ONGULUMAMBO MOINTANETA yiileshomwa yopaMbiimbeli
ONGULUMAMBO MOINTANETA
yiileshomwa yopaMbiimbeli
Oshindonga
  • OMBIIMBELI
  • IILESHOMWA
  • OKUGONGALA
  • w10 10/1 ep. 11-15
  • ‘Olye a tseya omadhiladhilo gaJehova?’

Oshitopolwa shika kashi na okavidio.

Opu na epuko lyasha, okavidio itaka yi komeho.

  • ‘Olye a tseya omadhiladhilo gaJehova?’
  • Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2010
  • Uupalanyolo uushona
  • Uuyelele wa faathana
  • Kotoka kuu kale negamo lya puka
  • Nkene tatu vulu okwiimonena “omadhiladhilo gaKristus”
  • Omukalo ngoka Jehova a li u ungaunga naMoses
  • Nkene Jehova a li u ungaunga naAbraham
  • Iiyilongomwa kutse
  • Shiiva eendjila daJehova
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2005
  • Onghandangala oyo Jesus ta dana e li Moses Munene
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2009
  • Jehova owu mu shi nawa shi thike peni?
    Oshungolangelo tayi tseyitha Uukwaniilwa waJehova (yokukonakonwa) — 2019
  • Olye ha nwetha mo okudhiladhila kwoye?
    Oshungolangelo tayi tseyitha Uukwaniilwa waJehova (yokukonakonwa) — 2018
Tala uuyele wa gwedhwa po
Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2010
w10 10/1 ep. 11-15

‘Olye a tseya omadhiladhilo gaJehova?’

“‘Olye a tseya omadhiladhilo [gaJehova, NW]? Olye ta vulu oku mu tsa omayele?’ Ihe tse otu na omadhiladhilo gaKristus.”—1 KOR. 2:16.

1, 2. (a) Aantu oyendji ohaya mono uupyakadhi wuni? (b) Otwa pumbwa okudhimbulukwa shike kombinga yokudhiladhila kwetu naahoka kwaJehova?

MBELA owu na esiku wa monene oshidhigu okuuva ko omukalo gwokudhiladhila gwayalwe? Otashi vulika opo wa hokana nenge wa hokanwa nowu uvite kutya ku uvite ko nawa okudhiladhila kwakuume koye kopandjokana. Dhoshili, aalumentu naakiintu ohaya dhiladhila nohaya popi nokuli momukalo gwa yooloka. Momaputuko gamwe, aalumentu naakiintu ohaya popi oonyapilaka dhelaka limwe alike. Kakele kaashono, omayooloko momaputuko nomomalaka otashi vulika ge ete eyooloko momukalo gwokudhiladhila nosho wo meihumbato. Onkee ano, mpoka ngaa pu thike okutseya yalwe, opo ngaa pu thike okumona ompito yokutameka okuuva ko nkene haya dhiladhila.

2 Onkee ano, katu na okukala twa kumwa kutya okudhiladhila kwetu okwa yooloka ko thiluthilu kwaahoka kwaJehova. Okupitila momupolofeti gwe Jesaja, Jehova okwa li a lombwele Aaisraeli a ti: “Omadhiladhilo gandje kage shi omadhiladhilo geni, noondjila dhandje kadhi shi oondjila dheni.” Opo nduno Jehova okwa gandja ethaneko kombinga yoshinima shika a ti: “Ongaashi egulu li li pombanda puule li vule evi, osho wo oondjila dhandje dhi vule oondjila dheni, nomadhiladhilo gandje ge vule omadhiladhilo geni.”—Jes. 55:8, 9.

