Onghandangala oyo Jesus ta dana e li Moses Munene
“Omwene Kalunga ote mu pendulile omuprofeti omoovakweni, ongaashi ame, ye omu noku mu uda.” — OIL. 3:22.
1. Jesus okwa nwefa mo ngahelipi ondjokonona yovanhu?
OMIDO omayovi avali lwaapo da pita, ovafita voimuna vonhumba ova li va uda ongudu yovaengeli meulu tai tange Kalunga eshi pa li pa dalwa okaana kamwe okamati. (Luk. 2:8-14) Konima yomido omilongo nhatu, okaana oko osho ka kulu, ndele ta ka hovele noilonga youkalele oyo ya li ya kwata ashike oule womido nhatu netata. Ndele nande ongaho, eshi okamati oko ka kula oka li ka nwefa mo onghalamwenyo yovanhu. Omunandjokonona womefelemudo eti-19 a shiivika nawa wedina Philip Schaff okwa li e linyengifwa a popye shi na sha naJesus a ti: “Nonande ka li a shanga sha, oinima oyo a li a ninga naasho a li a popya oya shangwa kovashangi vomambo vahapu, nohai longifwa yo momaimbilo, kovaudifi nosho yo kovafaneki. Oinima aishe oyo otai ulike kutya okwa nwefa mo neenghono ondjokonona yovanhu.” Doshili, Jesus Kristus okwa li omulumenhu omunyasha a tongomana.
2. Omuyapostoli Johannes okwa shanga shike kombinga yaJesus nosho yo youkalele waye?
2 Omuyapostoli Johannes oo a shanga ehokololo li na sha noukalele waJesus okwa xulifa a ti: “Ope na yo oinima ihapu ilili ei Jesus e i longa, ndele ngeno aishe ya shangwa, ngeno ndi shii mounyuni itamu wana omambo oo, e nokushangwa.” (Joh. 21:25) Johannes okwa li e shii kutya ota dulu ashike okushanga dimwe domeendjovo odo Jesus a li a popya naasho a li a ninga momido nhatu netata doukalele waye. Ndele nande ongaho, oiningwanima yonale oyo Johannes a shanga mEvangeli laye oi na ongushu kufye neenghono.
3. Oshike tashi dulu oku tu kwafela tu ude ko nawa onghandangala oyo Jesus ta dana mokuwanifwa kwomalalakano aKalunga?
3 Kakele kOmavangeli anhe oo a fimana, ope na yo omishangwa dimwe dOmbibeli odo tadi tu pe ouyelele u na sha nonghalamwenyo yaJesus, oo tau pameke eitavelo letu. Pashihopaenenwa, omahokololo Ombibeli ovalumenhu vamwe ovadiinini ovo va li ko fimbo Jesus ina dalwa otae tu kwafele tu ude ko nawa onghandangala oyo ta dana mokuwanifwa kwomalalakano aKalunga. Natu ka kundafaneni kombinga yovalumenhu vamwe vomwaavo.
Ovalumenhu ovadiinini vopefimbo lonale ovo va li tava faneke Kristus
4, 5. Oolyelye va li tava faneke Jesus, nomeenghedi dilipi va li va faafana?
4 Johannes nosho yo ovashangi vakwao vatatu vOmavangeli, ova popya kutya Moses, David naSalomo ova li tava faneke Jesus oo e li Omuvaekwa nOhamba yaKalunga ya nangekwa po. Omonghedi ilipi omo ovapiya ovo vaKalunga vonale va li tava faneke Jesus, noshike hatu lihongo momahokololo avo?
