ONGULUMAMBO MOINTANETA yiileshomwa yopaMbiimbeli
ONGULUMAMBO MOINTANETA
yiileshomwa yopaMbiimbeli
Oshindonga
  • OMBIIMBELI
  • IILESHOMWA
  • OKUGONGALA
  • w08 8/1 ep. 26-29
  • Mbela oho popi ngoo nawanawa “elaka la koshoka”?

Oshitopolwa shika kashi na okavidio.

Opu na epuko lyasha, okavidio itaka yi komeho.

  • Mbela oho popi ngoo nawanawa “elaka la koshoka”?
  • Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2008
  • Uupalanyolo uushona
  • Uuyelele wa faathana
  • Elaka lipe la koshoka
  • Nghee hatu dulu okulihonga elaka la koshoka
  • Nghee hatu dulu okukala hatu popi elaka la koshoka nawanawa
  • Natu popye elaka la koshoka twa hangana mokutanga Jehova
  • “Aantu yomuuyuni auhe oya li haa popi elaka limwe alike”
    Onkalamwenyo yopaKriste niilonga yokuuvitha—Okafo kokulongithwa pokugongala — 2020
  • Ulika ohokwe kaapopi yomalaka goshikwiilongo uuna wu li momapya
    Uukalele Wetu wUukwaniilwa — 2009
Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2008
w08 8/1 ep. 26-29

Mbela oho popi ngoo nawanawa “elaka la koshoka”?

“Ame ohandi ka yandja koiwana [elaka la, NW] koshoka, vo aveshe opo va ifane edina lOmwene.” — SEF. 3:9.

1. Jehova okwe tu pa oshali ya denga mbada ilipi?

JEHOVA Kalunga, Omushiti wovanhu, okwa pa ovanhu oshali yokudula okupopya. (Ex. 4:11, 12) Okwa li a pa omunhu wotete, Adam, oshali yokudula okupopya nosho yo okutota po oitya nokutamununa mo elaka. (Gen. 2:19, 20, 23) Kai fi tuu oshali ya denga mbada! Oshali ya tya ngaho oye shi ninga nokuli tashi shiiva opo ovanhu va dule okukala hava popi naXe yavo yomeulu nova tange edina laye la tumbala.

2. Omolwashike ovanhu ihava popi vali elaka limwe?

2 Momukokomoko womafelemido 17 otete, ovanhu ova li hava popi elaka limwe nola li li na ‘oitya imwe.’ (Gen. 11:1) Nimrod novanhu ovo va li ko pefimbo laye kava li va dulika komalombwelo aJehova nova li ve mu tukulila oshibofa. Ovanhu va tya ngaho ova li va ongala ponhele oyo ya ka lukwa Babel, molwaashi ova li va tokola okukala ponhele imwe. Ova li va hovela okutunga oshungo inene, molwaashi kava li va hala okufimaneka Jehova, ndele ova li va hala ‘okuliningila edina.’ Onghee hano, Jehova okwa li a dongakanifa elaka olo ovanashibofa ovo va li hava popi pehovelo, ndele te va ningifa va kale hava popi omalaka a yoolokafana. Okudja opo, ova li ve lihanena edu alishe. — Lesha Genesis 11:4-8.

3. Oshike sha li sha ningwa po eshi Jehova a li a dongakanifa elaka lovanashibofa puBabel?

3 Mounyuni kunena, ohamu popiwa omalaka omayovi, vamwe ohava ti kutya oku na omalaka a konda po 6 800. Molwaashi elaka keshe lomomalaka oo oli na onghedi yokudiladila i lili, ohatu dulu okufika pexulifodiladilo kutya eshi Jehova Kalunga a li a dongakanifa elaka lovanashibofa, okwa li a dima mo momadiladilo avo elaka olo va li hava popi nale. Okwa li a tula momadiladilo avo oitya ipe, a lundulula onghedi yavo yokudiladila nokwe va pa eemhango dipe domalaka. Onghee hano, itashi kumwifa eshi onhele opo pa li pa tungwa oshungo ya li ya lukwa “Babel,” tashi ti edongakano! (Gen. 11:9) Oshihokwifa eshi Ombibeli oyo aike tai yandje omayelifilo taa mbilipaleke e na sha noudilo womalaka e lili noku lili oo e li ko kunena.