3. Omomikalo dhini dhi li mbali moka tatu vulu okukambadhala tu kale ‘ookuume’ kaJehova?

3 Ihe mbela shika otashi ti kutya katu na okukambadhala nokuli okuuva ko omukalo gwaJehova gwokudhiladhila? Aawe hasho. Nonando itatu vulu okuuva ko lela omadhiladhilo agehe gaJehova, Ombiimbeli natango otayi tu ladhipike tu kale ‘ookuume’ kaJehova. (Lesha Episalomi 25:14.) Omukalo gumwe ngoka tatu vulu okuhedha kuJehova omokuulika kutya otu na ko nasha niilonga ye mbyoka ya nyolwa mOohapu dhe Ombiimbeli nokugandja eitulomo kuyo. (Eps. 28:5) Omukalo gulwe ogwo okukala tu shi “omadhiladhilo gaKristus,” ngoka e li “olupe lu wetike lwaKalunga, ngoka ihaa monika.” (1 Kor. 2:16; Kol. 1:15) Mokulongitha ethimbo okukonakona omahokololo gOmbiimbeli nokutedhatedha kugo, otatu vulu okutameka okuuva ko uukwatya waJehova nosho wo omukalo gwe gwokudhiladhila.

Kotoka kuu kale negamo lya puka

4, 5. (a) Egamo lini lya puka ndyoka twa pumbwa okukondjitha? Shi yelitha. (b) Aaisraeli oya li ya tameke okudhiladhila momukalo guni gwa puka?

4 Sho tatu tedhatedha kiilonga yaJehova, otwa pumbwa okukondjitha egamo lyokupangula Kalunga pamithikampango dhopantu. Egamo ndika olya popiwa moohapu dhaJehova ndhoka dha nyolwa mEpisalomi 50:21 tadhi ti: “Owa dhiladhila kutya onde ku fa.” Omulongwantu gumwe gwOmbiimbeli okwa li a popi nale pwa pita oomvula dhi vulithe po 175 a ti: “Aantu ohaya pangula Kalunga shi ikolelela komithikampango dhawo yene nokudhiladhila kutya okwa ngambekwa koompango ndhoka taya dhiladhila ye na okulandula.”

5 Otwa pumbwa okukala twa kotoka kaatu tsithe kumwe etaloko lyetu lyokutala ko Jehova nomithikampango dhetu yene nonomahalo getu yene. Omolwashike shika sha simana? Sho tatu konakona Omanyolo, otashi vulika oonkatu dhimwe dhaJehova dhi kale tadhi monika dha fa kaadhi li mondjila pataloko lyetu lya ngambekwa noinaali gwanenena. Aaisraeli yonale oya li ya tameke okudhiladhila ngawo noya li ya thiki pehulithodhiladhilo lya puka shi na ko nasha nankene Jehova a li u ungaunga nayo. Ndhindhilika shoka Jehova a ti kuyo: “Ne natango otamu ti: ‘OMUWA ita ningi nawa nando.’ Pulakenii ndje, ne Aaisraeli! Otamu dhiladhila kutya omukalo gwandje gwokuninga iinima mbika kagu li mondjila. Ne one kaamu li mondjila.”—Hes. 18:25.

6. Oshiilongomwa shini Job a li i ilongo, nongiini tatu vulu okumona mo uuwanawa moshimoniwa she?

6 Oshinima shimwe shoka tashi vulu oku tu kwathela tu henuke omwigo gwokupangula Jehova pamithikampango dhetu yene, osho okuzimina kutya etaloko lyetu olya ngambekwa nomathimbo gamwe ohali puka sha kwata miiti. Job okwa li a pumbwa okwiilonga oshiilongomwa shika. Sho a li ta mono iihuna, Job okwa li e wete kee na etegameno nokwa li ti idhiladhila owala ye mwene. Ina kaleka we momadhiladhilo iinima mbyoka ya simana noonkondo. Ihe Jehova okwa li e mu kwathele pahole a mbwalangandjeke etaloko lye. Mokupula Job omapulo ge vulithe po 70 ga yooloka ngoka kaapu na nando olimwe ndyoka Job a li ta vulu okuyamukula, Jehova okwa li a tsu omuthindo kutya okuuva ko kwaJob okwa li kwa ngambekwa. Job okwa li i inyenge neifupipiko nokwa lundulula etaloko lye.—Lesha Job 42:1-6.