5 Ombibeli otai popi kombinga yoinima imwe yokondadalunde oyo ya li ya ningwa kwaavo va li tava faneke Jesus. Pashihopaenenwa, ngaashi Jesus, Moses naye okwa li omuprofeti, omupokati wovanhu naKalunga nosho yo omuxupifi. David okwa li omufita woimuna nokwa li yo ohamba oyo ya li ya finda ovatondi vaIsrael. Jesus naye omufita noku li yo ohamba oyo tai ka findana. (Hes. 37:24, 25) Pefimbo opo Salomo a li omudiinini kuKalunga okwa li omupangeli omunaendunge, nOvaisrael ova li ve na ombili. (1 Eeh. 4:25, 29) Jesus naye oku na ounongo muhapu neenghono nota ifanwa yo “Ohamba yombili.” (Jes. 9:5) Oshoshili kutya onghandangala oyo tai danwa kuKristus Jesus oya faafana naayo yovalumenhu ovo vonale, ndele onghandangala oyo Kristus ta dana mokuwanifwa kwomalalakano aKalunga oi dule kokule yovalumenhu ovo. Tete, natu ka kundafaneni kutya omonghedi ilipi Jesus a li a fa Moses nokutala nghee osho tashi dulu oku tu kwafela tu kale tu na olupandu shi dulife nale li na sha nonghandangala oyo Jesus ta dana mokuwanifwa kwomalalakano aKalunga.
Moses, omutetekeli waJesus
6. Omuyapostoli Petrus okwa li a yelifa ngahelipi kutya osha fimana okupwilikina kuJesus?
6 Okafimbo kanini konima yOpentekoste 33 O.P., omuyapostoli Petrus okwa li a tofa eendjovo domexunganeko laMoses odo da wanifilwa muJesus Kristus. Petrus okwa li a tofa eendjovo odo fimbo a li a fikama komesho yongudu yOvajuda motembeli. Eshi Petrus naJohannes va li va velula omweeheli umwe oo a li a dalwa e na oudu wombada, ovanhu ova li va tondoka va ka tale osho Petrus naJohannes va ninga po nova li va “kwatwa konghumwe inene.” Petrus okwa li e va yelifila kutya ova li va dula okulonga oshikumwifilonga osho kekwafo lomhepo iyapuki yaJehova oyo ya li tai longo muvo okupitila muJesus Kristus. Opo nee okwa li a tofa mOmishangwa dOshiheberi ta ti: “Osheshi naMoses okwa tile: Omwene Kalunga ote mu pendulile omuprofeti omoovakweni, ongaashi ame, ye omu noku mu uda moinima aishe te i mu lombwele.” — Oil. 3:11, 22, 23; lesha Deuteronomion 18:15, 18, 19.
7. Omolwashike ovapwilikini vaPetrus va li va dula okuuda ko eendjovo odo a li a popya shi na sha nomuprofeti munene e dule Moses?
7 Ovapwilikini vaPetrus otashi dulika va li ve shii nawa eendjovo odo, molwaashi Ovajuda ova li va fimaneka neenghono Moses. (Deut. 34:10) Ova li va teelela nodjuulufi okuuya kwomuprofeti oo a li ta ka kala munene e dule Moses. Omuprofeti oo ka li ashike ta ka kala omuvaekwa waKalunga ngaashi Moses, ndele okwa li ta ka kala Messias, “Kristus yaKalunga, omuhoololwa” waJehova. — Luk. 23:35; Heb. 11:26.
