ONGULUMAMBO MOINTANETA yiileshomwa yopaMbiimbeli
ONGULUMAMBO MOINTANETA
yiileshomwa yopaMbiimbeli
Oshindonga
  • OMBIIMBELI
  • IILESHOMWA
  • OKUGONGALA
  • w07 7/1 ep. 23-28
  • “Inamu alulila nande omunhu owii”

Oshitopolwa shika kashi na okavidio.

Opu na epuko lyasha, okavidio itaka yi komeho.

  • “Inamu alulila nande omunhu owii”
  • Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2007
  • Uupalanyolo uushona
  • Uuyelele wa faathana
  • ‘Osho nee ame ohandi mu kumaidifa’
  • ‘Ohole yeni inai kala noihelele’
  • “Nangekeni noupuna ava tave mu taata”
  • “Kaleni nombili novanhu aveshe”
  • “Inamu alulila omunhu owii”
  • Omolwashike ihatu alulile vamwe owii?
  • ‘Kaleni nombili naantu ayehe’
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2009
  • Omanenedhiladhilo okuza montumwafo ya nyolelwa Aaroma
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2008
  • Natu fimanekeni Kalunga “nokanya kamwe akeke”
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2004
Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2007
w07 7/1 ep. 23-28

“Inamu alulila nande omunhu owii”

“Inamu alulila nande omunhu owii waye. Lalakaneni ei ya wapalela ovanhu aveshe.” — OVAROMA 12:17.

1. Oikala ilipi i niwe kovanhu vahapu?

LUHAPU ngeenge okaana ka undulwa kukakwao, nako oha ke ka undula yo. Ndele shinyikifa oluhodi, ounona havo aveke hava alulilafana owii; ovakulunhu vahapu navo ohava alulilafana owii. Oshoshili kutya ovakulunhu vahapu itava ka undulafana komalutu, ndele oshi na oupu ve shi ninge meenghedi dimwe di lili noku lili. Pashihopaenenwa, otashi dulika va kale tava ambe omunhu oo e va ningila sha shii tave mu popile mowii. Ile otashi dulika ve mu ende medu opo aha pondole. Osha yela kutya ovanhu otava dulu okwaalulilafana owii meenghedi da yoolokafana.

2. (a) Omolwashike Ovakriste vashili hava kondjifa eamo lokwaalulila vamwe owii? (b) Omapulo netukulwa lOmbibeli lilipi hatu ka kundafaneni?

2 Nonande ovanhu ove na eamo lokwaalulila vamwe owii omolwokuhawanenena, Ovakriste vashili ohava kondjifa eamo lokukala va hala okwaalulila vamwe owii. Ohava kendabala okudulika kekumaido lomuyapostoli Paulus olo tali ti: “Inamu alulila nande omunhu owii waye.” (Ovaroma 12:17) Oshike mbela tashi ke tu kwafela tu kale metwokumwe nefinamhango olo la fimanenena? Oolyelye unene ovo tuhe na okwaalulila owii? Omauwa elipi hatu ka mona ngeenge otwa kala itatu alulile vamwe owii? Opo tu mone omanyamukulo komapulo oo, natu ka konakone oshikalimo sheendjovo daPaulus odo di li mOvaroma etukulwa eti-12 nokumona nghee tadi ulike kutya okuhaalulila vamwe owii osha yuka, oshi li pahole notashi ulike kutya otwe lininipika. Ohatu ka kundafana oinima oyo itatu kooshimwe.

‘Osho nee ame ohandi mu kumaidifa’

3, 4. (a) Paulus okwa li a hovela okukundafana shi na sha nashike mOvaroma etukulwa eti-12, noutumbulilo “osho nee” oo a longifa otau ti lelalela shike? (b) Efilonghenda laKalunga okwa li li na okukala la kuma ngahelipi Ovakriste vokuRoma?

3 Paulus okwa hovela okukundafana oinima ine ya pambafana oyo ya kuma onghalamwenyo yOmukriste mOvaroma etukulwa eti-12. Okwa popya shi na sha nekwatafano letu naJehova, novapangeli, novaitaveli vakwetu nosho yo naavo vehe fi ovaitaveli. Paulus okwa ulika kutya ope na etomheno la kola lokukondjifa omahalo mai mwa kwatelwa eamo lokwaalulila vamwe owii, eshi a ti: ‘Osho nee ovamwatate, ame ohandi mu kumaidifa efilonghenda laKalunga.’ (Ovaroma 12:1) Outumbulilo “osho nee,” oo wa longifwa movelishe omo otau ti lelalela “mokutala kwaasho sha popiwa metetekelo.” Paulus okwa li a hala lelalela okutya: ‘Metwokumwe naasho nde mu lombwela nale, ohandi mu kumaida mu ninge osho handi mu lombwele natango.’ Mbela Paulus okwa li a lombwela Ovakriste vokuRoma va ninge shike?