Nkene tatu vulu okwiimonena “omadhiladhilo gaKristus”

7. Omolwashike okukonakona iilonga yaJesus taku tu kwathele tu uve ko okudhiladhila kwaJehova?

7 Jesus okwa li a holele thiluthilu Tate gwe miinima ayihe a popi naambyoka a li a ningi. (Joh. 14:9) Onkee ano, okukonakona iilonga yaJesus otaku tu kwathele tu uve ko omukalo gwaJehova gwokudhiladhila. (Rom. 15:5; Fil. 2:5) Natu ka konakoneni nduno omahokololo gaali gOmavaangeli.

8, 9. Ngaashi sha nyolwa muJohannes 6:1-5, onkalo yini ya li ya ningitha Jesus a pule Filippus epulo, nomolwashike Jesus a li e shi ningi?

8 Dhiladhila kwaashoka sha li sha ningwa po. Mo 32 E.N. manga Opaasa inaayi thika, aayapostoli yaJesus oya adhika opo ya galuka molweendo lweuvitho olundhindhilikwedhi moshitopolwa shaGalilea ashihe. Molwaashoka oya li ya lolodhwa komaipyakidhilo agehe ngaka, Jesus okwe ya fala kehala lyi ikalekelwa komunkulofuta gwokuumbangalantuzilo wEfuta lyaGalilea. Ihe aantu omayovi oya li ye ya landulile ko. Konima sho Jesus a li a aludha engathithi ndika lyaantu noku ya longa iinima oyindji, opwa li pwa holoka uupyakadhi. Ongiini aantu ayehe mbaka ya li taya vulu okumona sha shokulya mehala ndika lyi ikalela? Sho Jesus a dhimbulula mo ompumbwe ndjika, okwa li a pula Filippus ngoka a li gwomoshitopolwa shoka a ti: “Otatu ka landa peni iikulya ya gwana okupalutha aantu mboka ayehe?”—Joh. 6:1-5.

9 Omolwashike Jesus a li a pula Filippus epulo ndika? Mbela Jesus okwa li a limbililwa kutya ota ka ninga shike? Aawe. Okwa li ta dhiladhila shike naanaa? Omuyapostoli Johannes ngoka naye opo wo a li mpoka, okwa hokolola a ti: “Shika [Jesus] okwe shi ti, a yeleke Filippus, oshoka ye mwene okwa li e shi shi shoka a hala oku shi ninga.” (Joh. 6:6) Mpaka Jesus okwa li a makele aalongwa ye a tale kutya eitaalo lyawo olya kola shi thike peni. Mokupula epulo ndika, okwa pendutha eitulomo lyawo nokwe ya pe ompito opo ya holole eitaalo lyawo mwaashoka a li ta vulu okuninga. Ihe oya li ya kanitha ompito ndjika yokukala neitaalo noya li yu ulike nkene etaloko lyawo lya li lya ngambekwa lela. (Lesha Johannes 6:7-9.) Opo ihe, Jesus okwa li e yu ulukile kutya okwa li ta vulu okuninga oshinima shoka inaaye shi dhiladhila nando. Pashikumithalonga, okwa li a palutha aantu omayovi mboka ya li ya sa ondjala.—Joh. 6:10-13.

10-12. (a) Omolwashike Jesus kaa li a ningile mbala omukiintu Omugreka shoka a li e mu indile? Shi yelitha. (b) Oshike tatu ka konakona ngashingeyi?