Efaafano olo li li pokati kaJesus naMoses
8. Omafaafano amwe elipi e li pokati konghalamwenyo yaMoses naayo yaJesus?
8 Okukalamwenyo kwaJesus kwokombada yedu nosho yo kwaMoses okwa li kwa faafana meenghedi donhumba fimbo va li ounona. Pashihopaenenwa, eshi Moses naJesus va li ouhanana, ova li va xupa momake ovapangeli ovakwanyanya ovo va li va hala oku va dipaa. (Ex. 1:22–2:10; Mat. 2:7-14) Kakele kaasho, aveshe vavali ova li va ‘ifanwa mo muEgipti.’ Omuprofeti Hosea okwa popya a ti: “Israel fimbo a li omunyasha, onda li ndi mu hole, nomona wange omumati nde mu ifana mo muEgipti.” (Hos. 11:1) Eendjovo odo daHosea otadi ulike kefimbo olo oshiwana shaIsrael sha li sha mangululwa muEgipti kuMoses oo a li a nangekwa po kuKalunga e li omuwiliki washo. (Ex. 4:22, 23; 12:29-37) Ashike eendjovo odo daHosea kada li ashike tadi ulike koshiningwanima osho shonale, ndele oda li yo tadi ulike koshiningwanima shimwe osho sha li tashi ka ningwa monakwiiwa. Eendjovo odo dopaxunganeko oda ka wanifwa yo eshi Josef naMaria va ka dja mo muEgipti pamwe naJesus konima eshi ohamba Herodes ya fya. — Mat. 2:15, 19-23.
9. (a) Moses naJesus ova li va longa oikumwifilonga ilipi? (b) Omafaafano vali amwe elipi e li pokati kaJesus naMoses? (Tala oshimhungu shi na oshipalanyole: “Omafaafano amwe vali oo e li pokati kaJesus naMoses,” epandja 26.)
9 Moses naJesus ova li va longa oikumwifilonga oyo tai ulike kutya Jehova okwa li pamwe navo. Moses oye omunhu wotete oo a tumbulwa mOmbibeli a li a longa oikumwifilonga. (Ex. 4:1-9) Pashihopaenenwa, Moses okwa li a longa oikumwifilonga ya kwatela mo omeva ngaashi, okushitukifa omeva omomulonga waNil nosho yo omatale omuEgipiti a ninge ohonde, okwa li a tukula omeva Efuta Litiliyana pokati nokwa li a kungulukifa omeva okudja memanya ofimbo Ovaisrael va li mombuwa. (Ex. 7:19-21; 14:21; 17:5-7) Jesus naye okwa li a longa oikumwifilonga oyo ya li ya kwatela mo omeva. Pashihopaenenwa, Jesus okwa li a longa oshikumwifilonga shaye shotete eshi a li a shitukifa omeva omaviinyu poshivilohombolo shonhumba. (Joh. 2:1-11) Konima yefimbo, okwa li a lotifa omeva omefuta laGalilea eshi la li la pindjala, nopomhito imwe okwa li nokuli a enda kombada yomeva. (Mat. 8:23-27; 14:23-25) Oshimhungu osho shi li pepandja 26 oshi na yo omafaafano vali amwe oo e li pokati kaMoses nosho yo Moses Munene, Jesus.
Natu kale twa lenga onghandangala oyo Kristus ta dana e li omuprofeti
10. Omuprofeti washili oha longo shike, nomolwashike Moses a li umwe womuvo?
10 Ovanhu vahapu ohava diladila kutya omuprofeti omunhu ashike oo ha xunganeke shi na sha nonakwiiwa, ndelenee omuprofeti oha ningi shihapu shi dulife opo. Omuprofeti washili omunhu oo ha popile ko Jehova, sha hala okutya, ha “popi oilonga inene yaKalunga.” (Oil. 2:11, 16, 17) Kakele kaasho, oilonga yomuprofeti otai dulu yo i kale ya kwatela mo okuxunganeka shi na sha noiningwanima yomonakwiiwa, okuholola oinima yonhumba oyo ya pamba omalalakano aJehova ile okushiivifa omatumwalaka aye etokolo. Moses okwa li omuprofeti a tya ngaho. Okwa li a xunganeka shi na sha nOmahandukilo Omulongo oo a li a hanga Ovaegipti. Okwa li yo a yandja ehangano lOmhango koshiwana shaIsrael pomhunda yaSinai, nokwa li e shi honga okuwanifa po ehalo laKalunga. Ndele nande ongaho, omuprofeti munene oo a li ta ka kala e dule Moses okwa li te ke uya kohainga.
