ONGULUMAMBO MOINTANETA yiileshomwa yopaMbiimbeli
ONGULUMAMBO MOINTANETA
yiileshomwa yopaMbiimbeli
Oshindonga
  • OMBIIMBELI
  • IILESHOMWA
  • OKUGONGALA
  • w05 10/1 ep. 23-27
  • “Kaleni oupafi,” osheshi efimbo letokolo ole uya!

Oshitopolwa shika kashi na okavidio.

Opu na epuko lyasha, okavidio itaka yi komeho.

  • “Kaleni oupafi,” osheshi efimbo letokolo ole uya!
  • Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2005
  • Uupalanyolo uushona
  • Uuyelele wa faathana
  • Oolyelye tava londwelwa?
  • Onghalamwenyo yoye oya yuka peni?
  • ‘Efimbo letokolo ole uya’!
  • Ino dimbwa kutya efimbo olo tu li mulo ola endelela!
  • Omolwashike tu na okukala twa ‘tonata’?
    Oshungolangelo tayi tseyitha Uukwaniilwa waJehova (yokukonakonwa) — 2016
  • “Ethimbo lyepangulo” olya thika
    Kaleni mwa tonata!
  • Okukala kwetu oupafi oshinima sha endelela neenghono
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2004
  • Kaleni mwe lilongekidila efiku laJehova
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2004
Tala uuyele wa gwedhwa po
Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2005
w05 10/1 ep. 23-27

“Kaleni oupafi,” osheshi efimbo letokolo ole uya!

Omauyelele aa e li moshitukulwa eshi shokukonakonwa okwa kanghamena kokabroshure Kaleni oupafi! oko ka li ka yandjwa poyoongalele yoitukulwa oyo ya li ya ningwa mounyuni aushe momudo 2004/2005.

“Kaleni oupafi, osheshi kamu shi shii efiku lilipi po Omwene weni te uya.” —  MATEUS 24:42.

1, 2. Jesus okwa faafanifa okuuya kwaye nashike?

OTO ka ninga po shike ngeenge ou shii kutya ope na omulunga ta kondouwala momudingonoko weni ta teya omaumbo? Opo u amene ovaholike voye nosho yo oiniwe yoye, oto ka kala oupafi, molwaashi omulunga iha tumu onhumwafo tai shiivifa kutya ote uya naini. Ponhele yaasho, ohe uya oshivakela nopefimbo olo inali teelelwa.

2 Oikando ihapu Jesus okwa li a longifa eenghedi domulunga momafaneko aye. (Lukas 10:30; Johannes 10:10) Shi na sha noiningwanima oyo tai ka ningwa pefimbo lexulilo notai ka twala fiyo opokuuya kwaye a wanife po etokolo, Jesus okwa londwela a ti: “Opo nee hano kaleni oupafi, osheshi kamu shi shii efiku lilipi po Omwene weni te uya. Ndelenee kaleni hano mu shi shii, omwene weumbo ngeno e nowino, efimbo lilipi omulunga te uya, ngeno ta pashukile eumbo laye li ha fewe.” (Mateus 24:42, 43) Nomolwaasho Jesus a faafanifa okuuya kwaye nomulunga — pefimbo olo inali teelelwa.

3, 4. (a) Oshike sha kwatelwa mokupwilikina kelondwelo laJesus li na sha nokuuya kwaye? (b) Omapulo elipi a holoka po?

3 Eyele olo ola li la yeleka, molwaashi efiku lokondadalunde lokuuya kwaJesus itali ka shiivika. Mexunganeko olo tuu olo Jesus okwa li a popya nale a ti: “Ndelenee efiku olo notundi oyo kaku na ou e i shii, nande ovaengeli vomeulu, ile Omona, oTate Oye aeke.” (Mateus 24:36) Onghee hano, Jesus okwa ladipika ovapwilikini vaye a ti: “Kaleni mwe lilongekida.” (Mateus 24:44) Ovo tava dulika kelondwelo laJesus otava ka kala ve lilongekida notave lihumbata nawa, kashi na nee mbudi kutya ote uya naini e li Omuwanifi wetokolo laJehova.

