite u na oshikolo shokuudifila ovanhu ovo ve li moshitukulwa sheni? — Lesha Oilonga 20:26, 27.

14. Etomheno la fimanenena lilipi hali tu linyengifa tu ka udife moipafi nosho yo eumbo neumbo?

14 Nonande osha fimana okuudifila ovanhu opo va dule oku ka xupifwa, ope na etomheno limwe la fimanenena molwaashi hatu udifa eumbo neumbo. Jehova okwa xunganeka muMalakia 1:11, a ti: “Edina lange otali kala linene mokati kovapaani kokudja kepito letango fiyo okokuningina kwalo. Ndele monhele keshe tamu twiminwa efimano ledina lange notamu etwa eyambo la koshoka. Osheshi edina lange otali kala linene mokati kovapaani.” Ovapiya vaJehova ve mu liyapulila ohava fimanekifa edina laJehova mounyuni aushe moukalele wavo womoipafi, shi li ewanifo lexunganeko olo. (Eps. 109:30; Mat. 24:14) Hano etomheno la fimanenena molwaashi hatu udifa moipafi nosho yo eumbo neumbo olo okweetela Kalunga “omahambeleloyambo.” — Heb. 13:15.

Oiningwanima itunhula yomonakwiiwa

15. (a) Ovaisrael ova li va hapupalifa lwomapa angapi oikando oyo va li tava dingilile Jeriko mefiku etiheyali? (b) Osho otashi faneke shike shi na sha noilonga yokuudifa?

15 Oiningwanima ilipi ya pamba oilonga yokuudifa twa teelela monakwiiwa? Oiningwanima i na sha nokukondekwa kwaJeriko, oyo tai hangwa membo laJosua, otai tu kwafele tu mone kutya oshike tashi ka ningwa po monakwiiwa. Dimbuluka kutya fimbo Kalunga ina hanauna po Jeriko, okwa li a lombwela Ovaisrael va dingilile oshilando osho lumwe mefiku, oule womafiku ahamano. Ndele mefiku etiheyali, ova li ve na okudingilila oshilando osho oikando i dulife pushimwe. Jehova okwa lombwela Josua a ti: “Nye mu nokudingilila oshilando lu-7. Novapristeri ve nokushika omanghuma. . . . Ovanhu aveshe ve nokuyelula ondaka nokwiingida pombada. Opo nee ohotekuma yoshilando tai ka ngumauka po.” (Jos. 6:2-5) Sha faafana, otashi dulika pa ka kale etamunuke mo linenenene li na sha noilonga yetu yokuudifa. Nopehe na omalimbililo, pefimbo lehanauno longhalelo ei yoinima otapa ka yandjwa oundombwedi munenenene u na sha nedina laKalunga nosho yo Ouhamba waye osho inashi monika nande onale mondjokonona yovanhu.

16, 17. (a) Oshike tashi ka ningwa po fimbo ‘oudjuu munene’ inau xula po? (b) Oshike tashi ka kundafanwa moshitukulwa tashi landula?

16 Mafiku, etumwalaka lOuhamba otali ka kala ngaashi ‘eingido lopombada’ lovakwaita vaJosua. Membo lEhololo, omatumwalaka etokolo e na eenghono okwa faafanifwa ‘neemhawe dinene, keshe imwe i na ondjudo i fike peepauna efele [“oshitalendi shimwe,” NW].’b Ehololo 16:21 ola ti: ‘Ehepeko leemhawe ola li linene unene.’ Katu shi shii natango lela kutya oukalele weumbo neumbo otau ka dana onghandangala i fike peni mokuudifwa kwomatumwalaka aKalunga axuuninwa etokolo. Ndele nande ongaho, ohatu dulu okukala tu na oushili kutya fimbo ‘oudjuu munene’ inau xula po, edina laJehova otali ka shiivika apeshe shi dulife nale. — Eh. 7:14, NW; Hes. 38:23, NW.

17 Ofimbo twa teeleleni oiningwanima oyo itunhula yomonakwiiwa, natu twikileni okuudifa nouladi onghundana iwa yOuhamba. Oshitukulwa tashi landula otashi ka kundafana kombinga yomapulo aa: Omashongo elipi hatu shakeneke moukalele weumbo neumbo? Ongahelipi hatu dulu okufinda omashongo a tya ngaho?

[Omashangelo opedu]

a O-Web site yehangano o-www.watchtower.org.

b Ngeenge oshitalendi osho oshOshigreka, osha hala kutya, omhawe keshe oi na ondjudo yeekilograma 20 lwaapo.

Oto nyamukula ngahelipi?

• Oukalele weumbo neumbo owa kanghamena komishangwa dilipi?

• Oukalele weumbo neumbo owa kala tau divilikwa ngahelipi pefimbo letu?

• Omolwashike ovapiya vaJehova ve mu liyapulila ve na oshinakuwanifwa shokuudifa?

• Oiningwanima itunhula yomonakwiiwa ilipi twa teelela?

[Omafano pepandja 12]

Mbela naave ou udite u na oshinakuwanifwa shokuudifila vamwe ngaashi omuyapostoli Paulus a li e udite?

[Efano pepandja 13]

Omumwatate Knorr, mo 1953

    Ndonga Publications (1987-2025)
    Za mo
    Inda mo
    • Oshindonga
    • Tumina yalwe
    • Hogolola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ngele to longitha ongulumambo yetu
    • Uuyelele wiinima yopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Inda mo
    Tumina yalwe