11. Ongahelipi Jesus a li a dana onghandangala e li omuprofeti munene e dule Moses?
11 Konima yefimbo, mefelemudo lotete, Sakaria okwa li a xunganeka eshi a li a holola elalakano laKalunga li na sha nomonamati waye, Johannes. (Luk. 1:76) Omonamati waSakaria oo okwa ka ninga Johannes Omuninginifi nokwa ka shiivifa okuuya kwomuprofeti munene e dule Moses, Jesus Kristus, oo a kala a teelelwa efimbo lile. (Joh. 1:23-36) Jesus okwa li omuxunganeki nokwa li a xunganeka kombinga yoinima ihapu. Pashihopaenenwa, okwa li a xunganeka shi na sha nefyo laye, nghee a li ta ka dipawa, kutya ota ka dipaelwa peni nonokutya oolyelye tave ke mu dipaa. (Mat. 20:17-19) Jesus okwa li yo a kumwifa ovapwilikini vaye eshi a li a xunganeka shi na sha nokuhanaunwa kwaJerusalem nosho yo otembeli yasho. (Mark. 13:1, 2) Omaxunganeko aye onghee ngoo taa wanifwa fiyo okunena. — Mat. 24:3-41.
12. (a) Ongahelipi Jesus a li a dika po ekanghameno loilonga yokuudifa mounyuni aushe? (b) Omolwashike hatu shikula oshihopaenenwa shaJesus kunena?
12 Jesus okwa li yo omuudifi nomuhongi. Okwa li a udifa onghundana iwa yOuhamba waKalunga, nokapa li nande oumwe oo a li a popya nouladi ngaashi ye. (Luk. 4:16-21, 43) Jesus okwa li omuhongi dingi e dule ovanhu aveshe. Vamwe vomovapwilikini vaJesus ova li va popya shi na sha naye, va ti: “Kapa li omunhu noshito, a popya ngaashi winya ta popi.” (Joh. 7:46) Jesus okwa li ha udifa nouladi onghundana iwa yOuhamba nokwa li yo e linyengifa ovashikuli vaye va kale ve na ouladi ngaashi waye. Kungaho, Jesus okwa li a dika po ekanghameno loilonga yokuudifa noyokuhonga oyo tai twikile okulongwa fiyo okunena mounyuni aushe. (Mat. 28:18-20; Oil. 5:42) Omudo wa ya, ovashikuli vaKristus omamiliyona aheyali lwaapo, ova li va longifa eevili 1 500 000 000 moilonga yokuudifa onghundana iwa yOuhamba nokuhonga ovanhu ovo ve na ohokwe yoshili yOmbibeli. Oho kufa ngoo ombinga pauyadi moilonga oyo?
13. Oshike tashi ke tu kwafela tu kale “oupafi”?
13 Nopehe na omalimbililo, Jehova okwa wanifa po exunganeko loku tu pendulila omuprofeti a fa Moses. Mbela osho oshe ku kuma ngahelipi? Mbela osho oshe ku ningifa u kale u na elineekelo kutya omaxunganeko a nwefwa mo e na sha nonakwiiwa i li popepi otaa ka wanifwa? Okudilonga kombinga yoshihopaenenwa shaMoses Munene, Jesus, otaku ke tu linyengifa tu kale “oupafi” shi na sha naasho Kalunga ta ka ninga po mafiku. — 1 Tes. 5:2, 6, NW.
Natu kale twa lenga onghandangala oyo Kristus ta dana e li omupokati
14. Ongahelipi Moses a li a longa e li omupokati kOvaisrael naKalunga?
14 Jesus okwa li omupokati wovanhu naKalunga ngaashi Moses. Moses okwa li ta longo e li omupokati kOvaisrael naKalunga okupitila mehangano lomhango. Oludalo laJakob okwa li tali ka twikila okukala oshiwana shaKalunga mwene, sha hala okutya, eongalo laye, shimha ashike tali dulika keemhango daye. (Ex. 19:3-8) Ehangano olo lOmhango ola kala tali longo okudja mo 1513 K.O.P. fiyo omefelemudo lotete O.P.