Elaka lipe la koshoka

4. Jehova okwa li a xunganeka shi na sha nashike osho tashi ningwa pefimbo letu?

4 Ehokololo lOmbibeli li na sha nokuya olunyala kwaKalunga moinima yovanhu puBabel olihokwifa, ndele ope na oshinima vali shimwe shihokwifa neenghono nosha fimana osho tashi ningwa pefimbo letu. Jehova okwa li a xunganeka okupitila momuprofeti waye Sefanja, a ti: “Opo nee Ame ohandi ka yandja koiwana [elaka la, NW] koshoka, vo aveshe opo va ifane edina lOmwene, ndele ve mu longele, ve nediladilo limwe.” (Sef. 3:9) ‘Elaka olo la koshoka’ oshike, nongahelipi hatu dulu okulihonga okukala hatu li popi nawanawa?

5. Elaka la koshoka oshike, nohashi etifa oidjemo ilipi ngeenge ovanhu ove li lihongo?

5 Elaka la koshoka olo oshili kombinga yaJehova Kalunga nosho yo yomalalakano aye oyo i li mEendjovo daye, Ombibeli. “Elaka” olo ola kwatela mo eudeko li li mondjila loshili i na sha nOuhamba waKalunga nonghee tau ka yapulifa edina laye, tau ka yukipalifa ounamapangelo waye notau ka etela ovanhu ovadiinini omanangeko noupuna aalushe. Ngeenge ovanhu ove lihongo elaka olo ohashi eta oidjemo ilipi? Ombibeli otai ti kutya ovanhu otava ka ‘ifana edina lOmwene notave ke mu longela ve na ediladilo limwe.’ Mepingafano naasho sha li sha ningwa po puBabel, elaka la koshoka ohali ningifa oshiwana shaJehova shi tange edina laye nohali va hanganifa.

Nghee hatu dulu okulihonga elaka la koshoka

6, 7. (a) Okulihonga elaka limwe okwa kwatela mo shike, naasho osha faafana ngahelipi nokulihonga elaka la koshoka? (b) Ohatu ka konakoneni shike paife?

6 Ngeenge omunhu okwa hala okulihonga elaka limwe, oku na okuninga shihapu shihe fi ashike okulihonga momutwe oitya ipe. Okulihonga elaka limwe otaku pula omunhu e lihonge onghedi ipe yokudiladila. Onghedi omo ovanhu hava tomhafana nokuninga omashendjo ohai kala ya yoolokafana omolwomalaka. Okutumbula oitya otaku pula omunhu a longife oilyo yokupopya monghedi imwe i lili, ngaashi pashihopaenenwa elaka. Osho osho shi li yo ngaho ngeenge omunhu ta hovele okulihonga elaka la koshoka loshili yOmbibeli. Omunhu okwa pumbwa okulihonga shihapu shihe fi ashike okulihonga omahovelohongo onhumba Ombibeli. Okulihonga elaka olo lipe okwa kwatela mo okulundulula onghedi yetu yokudiladila. — Lesha Ovaroma 12:2; Ovaefeso 4:23.

7 Oshike tashi ke tu kwafela tu kale tu udite ko elaka la koshoka nokukala hatu li popi nawanawa? Ope na oinima imwe ya fimana oyo tai dulu oku tu kwafela tu kale hatu popi nawanawa elaka loshili yOmbibeli, ngaashi ashike ngeenge omunhu te lihongo elaka limwe. Paife natu ka konakoneni eenghedi donhumba da fimana odo hadi longifwa kovanhu ngeenge tave lihongo elaka limwe nokutala kunghee eenghedi odo tadi dulu oku tu kwafela tu lihonge elaka olo lopafaneko.

Nghee hatu dulu okukala hatu popi elaka la koshoka nawanawa

8, 9. Otu na okuninga po shike ngeenge otwa hala okulihonga elaka la koshoka, nomolwashike sha fimanenena okuninga ngaho?

8 Kala ho pwilikine nawa. Ngeenge omunhu opo ta hovele okulihonga elaka limwe oha kala ehe li udite. (Jes. 33:19) Ndele ngeenge okwe lihongo okukala ha pwilikine nawa kwaasho tashi popiwa, ota ka uda ko oitya yonhumba note ke lihonga onghedi yokupopya yelaka olo. Sha faafana, Ombibeli otai tu ladipike tai ti: “Otu nokudiinina edi twe di uda tu he di pitilile.” (Heb. 2:1) Jesus okwa li a ladipika ovashikuli vaye lwoikando a ti: “Ou e nomatwi, na ude ko!” (Mat. 11:15; 13:43; Mark. 4:23; Luk. 14:35) Otwa pumbwa okukala hatu ‘udu nohatu didilike’ opo tu kale tu udite ko nawa elaka la koshoka. — Mat. 15:10; Mark. 7:14.