4 Ndelenee opa holoka omapulo amwe a fimana: Mbela elondwelo laJesus otali londwele ashike ovanhu vomounyuni, ile Ovakriste vashili navo ova pumbwa yo ‘okukala oupafi’? Omolwashike shi li sha endelela ‘okukala oupafi,’ nongahelipi hatu dulu oku shi ninga?

Oolyelye tava londwelwa?

5. Otu shi shii ngahelipi kutya elondwelo “kaleni oupafi” otali londwele Ovakriste vashili?

5 Oshoshili kutya okuuya kwOmwene otaku ka kala kwafa okuuya kwomulunga kovanhu vomounyuni, ovo tave lipwililikile elondwelo loshiponga osho shi li pokuuya. (2 Petrus 3:3-7) Ndele ongahelipi kombinga yOvakriste vashili? Omuyapostoli Paulus okwa li a shangela ovaitaveli vakwao a ti: “Onye vene omu shi shii nawanawa nokutya, efiku [laJehova, NW] otali uya ngaashi omulunga moufiku.” (1 Ovatessaloniki 5:2) Katu li momalimbililo kutya “efiku laJehova otali uya.” Ndele mbela osho otashi tu dinifa omhumbwe yetu yokukala oupafi? Didilika kutya Jesus okwa li ta lombwele ovahongwa vaye, eshi a ti: ‘Omona wOmunhu te uya efimbo tuu olo inamu mu teelela.’ (Mateus 24:44) Nale, eshi a li ta ladipike ovahongwa vaye va kale nokukonga Ouhamba, okwe va londwela a ti: ‘Kaleni mwe lilongekida, osheshi Omona wOmunhu ote uya motundi ei inamu i teelela.’ (Lukas 12:31, 40) Mbela inashi yela kutya Jesus okwa li ta diladila shi na sha novashikuli vaye eshi a londwela a ti: “Kaleni oupafi”?

6. Omolwashike twa pumbwa ‘okukala oupafi’?

6 Omolwashike twa pumbwa ‘okukala oupafi’ notwe “lilongekida”? Jesus okwa yelifa a ti: “Otaku ka kala ovalumenhu vavali mepya, umwe ota tambulwa, nomukwao ota fiwa po. Ovakainhu vavali tava [tu] koshini, umwe ota tambulwa, nomukwao ota fiwa po.” (Mateus 24:40, 41) Ovo va kala ve lilongekida otava ka “tambulwa,” ile tava ka xupifwa eshi ounyuni wouhenakalunga tau ka hanaunwa po. Vamwe otava ka “fiwa po” omolwehanauno, molwaashi ova kala tava lalakanene onghedi yokukalamwenyo yokulihola mwene. Ovo otashi dulika tava ka kwatela mo oohandimwe ovo va li ve shii oshili nale, ndele inava kala oupafi.

7. Okukala kwetu tuhe shii kutya exulilo otali uya naini otaku tu pe omhito yokuninga shike?

7 Okuhashiiva efiku lokondadalunde lexulilo longhalelo ei ya kulupa otaku tu pe omhito tu ulike kutya ohatu longele Kalunga nomalinyengotomheno a yuka. Omolwashike taku dulu okutiwa ngaho? Otashi dulika exulilo li kale la fa la kala ko. Shinyikifa oluhodi, Ovakriste vamwe ovo ve udite ngaho ouladi wavo moilonga yaJehova owa shuna pedu. Ndelenee eshi twe liyapulila Jehova otwe mu liyandjela filufilu tu mu longele. Ovo ve shii Jehova ove shi shii kutya okuulika ouladi eshi efimbo la pwa po itaku ke mu kumwifa. Oha mono osho shi li momutima. —  1 Samuel 16:7.