10 Ehokololo ndika otali vulu oku tu kwathela tu uve ko nkene Jesus a li a dhiladhila pompito yilwe yi ili. Inapu pita ethimbo ele konima sho a li a palutha ongundu ndjika onene yaantu, Jesus naayapostoli ye oya li ye ende yu uka kuumbangalantu kondje yoongamba dhaIsraeli, puushinda waTiro naSidon. Manga ya li hoka, oya tsakaneke omukiintu Omugreka ngoka a li i indile Jesus a aludhe omwanakadhona. Petameko Jesus okwa li i ipwililikile omukiintu nguka. Ihe omukiintu sho a kala nokukondjitha, Jesus okwa ti kuye: “Etha uunona u lye tango, oshoka inashi opala okukutha iikwiila yuunona, yi umbilwe uumbwena.”—Mark. 7:24-27.

11 Omolwashike petameko Jesus a li a tindi okukwathela omukiintu nguka? Mbela Jesus okwa li te mu makele, ngaashi a ningile Filippus, opo a tale kutya ote ki inyenga ngiini noku mu pa ompito opo u ulike eitaalo lye? Nonando omutono gwewi lye inagu hololwa momanyolo, inagu teya omukiintu omukumo. Okwa li a longitha oshitya “uumbwena” opo eyelekanitho lye li kale lya pupalekwa. Otashi vulika Jesus a li ti ihumbata a fa omuvali ngoka e na edhiladhilo okuningila okanona shoka ka hala, ihe ka li tu ulike nando elalakano lyoku shi ninga opo a mone ngele oke shi hala lela. Kutya nduno onkalo oya li ngiini, omukiintu sho a li a holola eitaalo lye, Jesus okwa li e mu ningile shoka a hala nehalo ewanawa.—Lesha Markus 7:28-30.

12 Omahokololo ngaka gaali gOmavaangeli oge tu pe ontseyo yi na ondilo kombinga ‘yomadhiladhilo gaKristus.’ Ngashingeyi natu tale nkene omahokololo ngaka taga vulu oku tu kwathela tu uve ko nawa omadhiladhilo gaJehova.

Omukalo ngoka Jehova a li u ungaunga naMoses

13. Ongiini okuuva ko omukalo gwokudhiladhila gwaJesus taku tu kwathele?

13 Ngele tatu uvu ko omukalo gwokudhiladhila gwaJesus, otashi tu kwathele tu uve ko iitopolwa mOmanyolo mbyoka tashi vulika yi kale iidhigu okuuviwa ko. Pashiholelwa, konakona oohapu dhaJehova ndhoka a li a lombwele Moses konima sho Aaisraeli ya li ya ningi ontana yoshingoli nokugalikana kuyo. Kalunga okwa ti: “Aantu mbaka onde ya tala, oyo aatangalali. Ano ngashingeyi etha ndje, ndi ya geele. Otandi ya kombo po, ihe ngoye otandi ku ningi oshigwana oshinene.”—Eks. 32:9, 10.

14. Moses okwa li i inyenge ngiini koohapu dhaJehova?

14 Ehokololo otali tsikile tali ti: “Moses okwa galikana OMUWA, Kalunga ke, e ta ti: ‘OMUWA, omolwashike to geele aantu yoye, mboka we ya mangulula muEgipiti koonkondo dhoye oonene noshikaha shoye sha kola? Omolwashike to pe Aaegipiti ompito yokutya, aantu yoye owe ya tembudha muEgipiti, opo u ya dhipagele moondundu noku ya komba po thilu? Geyuluka, itedhulula, waa etele aantu yoye omupya gu thike mpoka. Dhimbulukwa euvaneko lyoye we li uvanekele aantu yoye Abraham, Isak naJakob nokugana wa ti: “Otandi mú pe oluvalo lu thike poonyothi dhokegulu; evi alihe ndyoka ndu uvaneke, otali ningi uuthiga wawo sigo aluhe.”’ OMUWA nokwi itedhulula noine etela we aantu ye uuwinayi mboka a li e u ya dhiladhilile.”—Eks. 32:11-14.a

15, 16. (a) Shoka sha li sha popiwa kuJehova osha li sha pe Moses ompito yini? (b) Omeityo lini Jehova a li i “igaluluka”?