9 Okupwilikina otaku pula omunhu a kale ha yandje elitulemo, noshi na ouwa okuninga eenghendabala da tya ngaho. (Luk. 8:18) Ngeenge tu li pokwoongala kwopaKriste, mbela ohatu kala hatu pwilikine kwaasho tashi yelifwa ile ohatu kala hatu twalwatwalwa? Osha fimanenena okukala hatu ningi eenghendabala da mana mo opo tu kale hatu pwilikine kwaasho tashi popiwa pokwoongala. Ngeenge itatu ningi ngaho, itatu ka kala hatu udu po sha. — Heb. 5:11.

10, 11. (a) Kakele kokukala hatu pwilikine nawanawa, otu na okuninga vali shike? (b) Oshike vali sha kwatelwa mokupopya elaka la koshoka?

10 Hopaenena ovapopi ovanekeka. Ovo opo tave lihongo elaka limwe ohava ladipikwa va kale hava pwilikine nawanawa nokukala hava hopaenene okutumbula oitya nosho yo onghedi yokupopya yovapopi ovanekeka velaka olo tave lihongo. Osho ohashi va kwafele vehe lihonge okupopya monghedi oyo tashi dulika i ke va imbe vaha udike kuvamwe ngeenge tava popi elaka olo. Monghedi ya faafana, otu na okulihonga kwaavo va kulika ‘ounghulungu wokuhonga’ elaka la koshoka. (2 Tim. 4:2, NW) Kala ho pula vamwe ve ku kwafele. Kala ho tambula ko omapukululo nehalo liwa. — Lesha Ovaheberi 12:5, 6, 11.

11 Okupopya elaka la koshoka inaku kwatela mo ashike okwiitavela oshili noku i honga vamwe, ndele okwa kwatela mo yo okukala metwokumwe neemhango nosho yo omafinamhango aKalunga. Okuhopaenena nokutala kelihumbato liwa lavamwe otaku ke tu kwafela tu ninge ngaho. Osho osha kwatela mo okuhopaenena eitavelo nouladi wavo. Osha kwatela mo yo okuhopaenena okukalamwenyo kwaJesus akushe. (1 Kor. 11:1; Heb. 12:2; 13:7) Ngeenge otwa kala hatu ningi ngaho, otashi ke tu hanganifa tu li oshiwana shaKalunga notashi ke tu kwafela tu kale hatu popi elaka la koshoka monghedi ya faafana. — 1 Kor. 4:16, 17.

12. Okulihonga oinima momutwe okwa pambafana ngahelipi nokulihonga elaka lipe?

12 Lihonga oinima momutwe. Omunhu oo te lihongo elaka limwe okwa pumbwa okulihonga oinima ihapu momutwe. Osho osha kwatela mo okulihonga oitya nomautumbulilo mape. Okulihonga oinima momutwe otaku dulu okukala ekwafo linene kOvakriste ngeenge tave lihongo elaka la koshoka. Oshiwa okulihonga momutwe omadina omambo Ombibeli melandulafano. Vamwe ove litulila po elalakano lokulihonga eendjovo donhumba domishangwa dOmbibeli nonokutya otadi hangwa peni mOmbibeli. Vamwe ova mona kutya osha fimana okulihonga momutwe omaimbilo Ouhamba, omadina omapata aIsrael, omadina ovayapostoli 12 nosho yo omaukwatya oshiimati shomhepo. Pefimbo lonale, Ovaisrael vahapu ova li ve lihonga momutwe omapsalme. Mefimbo lopaife, okamati kamwe oka li ke lihonga momutwe eevelishe dOmbibeli da konda 80 eshi ka li ashike ke na omido hamano. Mbela nafye itatu dulu okulongifa nawa ounghulungu wa tya ngaho?

13. Omolwashike sha fimanenena okweendulula oinima oyo twe lihonga?

13 Okweendulula ohaku kwafele omunhu a dimbuluke oinima oyo e lihonga, nehongo letu lopaKriste ola kwatela mo omadimbulukifo. Omuyapostoli Paulus okwa ti: “Nda hala oku mu dimbulukifa alushe oinima ei, nande nye vene mu i shii nomwa pamenena moshili oyo mu i kwete.” (2 Pet. 1:12) Omolwashike twa pumbwa omadimbulukifo? Omolwaashi ohae tu kwafele tu kale tu na eudeko lomoule, tu kale tu na etaleko la mbwalangadja notu kale twa tokola toko okukala hatu dulika kuJehova. (Eps. 119:129) Okukala alushe hatu lidimbulukifa omifikamhango daKalunga nosho yo omafinamhango aye ohaku tu kwafele tu likonakone fye vene notu kondjife eamo lokukala ‘ovapwilikini ovadimbwanhu.’ (Jak. 1:22-25) Ngeenge ihatu lidimbulukifa oshili yOmbibeli, omitima detu otadi ka nwefwa mo koinima imwe notashi dulika tu ka kale ihatu popi vali elaka la koshoka nawanawa.