8. Ohole yokuhola Jehova ohai tu linyengifa ngahelipi tu kale oupafi?

8 Molwaashi otu hole Jehova shili, ohatu hafele neenghono okulonga ehalo laye. (Epsalme 40:9; Mateus 26:39) Otwa hala yo okulongela Jehova fiyo alushe. Etimaumbwile olo kali fi longaho molwaashi ashike tu na okuteelela oule wefimbo natango. Osho sha fimanenena oshosho kutya, ohatu kala oupafi molwaashi otwa teelela nodjuulufi okumona kutya efiku laJehova otali ka tya shike shi na sha nokuwanifwa kwelalakano laye. Ehalo letu linene lokuhafifa Kalunga ohali tu linyengifa tu tule moilonga omayele Eendjovo daye nokupitifa komesho oinima yOuhamba monghalamwenyo yetu. (Mateus 6:33; 1 Johannes 5:3) Natu konakoneni nghee okukala oupafi ku na okunwefa mo omatokolo oo hatu ningi nosho yo onghedi yetu yokukalamwenyo.

Onghalamwenyo yoye oya yuka peni?

9. Omolwashike ovanhu vomounyuni va pumbwa okushiiva neendelelo eityo lefimbo olo tu li mulo?

9 Ovanhu vahapu kunena ove shi shii kutya omaupyakadi a kwata moiti nosho yo oiningwanima tai halukifa oi li apeshe, notashi dulika va kale inava hafifwa konghedi yavo yokukalamwenyo. Ndele mbela ove shii ngoo eityo lolela leenghalo dounyuni? Mbela ove wete ngoo kutya otu li ‘pefimbo lexulilo longhalelo yoinima’? (Mateus 24:3, NW) Mbela ova didilika ngoo kutya oikala yokulihola mwene, yelongifo leenghono nouhenakalunga oyo i li apeshe otai didilikifa omafimbo aa e li ‘omafiku axuuninwa’? (2 Timoteus 3:1-5) Ovanhu vomounyuni ova pumbwa okushiiva neendelelo eityo loinima aishe oyo nokukonakona kutya onghalamwenyo yavo oya yuka peni.

10. Oshike tu na okuninga opo tu shilipaleke kutya otu li oupafi?

10 Ongahelipi kombinga yetu? Efiku keshe ohatu ningi omatokolo oo a kwatela mo oilonga yetu, oukolele wetu, omaukwaneumbo etu nosho yo okulongela Kalunga kwetu. Otu shii osho Ombibeli tai ti nohatu kendabala oku shi tula moilonga. Onghee hano, otu na okulipula kutya: ‘Mbela ohandi efa oisho yonghalamwenyo i yukife nge mondjila ya puka? Mbela ohandi efa oufilosofi ile okudiladila kwounyuni ku nwefe mo omatokolo oo handi ningi?’ (Lukas 21:34-36; Ovakolossi 2:8) Otwa pumbwa okutwikila okuulika kutya otwe lineekela Jehova nomutima wetu aushe noihatu liameke keendunge detu vene. (Omayeletumbulo 3:5) Monghedi oyo, ohatu ke ‘limonena okukalamwenyo kwashili’ — omwenyo waalushe mounyuni mupe waKalunga. —  1 Timoteus 6:12, 19, OB-1986.

11-13. Oshike hatu dulu okulihonga moihopaenenwa yaasho sha ningilwe (a) mefimbo laNoa? (b) mefimbo laLot?