4 Momatukulwa otete 11 onhumwafo yaPaulus kOvaroma, Paulus okwa kundafana shi na sha noufembanghenda mukumwifi woku ka pangela pamwe naKristus mOuhamba waKalunga oo wa li wa yeulukila Ovajuda nosho yo ovo va li vehe fi Ovajuda. Ndele Ovaisrael vopambelela kava li va tambula ko oufembanghenda oo. (Ovaroma 11:13-36) Oufembanghenda oo okwa li ashike tau dulu okumonika ‘omolwefilonghenda laKalunga.’ Ovakriste ovo ova li ve na okulinyenga ngahelipi kolune linene laKalunga inali longelwa? Ova li ve na okukala nolupandu linene ndele tave linyengifwa va ninge osho Paulus a ka shikulifa ko a ti: “Yandjeni omalutu eni eyambo liyapuki li nomwenyo, la wapalela Kalunga; olo elongelokalunga leni lopandunge.” (Ovaroma 12:1) Omeityo lilipi Ovakriste ovo va li tava ka yandja omalutu avo e li “eyambo” kuKalunga?

5. (a) Ongahelipi omunhu ta dulu okuyandja olutu laye “eyambo” kuKalunga? (b) Efinamhango lilipi li na okunwefa mo elihumbato lOvakriste vashili?

5 Paulus okwa twikila ko a ti: “Inamu fafana nounyuni ou, ndelenee shitukeni vape momadiladilo eni, opo mu shiive okukonakona ehalo laKalunga lilipi, naashi shiwa, sha wapalela nosha wana.” (Ovaroma 12:2) Ponhele yokweefa omhepo younyuni i nwefe mo omadiladilo avo, Ovakriste vokuRoma ova li ve na okulundulula okudiladila kwavo opo va kale hava diladila ngaashi Kristus. (1 Ovakorinto 2:16; Ovafilippi 2:5) Efinamhango olo oli na okukala tali nwefa mo elihumbato lOvakriste vashili aveshe keshe efiku.

6. Paendjovo daPaulus odo di li mOvaroma 12:1, 2, oshike hashi tu linyengifa tu henuke okwaalulila vamwe owii?

6 Eendjovo daPaulus odo di li mOvaroma 12:1, 2 otadi tu kwafele ngahelipi? Ngaashi Ovakriste ovavaekwa vokuRoma, nafye otu na olupandu linene molwaashi Kalunga ohe tu file onghenda, he shi ningi meenghedi di lili noku lili, nota twikile oku shi ninga keshe efiku. Okukala nolupandu linene lokupandula Kalunga ohaku tu linyengifa tu mu longele neenghono detu adishe, neendunge detu adishe, nosho yo noiniwe yetu. Olupandu olo tali di komutima ohali tu linyengifa yo tu diladile ngaashi Kristus ndele ha ngaashi ounyuni. Okukala nomadiladilo a fa aKristus ohaku nwefa mo onghedi omo hatu ungaunga novaitaveli vakwetu nosho yo ovo vehe fi ovaitaveli. (Ovagalati 5:25) Pashihopaenenwa, ngeenge otwa kala hatu diladila ngaashi Kristus, ohatu ka kondjifa eamo lokukala twa hala okwaalulila vamwe owii. — 1 Petrus 2:21-23.

‘Ohole yeni inai kala noihelele’

7. Ohole ilipi ya kundafanwa mOvaroma etukulwa eti-12?

7 Ihatu henuka ashike okwaalulila vamwe owii molwaashi sha yuka, ndele omolwaashi yo otu hole ovanhu vakwetu. Didilika nghee omuyapostoli Paulus a divilika efimano lokukala nohole. Monhumwafo yaye kOvaroma, okwa longifa oshitya “ohole” (mOshigreka a·gaʹpe) lwoikando ihapu ngeenge a li ta popi shi na sha nohole oyo Kalunga naKristus ve hole nayo ovanhu. (Ovaroma 5:5, 8; 8:35, 39) Ndele metukulwa eti-12, Paulus okwa longifa oshitya a·gaʹpe, ta popi shi na sha nohole oyo ovanhu ve holafane. Konima eshi Paulus a popya kutya eeshali dopamhepo oda yooloka nodi niwe ashike kovaitaveli vamwe, okwa popya kombinga youkwatya oo u na okukala u niwe kOvakriste aveshe a ti: ‘Ohole yeni inai kala noihelele.’ (Ovaroma 12:4-9) Ohole ohai didilikifa Ovakriste vashili. (Markus 12:28-31) Paulus okwe tu ladipika tu kale hatu ulikilafana ohole ihe na oihelele.