14. Oshike tashi ke tu kwafela ngeenge hatu konakona elaka la koshoka?

14 Kala ho lesha pombada. (Eh. 1:3, NW) Vamwe ohava kendabala okulihonga elaka limwe melimweneneno, ndele osho ihashi eta naanaa oidjemo iwa. Ngeenge hatu konakona elaka la koshoka, omafimbo amwe otwa pumbwa okukala hatu lesha “nondaka yopedu” opo tu kale twe litula mo. (Lesha Epsalme 1:1, 2, NW.) Okuninga ngaho otaku ke tu kwafela tu mone eudeko lomoule li na sha naasho hatu lesha. MOshiheberi, outumbulilo ‘okulesha nondaka yopedu’ owa pambafana filufilu nokudilonga. Otwa pumbwa okukala hatu dilonga opo tu ude ko nawa osho hatu lesha, ngaashi ashike oikulya ya pumbwa okunyanyaulwa medimo opo tu mone oitungifi. Mbela ohatu longifa ngoo efimbo lihapu mokudilonga kwaasho hatu konakona? Otu na okukala hatu diladila moule shi na sha naasho twa lesha mOmbibeli.

15. Ongahelipi hatu dulu okulihonga eemhango delaka la koshoka?

15 Lihonga eemhango delaka. Mokweendela ko kwefimbo, eshi to lihongo elaka limwe ohashi kala sha fimana okulihonga eemhango delaka ile nghee oitya hai tulwa kumwe opo ku tungwe omatumbulo. Osho ohashi tu kwafele tu ude ko omutungilo welaka notashi ke tu kwafela tu kale hatu li popi nawa. Ngaashi ashike elaka li na oitya oyo hai longifwa mokupopya, elaka la koshoka loshili yOmbibeli oli na ‘oshihopaenenwa sheendjovo diwa.’ (2 Tim. 1:13) Otwa pumbwa okushikula ‘oshihopaenenwa’ osho.

16. Otu na okukondjifa oikala ilipi, nongahelipi hatu dulu oku shi ninga?

16 Twikila okuninga exumokomesho. Omunhu otashi dulika e lihonge elaka limwe ndele ta kala ta dulu okupopya navamwe omatumbulo e li paunafangwa opo nee ta efa po okuninga exumokomesho. Osho otashi dulu yo okuningilwa ovo hava popi elaka la koshoka. (Lesha Ovaheberi 5:11-14.) Mbela oshike tashi dulu oku tu kwafela tu kondjife oikala oyo? Ninga eenghendabala nehalo liwa u twikile okulihonga elaka olo. Ombibeli otai ti: “Tu efeni omahovelolongo aKristus, ndelenee tu lalakaneneni ewaneneno, tu ha tungulule vali ekanghameno lelidilululo lokoilonga ya fya noleitavelo okwiitavela Kalunga, nelongo [leninginifo, NW] nomatenheko omake nenyumuko lovafi netokolo laalushe.” — Heb. 6:1, 2.

17. Omolwashike sha fimana okukala u na onghedindjikilile yokukonakona? Shi yelifa to longifa efaneko.

17 Tula po efimbo lokondadalunde lokukonakona. Oshixwepo okukala ho konakona oule wokafimbo kaxupi ponhele yokukala ho konakona oule wefimbo lile to shi ningi ashike omalufe. Kala ho konakona pomafimbo oo ho kala u na ondjungu nongeenge pehe na naanaa omapiyaano. Okulihonga elaka limwe osha fa omunhu ta kokola ondjila ya tavakana moluxwa la fita. Ngeenge ondjila oyo ohai endwa luhapu, otashi ka kala shipu okweenda mondjila oyo. Ndele ngeenge ondjila oyo oya kala ihai endwa oule wefimbo, ondjila oyo otai ka fita po. Onghee hano, osha fimana okudiinina okukonakona. (Dan. 6:17, 21) Natu kale hatu ilikana ‘nokukala twa pashuka moudiinini aushe’ ngeenge tashi uya pokupopya elaka la koshoka loshili yOmbibeli. — Ef. 6:18.