11 Ombibeli oi na oihopaenenwa ihapu tai londwele oyo tai dulu oku tu kwafela tu kale oupafi. Konakona osho sha li sha ningwa po momafiku aNoa. Kalunga okwa li a yandja elondwelo komesho yefimbo. Ndele kakele kaNoa noukwaneumbo waye, ovanhu kava li ve shi shiiva. (2 Petrus 2:5) Shi na sha naasho, Jesus okwa ti: “Ngaashi sha li pomafiku aNoa, osho tuu taku ka kala [pokukala po, NW] kwOmona wOmunhu. Osheshi ngaashi ovanhu va li pomafiku enya a tetekela eyelu: kwa li hava li nohava nu, hava hombola nohava hombolifa, fiyo efiku olo Noa a ya mo monguluwato, ndele vo inave shi shiiva, fiyo eyelu le uya nole va hanauna po aveshe; hano [osho] taku ningi yo pokuuya kwOmona wOmunhu.” (Mateus 24:37-39) Oshike hatu dulu okulihonga mwaasho? Ngeenge ope na umwe womufye ta efa oisho yakeshe efiku — nokuli nomalipyakidilo onghalamwenyo yakeshe efiku — i ye moshipala oinima yopamhepo oyo Kalunga e tu ladipika tu pitife komesho, otwa pumbwa okudiladila twa mana mo shi na sha nonghalo yetu. —  Ovaroma 14:17.

12 Diladila yo osho sha ningilwe pefimbo laLot. Oshilando Sodom, omo mwa li Lot noukwaneumbo waye, osha li sha punapala pamaliko, ndele osha li shi na yo ouhenoukoshoki wopaenghedi wa kwata moiti. Jehova okwa li a tuma ovaengeli vaye va ka hanaune po oshilando osho. Ova li va ladipika Lot nosho yo oukwaneumbo waye va ye onhapo Sodom novaha tale konima. Omolwokuladipikwa kovaengeli, ova fiya po oshilando osho. Ndele osha yela kutya omukainhu waLot okwa li ta diladila kombinga yeumbo laye muSodom. Omolwokuhadulika, okwa tala konima nokwa kanifa omwenyo waye. (Genesis 19:15-26) Jesus okwe tu londwela paxunganeko a ti: “Dimbulukweni omukainhu waLot.” Mbela ohatu dulika tuu kelondwelo olo? —  Lukas 17:32.

13 Ovo va li va dulika komalondwelo aKalunga ova li va xupifwa. Osho osho sha li ngaho shi na sha naNoa noukwaneumbo waye nosho yo Lot novanakadona vaye. (2 Petrus 2:9) Eshi hatu dilonga komalondwelo oo e li moihopaenenwa oyo, ohatu tuwa yo omukumo ketumwalaka lexupifo olo li na sha novaholi vouyuki olo la kwatelwa momalondwelo oo. Osho otashi yadifa omitima detu elineekelo mewanifo leudaneko laKalunga li na sha ‘neulu lipe nedu lipe’ omo tamu “ka kala ouyuki.” —  2 Petrus 3:13.

‘Efimbo letokolo ole uya’!

14, 15. (a)“Efimbo” letokolo ola kwatela mo shike? (b) Oshike sha kwatelwa ‘mokutila Kalunga noku mu fimaneka’?

14 Ofimbo tu li oupafi, oiningwanima ilipi twa teelela i ningwe? Embo lEhololo otali holola nawanawa oiningwanima ya landulafana oyo tai ka ningwa shi na sha newanifo lelalakano laKalunga. Okudulika kwaasho tali ti osha fimanenena ngeenge otwa hala okukala twe lilongekida. Exunganeko otali hokolola nawa oiningwanima oyo tai ka ningwa “mefiku lOmwene,” olo la hovela eshi Kristus a tulwa koshipangelapundi meulu mo 1914. (Ehololo 1:10) Ehololo otali tu lombwele shi na sha nomweengeli oo ta tuka pokati keulu nokwe lineekelelwa ‘evangeli laalushe olo e na okuudifa.’ Ota popi newi lomokule ta ti: “Tileni Kalunga, nye mu mu fimaneke, osheshi efimbo letokolo laye ole uya.” (Ehololo 14:6, 7) “Efimbo” olo letokolo oli li efimbo lixupi; la kwatela mo okuudifwa nokuwanifwa kwetokolo laKalunga olo la yelifwa nawanawa mexunganeko olo. Otu li mefimbo olo paife.