15. Omeityo lilipi Jesus e li omupokati a denga mbada neenghono?
15 Mo 33 O.P., Jehova okwa li a dika po ehangano la denga mbada naIsrael shipe, sha hala okutya, ‘Israel yaKalunga,’ eongalo lomounyuni aushe olo la fikama po mOvakriste ovavaekwa. (Gal. 6:16) Nonande ehangano olo Moses a li omupokati walo ola li la kwatela mo eemhango daKalunga da shangwa komamanya, ehangano olo Jesus e li omupokati ola denga mbada neenghono. Kalunga okwa shangela eemhango dehangano olo lipe momitima dovanhu. (Lesha 1 Timoteus 2:5; Ovaheberi 8:10.) Kungaho, ‘Israel yaKalunga’ osha ninga oshiwana shaKalunga mwene, ‘ovanhu ovo hava imike oiimati’ yOuhamba wopaMessias. (Mat. 21:43) Oilyo yoshiwana osho shopamhepo oya ninga oshitukulwa shehangano olo lipe. Ndele nande ongaho, havo aveke tava mono ouwa mehangano olo. Ovanhu vahapu, nokuli naavo va fya, otava ka mona omanangeko noupuna taa kalelele omolwehangano olo la denga mbada neenghono.
Natu kale twa lenga onghandangala oyo Kristus ta dana e li omuxupifi
16. (a) Omeenghedi dilipi Jehova a li a longifa Moses mokuxupifa Ovaisrael? (b) PaExodus 14:13, olyelye odjo yexupifo?
16 Eemwenyo dovana vOvaisrael vamwe oda li moshiponga oufiku waxuuninwa fimbo inava tembuka mo muEgipti. Omweengeli waKalunga okwa li ta ka endaenda muEgipiti, nokudipaa oiveli aishe yomuEgipti. Jehova okwa li a lombwela Moses kutya oiveli yOvaisrael otai ka xupifwa ashike ngeenge ova vaeke ohonde yodjona yOpaasa koikulo yomivelo davo. (Ex. 12:1-13, 21-23) Naasho osho naanaa sha li sha ningwa po. Ndele konima yefimbo, oshiwana ashishe osha li shi li monghuwo i nonghambe molwaashi osha li sha fitikininwa pEfuta Litilyana ketangakwaita laEgipti. Jehova okwa li natango e va xupifa okupitila muMoses, oo a li a tukula omeva efuta pokati pashikumwifilonga. — Ex. 14:13, 21.
17, 18. Omeenghedi dilipi Jesus e li omuxupifi munene e dule Moses?
17 Exupifo olo Jehova a yandja okupitila muJesus oli dule kokule oinenelonga yexupifo oyo Moses a li a longa. Ovanhu ovaduliki ova mangululwa moupika woulunde omolwaJesus. (Rom. 5:12, 18) Exupifo olo oli li “ekulilo laalushe.” (Heb. 9:11, 12) Edina Jesus otali ti, “Jehova omuxupifi.” Jesus, Omuxupifi wetu, ine tu mangulula ashike momanyono etu onale ndele okwe shi ninga yo tashi shiiva opo tu ka kale nonakwiiwa ya denga mbada. Mokumangulula ovashikuli vaye moulunde, Jesus okwe va amena vaha handukilwe kuKalunga nokwe va pa omhito va kale ve na ekwatafano lopofingo naKalunga. — Mat. 1:21.