18. Omolwashike tu na okukala hatu popi elaka la koshoka efimbo keshe?

18 Kala alushe ho popi elaka olo to lihongo. Vamwe ovo tave lihongo elaka limwe otashi dulika va kale tava ongaonga oku li popya molwaashi va fya ohoni ile va tila okuninga omapuko ngeenge tava popi. Ndele osho otashi va imbi ashike okuninga exumokomesho. Ngeenge omunhu te lihongo elaka limwe, oku na okuninga ngaashi eyeletumbulo olo tali ti: Onghendabala oi dule okumwena. Ngeenge omunhu okwa kala alushe ha popi elaka olo te lihongo, otashi ka kala shipu kuye oku li popya. Sha faafana, otwa pumbwa okukala hatu popi elaka la koshoka efimbo keshe. Ombibeli otai ti: “Okwiitavela nomutima otaku yukipalifa, nokuhepaulula nokanya otaku xupifa.” (Rom. 10:10) Ihatu ‘hepaulula ashike nokanya’ peninginifo letu ndele ohatu shi ningi yo ngeenge hatu popi kombinga yaJehova pomhito keshe, nokuli nongeenge tu li moukalele. (Mat. 28:19, 20; Heb. 13:15) Okwoongala kwopaKriste ohaku tu pe omhito yokuninga omatyekosha a yela noku li pauxupi melaka la koshoka. — Lesha Ovaheberi 10:23-25.

Natu popye elaka la koshoka twa hangana mokutanga Jehova

19, 20. (a) Oshinima shididilikwedi shilipi tashi ningwa kEendombwedi daJehova? (b) Owa tokola toko okuninga shike?

19 Diladila nee ngeno nghee sha li shihafifa ngeno owa li po muJerusalem ongula yOsoondaxa, mo 6 Sivan, 33 O.P.! Ongula inene yefiku olo fimbo omuwoi wongula inau denga, ovo va li va ongala monduda yopombada ova li va “hovela okupopya omalaka amwe elili” pashikumwifilonga. (Oil. 2:4) Ovapiya vaKalunga vokunena kave na oshali yokupopya omalaka e lili noku lili pashikumwifilonga. (1 Kor. 13:8) Ndele nande ongaho, ohava udifa onghundana iwa yOuhamba momalaka e lili noku lili a konda po 430.

20 Inatu hafa tuu eshi Jehova e tu hanganifa tu kale hatu popi elaka la koshoka loshili yOmbibeli, kashi na nee mbudi kutya ohatu popi elaka loshidalelwamo lilipi! Kungaho, otaku dulu okutiwa kutya osho oshi li epingafano laasho sha ningilwe puBabel. Ovapiya vaJehova ohava tange edina laye tava longifa elaka limwe alike, oku shi popya pafaneko. (1 Kor. 1:10) Natu kale twa tokola toko okutwikila okulongela Tate yetu womeulu, Jehova, pamwe novamwatate novamwameme mounyuni aushe tu na ‘ediladilo limwe’ eshi hatu lihongo okupopya elaka la koshoka nawanawa shi dulife nale, opo tu mu fimanekife. — Lesha Epsalme 150:1-6.

Oto nyamukula ngahelipi?

• Elaka la koshoka oshike?

• Okupopya elaka la koshoka okwa kwatela mo shike?

• Oinima ilipi tai ke tu kwafela tu kale hatu popi elaka la koshoka nawanawa?

[Oimhungu pepandja 28]

Kala ho popi elaka la koshoka nawanawa shi dulife nale mokukala

◆ ho pwilikine nawa.

Luk 8:18; Heb. 2:1

◆ ho hopaenene ovapopi ovanekeka.

1 Kor. 11:1; Heb. 13:7

◆ ho lihongo oinima momutwe nokukala ho i endulula.

Jak. 1:22-25; 2 Pet. 1:12

◆ ho lesha nondaka yopedu.

Eps. 1:1, 2, NW; Eh. 1:3, NW

◆ ho lihongo eemhango delaka.

2 Tim. 1:13

◆ to twikile okuninga exumokomesho.

Heb. 5:11-14; 6:1, 2

◆ we litulila po efimbo lokondadalunde lokukonakona.

Dan. 6:17, 21; Ef. 6:18

◆ ho li popi.

Rom. 10:10; Heb. 10:23-25

    Ndonga Publications (1987-2025)
    Za mo
    Inda mo
    • Oshindonga
    • Tumina yalwe
    • Hogolola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ngele to longitha ongulumambo yetu
    • Uuyelele wiinima yopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Inda mo
    Tumina yalwe