15 Kunena, fimbo efimbo letokolo inali xula po, ohatu ladipikwa taku ti: “Tileni Kalunga, nye mu mu fimaneke.” Osho osha kwatela mo shike? Etilo liwa lokutila Kalunga oli na oku tu ningifa tu kukume owii. (Omayeletumbulo 8:13) Ngeenge ohatu fimaneke Kalunga, ohatu ka pwilikina kuye nefimaneko linene. Itatu ka kala twe lipyakidila unene noilonga imwe ndele hatu efa po okulesha Eendjovo daye, Ombibeli, pandjikilile. Itatu ka dina omayele aye e na sha nokukala pokwoongala kwopaKriste. (Ovaheberi 10:24, 25, OB-1986) Ohatu ka lenga oufembanghenda wokuudifa onghundana iwa yOuhamba waKalunga wopaMessias noku shi ninga nouladi. Ohatu ke lineekela Jehova nomitima detu adishe efimbo alishe. (Epsalme 62:9) Molwaashi otwa dimina kutya Jehova oye Omunamapangelo aeshe, ohatu mu fimaneke mokukala hatu dulika kuye nehalo liwa e li Omupangeli weemwenyo detu. Mbela oho tila shili Kalunga noku mu fimaneka meenghedi adishe odo?

16. Omolwashike hatu dulu okutya okutokolwa kwaBabilon Shinene oko kwa popiwa mEhololo 14:8 okwa wanifwa nale?

16 Ehololo etukulwa 14 otali twikile nokuhokolola oiningwanima oyo tai ka ningwa pefimbo letokolo. Babilon Shinene, ouhamba wounyuni womalongelokalunga oipupulu, osha tumbulwa tete taku ti: “Nomwengeli umwe omutivali okwa shikula [ko] ndee ta ti: Sha teka po, sha teka po, Babilon, oshilando eshi shinene.” (Ehololo 14:8) Doshili, pataleko laKalunga, Babilon Shinene osha teka po nale. Mo 1919, ovapiya vaJehova ovavaekwa ova mangululwa komahongo nokeenghedi dOshibabilon odo da kala nokupangela ovanhu noiwana oule womayovimido. (Ehololo 17:1, 15) Okudja opo okwa li va dula okulitula mo mokuxumifa komesho elongelokalunga lashili. Oilonga yokuudifa onghundana iwa mounyuni aushe shi na sha nOuhamba waKalunga oya kala tai longwa okudja pefimbo olo. — Mateus 24:14.

17. Okudja mo muBabilon Shinene okwa kwatela mo shike?

17 Osho hasho ashike sha kwatelwa mo metokolo laKalunga lokutokola Babilon Shinene. Okuhanaunwa po kwaye filufilu otaku uya mafiku. (Ehololo 18:21) Onetomheno liwa eshi Ombibeli tai ladipike ovanhu keshe pamwe tai ti: “Djeni mo musho [Babilon Shinene], . . . mu ha kwatafane noulunde washo.” (Ehololo 18:4, 5) MuBabilon Shinene ohatu di mo ngahelipi? Osho osha kwatela mo shihapu shi he fi ashike okuxulifa po ekwatafano nomalongelokalunga oipupulu. Omanwefemo aBabilon oku li momadano nomeenghedindjikilile dihapu odo di li apeshe mounyuni, moikala younyuni yeliefo shi na sha nomilele, mokuxwaxwameka omalihafifo oo a kwatela mo oumhulile nosho yo moinima ikwao ihapu. Opo tu kale oupafi, osha fimanenena okuulika okupitila meenghatu detu nosho yo momahalo omitima detu, kutya ohatu yandje oumbangi kutya otwa amuka ko shili kuBabilon Shinene monghedi keshe.