15 Mbela Moses okwa li lela a pumbwa okupukulula omukalo gwaJehova gwokudhiladhila? Hasho nandonando! Nonando Jehova okwa li a holola shoka a li a hala okuninga, shika kasha li nando etokolo lye lyahugunina. Kungawo, Jehova mpaka okwa li ta makele Moses, ngaashi owala Jesus a ka makela Filippus nosho wo omukiintu Omugreka. Moses okwa li a pewa ompito a popye etaloko lye.b Jehova okwa li a langeke po Moses e li omupokati pokati kAaisraeli naYe mwene, na Jehova okwa li a simaneke okulangeka po kwe Moses moshilonga shoka. Mbela Moses okwa li te ke etha okuyemata kwe ku nwethe mo oonkatu dhe? Mbela okwa li ta ka longitha ompito ndjika a ladhipike Jehova a dhimbwe kombinga yAaisraeli nokuninga oshigwana oshinankondo moluvalo lwaMoses?

16 Eyamukulo lyaMoses olya li lya holola eitaalo neinekelo lye muuyuuki waJehova. Einyengo lye olya li lyu ulike kutya ka li i ihole mwene, ihe okwa li e na ko nasha nedhina lyaJehova. Ka li a hala edhina ndika li shundulwe. Opo nduno, Moses okwa li u ulike kutya oku uvite ko “omadhiladhilo gaJehova” shi na ko nasha noshinima shika. (1 Kor. 2:16) Oshizemo osha li shike? Molwaashoka Jehova ka li a tokola toko shoka ta ka ninga kondandalunde, enyolo lya nwethwa mo olya ti kutya okwa li i “igaluluka.” (KB) MOshihebeli, oshitya shika otashi vulika tashi ti kutya Jehova ka li e eta uupyakadhi mboka a li a popi kutya okwa li a hala oku wu etela oshigwana ashihe.

Nkene Jehova a li u ungaunga naAbraham

17. Ongiini Jehova a li u ulike ontalanteni onene mokuungaunga naashoka Abraham a li i ipula nasho?

17 Oshiholelwa shilwe nkene Jehova a li a pe aapiya ye ompito opo yu ulike eitaalo neinekelo lyawo, osha kwatela mo eindilo lyaAbraham li na ko nasha naSodom. Mehokololo ndyoka, Jehova okwa li u ulike ontalanteni onene mokweetha Abraham a pule omapulo gahetatu ga landulathana. Pompito yimwe, Abraham okwa li a ningi eindilo ndika a popi a hwama ta ti: “Omuyuuki oto mu dhipagele mumwe nomunandjo? Ito vulu oku shi ninga. Itashi vulika, omuyuuki a yonuke po pamwe nomulunde. Omupanguli [gwuuyuni] auhe ita longo ando pauyuuki?”—Gen. 18:22-33.

18. Oshike tatu ilongo mo momukalo moka Jehova a li u ungaunga naAbraham?

18 Oshike twi ilonga mehokololo ndika kombinga yokudhiladhila kwaJehova? Mbela Jehova okwa li a pumbwa Abraham a tompathane naye opo a ninge etokolo li li mondjila? Aawe. Osha yela kutya Jehova okwa li ta vulu okupopya petameko omatompelo getokolo lye. Ihe okupitila momapulo ngaka, Jehova okwa li a pe Abraham ethimbo opo a zimine etokolo ndyoka nokuuva ko okudhiladhila Kwe. Osha li wo sha kwathele Abraham u uve ko kutya olukeno nuuyuuki waJehova owu thike peni. Eeno, Jehova okwa li u ungaunga naAbraham e li kuume ke.—Jes. 41:8; Jak. 2:23.