18 Molwaashi Jesus okwe tu mangulula moulunde, mafiku ota ka xulifa po yo oilanduliko youlunde, ngaashi omikifi nefyo. Opo tu ude ko kutya osho otashi ka tya shike kufye, natu tale kwaasho sha li sha ningwa po eshi Jesus a li a ya keumbo lomulumenhu umwe wedina Jairus, oo a li a filwa okamonakadona kaye komido 12. Jesus okwa li a shilipaleka Jairus a ti: “Ino tila, shimha wa itavela, ota xupifwa.” (Luk. 8:41, 42, 49, 50) Ngaashi Jesus a li a udaneka, okaana oko oka li ka nyumunwa shili. Diladila ashike kehafo olo ovadali vokakadona oko va li ve na. Ndele fye ohatu ka kala twa hafa neenghono shi dulife opo eshi ‘aveshe ovo va kala meembila tava ka uda ondaka [yaJesus], ndele tava holoka mo,’ sha hala okutya, eshi tava ka nyumunwa. (Joh. 5:28, 29) Jesus oku li shili Omuxupifi wetu! — Lesha Oilonga 5:31; Tit. 1:4; Eh. 7:10.
19, 20. (a) Okudilonga kombinga yonghandangala oyo Jesus ta dana e li Moses Munene oku na oku tu kuma ngahelipi? (b) Oshike hatu ka kundafaneni moshitukulwa tashi landula?
19 Okukala tu shii kutya ohatu dulu okukwafela vamwe va mone ouwa moilonga yexupifo yaJesus, oku na oku tu linyengifa tu kale hatu kufa ombinga moilonga yokuudifa noyokuhonga. (Jes. 61:1-3) Kakele kaasho, okudilonga konghandangala oyo Jesus ta dana e li Moses Munene otaku pameke elineekelo letu kutya ote ke tu xupifa eshi te ke uya a hanaune po ovakolokoshi. — Mat. 25:31-34, 41, 46; Eh. 7:9, 14.
20 Jesus oku li shili Moses Munene. Okwa li a longa oikumwifilonga ihapu oyo Moses ina longa. Eendjovo daJesus dopaxunganeko odo a li a popya nosho yo oilonga oyo a longa e li omupokati oya kuma ovanhu aveshe. E li Omuxupifi, exupifo olo Jesus a etela ovanhu ovakulilwa otali kalelele. Ndele ope na natango shihapu osho hatu lihongo kombinga yaJesus kovalumenhu vonale ovadiinini. Oshitukulwa tashi landula otashi ka kundafana onghandangala oyo Jesus a li ta dana e li David Munene nosho yo Salomo Munene.
Oto dulu okuyelifa?
• Omeityo lilipi Jesus e li omuprofeti munene e dule Moses?
• Omeityo lilipi Jesus e li omupokati munene e dule Moses?
• Omeityo lilipi Jesus e li omuxupifi munene e dule Moses?
[Oshimhungu/Efano pepandja 26]
Omafaafano amwe vali oo e li pokati kaJesus naMoses
◻ Aveshe ova li va fiya po eendodo davo da tumbala opo
va longele Jehova noshiwana shaye. — 2 Kor. 8:9; Fil. 2:5-8; Heb. 11:24-26.
◻ Aveshe ova li va nangekwa po kuJehova. — Mark. 14:61, 62; Joh. 4:25, 26; Heb. 11:26.
◻ Aveshe ova li va popila edina laJehova. — Ex. 3:13-16; Joh. 5:43; 17:4, 6, 26.
◻ Aveshe ova li ovalininipiki. — Num. 12:3; Mat. 11:28-30.
◻ Aveshe ova li va palula eengudu dovanhu. — Ex. 16:12; Joh. 6:48-51.
◻ Aveshe ova li ovatokoli novayandjimhango. — Ex. 18:13; Mal. 4:4; Joh. 5:22, 23; 15:10.
◻ Aveshe ova li tava kwatele komesho meumbo laKalunga. — Num. 12:7; Heb. 3:2-6.
◻ Aveshe ova popiwa ve li eendombwedi daJehova di diinini. — Heb. 11:24-29; 12:1; Eh. 1:5.
◻ Konima eshi Moses naJesus va fya, Kalunga okwa li a kufa po oimhu yavo. — Deut. 34:5, 6; Luk. 24:1-3; Oil. 2:31; 1 Kor. 15:50; Jud. 9.