18. Shi na sha naasho sha hokololwa mEhololo 14:9, 10, Ovakriste ovo ve li oupafi ohava henuka shike?

18 MEhololo 14:9, 10, ohatu lihongo mo sha vali kombinga ‘yefimbo letokolo.’ Omweengeli vali umwe, okwa ti: “Ou te linyongamenene oshilyani noshiyelekela shasho, ndee ta tambula edidiliko lasho nande moshipala shaye ile kombada yeke laye, naye e nokunwa yo omaviinyu ekeshuko laKalunga.” Omolwashike mbela? Omolwaashi “oshilyani noshiyelekela shasho” otai faneke omapangelo opanhu oo inaa dimina ounamapangelo waJehova. Ovakriste ovo ve li oupafi ohava kala va lungama opo vaha nwefwe mo, ile va didilikilwe oikala ile oilonga yaavo ve liyandja kwaavo inava dimina ounamapangelo munene waKalunga kashili, Jehova. Ove shi shii kutya Ouhamba waKalunga owa dikwa po nale meulu, nonokutya otau ka nyanyaula nokuxulifa po omapangelo aeshe opanhu, ndele oo otau ka kala po fiyo alushe. —  Daniel 2:44.

Ino dimbwa kutya efimbo olo tu li mulo ola endelela!

19, 20. (a) Eshi hatu ehene pexulilo elela lomafiku axuuninwa, ohatu dulu okukala noushili kutya Satana ota ka kendabala okuninga shike? (b) Otu na okukala twa tokola toko okuninga shike?

19 Eshi hatu ehene pexulilo elela lomafiku axuuninwa, omafininiko nomayeleko otaa ka kala nokuhapupala. Omanga tu li monghalelo ei ya kulupa nomolwokuhawanenena kwetu, ohatu kumwa koinima ngaashi okuhenoukolele, oukulupe, okufilwa ovaholike, okunyematekwa kuvamwe, okunyemata ngeenge ovanhu itave linyenge naanaa keenghendabala detu dokuudifa Eendjovo daKalunga nosho yo oinima ikwao ihapu. Ino dimbwa nandenande kutya Satana ota ka kala a halelela okulongifa omafininiko oo hatu taalele e tu ningife tu sholole — tu efe po okuudifa onghundana iwa ile tu efe po okukala pamifikamhango daKalunga. (Ovaefeso 6:11-13) Paife halo efimbo lokudimbwa kutya efimbo olo tu li mulo ola endelela!

20 Jesus okwa li e shi shii kutya ohatu ka hangwa komafininiko mahapu taa teya omukumo, nomolwaasho e tu kumaida a ti: “Kaleni oupafi, osheshi kamu shi shii efiku lilipi po Omwene weni te uya.” (Mateus 24:42) Onghee hano, natu kaleni alushe tu shii kutya otu li peni mokweendela ko kwefimbo. Natu kaleni twa lungamena eemwiyo daSatana odo tadi dulu oku tu ningifa tu sholole moshili ile tu i efe po. Natu kaleni twa tokola toko okuudifa onghundana iwa yOuhamba waKalunga nouladi munene. Doshili, inatu dimbwa efimbo olo tu li mulo kutya ola endelela eshi hatu dulika kelondwelo laJesus olo tali ti: “Kaleni oupafi.” Mokuninga ngaho, ohatu ka fimanekifa Jehova nohatu ka kala tu na etimaumbwile lokumona omanangeko noupuna aalushe.

Oto nyamukula ngahelipi?

• Otu shi shii ngahelipi kutya elondwelo laJesus li na sha ‘nokukala oupafi’ otali londwele Ovakriste vashili?

• Oihopaenenwa tai londwele yomOmbibeli ilipi tai dulu oku tu kwafela tu ‘kale oupafi’?

• Efimbo letokolo oshike nohatu ladipikwa tu ninge shike fimbo inali xula po?

[Efano pepandja 26]

Ehanauno laBabilon Shinene oli li popepi

    Ndonga Publications (1987-2025)
    Za mo
    Inda mo
    • Oshindonga
    • Tumina yalwe
    • Hogolola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ngele to longitha ongulumambo yetu
    • Uuyelele wiinima yopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Inda mo
    Tumina yalwe