Iiyilongomwa kutse

19. Ongiini tatu vulu okuholela Job?

19 Oshike twi ilonga kombinga ‘yomadhiladhilo gaJehova’? Otwa pumbwa okweetha Oohapu dhaKalunga dhi zule euvoko lyetu lyomadhiladhilo ge. Katu na okudhiladhila nando kutya Jehova oku na omangambeko e tu fa noku mu tokola pamithikampango dhetu nopamadhiladhilo getu. Job okwa popi a ti: “Kalunga ke shi muntu, opo ndi vule oku mu yamukula nondi tamanane naye moompangu.” (Job 9:32) Ngaashi Job, ngele otwa tameke okuuva ko omadhiladhilo gaJehova, otatu ki inyengithwa tu tye: “Ayihe mbika otayi ulike oonkondo dhe; oyo enongono lyowala momakutsi getu. Olye tu uvu ko uunene woonkondo dhaKalunga?”—Job 26:14.

20. Oshike tu na okuninga ngele otwa tsakaneke oshitopolwa shomOmanyolo shoka oshidhigu kutse okuuva ko?

20 Sho tatu lesha Omanyolo, oshike tu na okuninga po ngele otwe ya poshitopolwa shoka oshidhigu okuuviwa ko, unene tuu shi na ko nasha nokudhiladhila kwaJehova? Ngele otwa kongo uuyelele kombinga yoshinima shoka, ihe katu na natango eyamukulo lya yela, natu shi tale ko shi li emakelo lyokumakela einekelo lyetu muJehova. Dhimbulukwa kutya omathimbo gamwe oohapu dhontumba dhomOmbiimbeli ohadhi tu pe ompito yokuulika eitaalo lyetu momaukwatya gaJehova. Natu zimine neifupipiko kutya katu uvite ko iinima ayihe mbyoka ha longo. (Omuuv. 11:5) Kungeyi otatu ki inyengithwa tu zimine pamwe noohapu ndhika dhomuyapostoli Paulus tadhi ti: “Ano [uuwindji] wuuyamba waKalunga ou thike peni! Uunongo noondunge dhe odha hulila peni! Olye ta vulu okufatulula omatokolo ge? Olye ta vulu okuuva ko oondjila dhe? Ngaashi enyolo tali ti: ‘Olye a tseya omadhiladhilo gOmuwa? Olye ta vulu oku mu tsa omayele? Olye e mu pele sha tango, ye e shi mu galulile?’ Oshoka ayihe oya shitwa kuye, omolwe ayihe yi li po . . . . Kalunga na simanekwe aluheluhe! Amen.”—Rom. 11:33-36.

[Omanyolo lyopevi]

a MuNumeri 14:11-20 omu na ehokololo lya faathana.

b Shi ikolelela kaalongwantu yamwe, oshipopiwamayele shOshihebeli shoka sha tolokwa “etha ndje” muEksodus 32:10 otashi vulu okuuviwa ko shi li ehiyo nenge eetopo opo Moses a pitikwe okukala omupokati pokati kaJehova noshigwana nenge ‘oku ya popila’ kuJehova. (Eps. 106:23; Hes. 22:30) Kutya nduno oshi li ngiini, osha yela kutya Moses okwa li u uvite a manguluka okulombwela Jehova omadhiladhilo ge.

Oto dhimbulukwa?

• Oshike tashi ke tu kwathela tu kondjithe egamo lyokupangula Jehova pamithikampango dhetu yene?

• Ongiini okuuva ko oonkatu dhaJesus taku vulu oku tu kwathela tu kale “ookuume” kaJehova?

• Mbela iiyilongomwa yini wi ilongo moonkundathana dhaJehova naMoses nosho wo naAbraham?

[Omathano pepandja 13]

Otwi ilonga shike kombinga yokudhiladhila kwaJehova momukalo ngoka a li u ungaunga naMoses nosho wo naAbraham?

    Ndonga Publications (1987-2025)
    Za mo
    Inda mo
    • Oshindonga
    • Tumina yalwe
    • Hogolola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ngele to longitha ongulumambo yetu
    • Uuyelele wiinima yopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Inda mo
    Tumina yalwe