8. Ongahelipi hatu dulu okuulika ohole ihe na oihelele?

8 Paulus okwa popya yo nghee ohole ihe na oihelele i na okuulikwa a ti: “[Tondeni, OB-1986] owii, dameni ouwa.” (Ovaroma 12:9) Oshitya ‘tonda’ na ‘dama’ oi na eityo la kola. Oshitya ‘tonda’ otashi dulu okutolokwa “okutonda sha neenghono.” Katu na ashike okukala tu tonde oilanduliko oyo hai etifwa kowii, ndele otu na yo okukala tu tonde owii wovene. (Epsalme 97:10) Oshitya ‘dama’ osha tolokwa okudja koshityalonga shOshigreka osho tashi ti lelalela “okukanyatelifa.” Omukriste oo e na ohole yashili okwa tambula ko filufilu oukwatya wouwa, nohau ningi oshitukulwa shounhu waye.

9. Ekumaido lilipi Paulus a yandja lwoikando?

9 Paulus okwa popya lwoikando onghedi imwe ididilikwedi omo hatu dulu okuulika ohole, a ti: “Nangekeni noupuna ava tave mu taata. Nangekeni noupuna, nye inamu finga.” “Inamu alulila nande omunhu owii waye.” “Ovaholike, nye vene inamu alulila omunhu owii.” “Ino findwa kowii, [finda, OB-1986] owii onouwa.” (Ovaroma 12:14, 17-19, 21) Eendjovo daPaulus odo otadi ulike nghee tu na okuungaunga naavo vehe fi ovaitaveli, nokuli naavo have tu pataneke.

“Nangekeni noupuna ava tave mu taata”

10. Omonghedi ilipi hatu dulu okunangeka noupuna ovahepeki vetu?

10 Ongahelipi hatu dulu okutula moilonga ekumaido laPaulus olo tali ti: “Nangekeni noupuna ava tave mu taata”? (Ovaroma 12:14) Jesus okwa li a lombwela ovashikuli vaye a ti: “Holeni ovatondi veni, ilikaneneni ovahepeki veni.” (Mateus 5:44; Lukas 6:27, 28) Onghedi imwe omo hatu nangeke noupuna ovahepeki vetu omo ku va ilikanena kuKalunga opo e va kwafele va tambule ko oshili, ngeenge otave tu hepeke omolwokuhashiiva sha. (2 Ovakorinto 4:4) Doshili, otashi monika sha fa inashi yuka okupula Kalunga a nangeke noupuna ovahepeki vetu, ndele apa ngoo pe fike okukala kwetu hatu diladila ngaashi Kristus, opo ngoo tapa ka kala pe fike ohole yetu yokuhola ovatondi vetu. (Lukas 23:34) Okuulikila ovatondi vetu ohole ya tya ngaho otaku ka eta oidjemo ilipi?

11. (a) Oshike hatu lihongo moshihopaenenwa shaStefanus? (b) Oshimoniwa shaPaulus otashi ulike ngahelipi kutya ovahepeki voshiwana shaJehova otava dulu okulunduluka?

11 Stefanus okwa li a ilikanena ovahepeki vaye, neilikano laye ola li la udika. Okafimbo ashike kanini konima yOpentekoste 33 O.P., Stefanus okwa li a kwatwa po kovanhu ovo va li tava hepeke Ovakriste, ndele tave mu kokolola mo muJerusalem noku mu dipaa nomamanya. Ofimbo ina fya, okwa ingida a ti: “Omwene, etimba eli ino li va valulila.” (Oilonga 7:58–8:1) Saul umwe womovanhu ovo Stefanus a li a ilikanena, okwa li a panda okudipawa kwaStefanus. Konima yefimbo, omunyumunwa Jesus okwa li a holokela Saul. Saul oo a li nale omuhepeki wovashikuli vaKristus okwa ka ninga omushikuli waye nokwa ka shiivika e li omuyapostoli Paulus, oo a shangela Ovakriste vokuRoma onhumwafo. (Oilonga 26:12-18) Ngaashi Stefanus a li a indila, osha yela kutya Jehova okwa li a dimina po Paulus omolwokuhepeka ovapiya vaye. (1 Timoteus 1:12-16) Onghee hano, itashi kumwifa eshi Paulus a ladipika Ovakriste a ti: “Nangekeni noupuna ava tave mu taata.” Paulus okwa li e lihonga moshimoniwa shaye mwene kutya vamwe vomwaavo hava hepeke Ovakriste onava ka ninge ovapiya vaKalunga. Kunena, ovahepeki vamwe ova ninga yo Ovakriste omolwounambili wovapiya vaJehova.

“Kaleni nombili novanhu aveshe”

12. Eendjovo domakumaido odo di li mOvaroma 12:9, 17 oda pambafana ngahelipi?

12 Paulus okwe tu kumaida vali shi na sha nanghee tu na okuungaunga nOvakriste vakwetu nosho yo ovo vehe fi ovaitaveli a ti: “Inamu alulila nande omunhu owii waye.” Eendjovo odo oda pambafana naado a popya nale a ti: ‘Tondeni owii.’ Ongahelipi omunhu ta dulu okutya oku tonde shili owii ngeenge oha alulile vamwe owii? Ngeenge osho ha ningi ngaho oku na ohole i na ‘oihelele.’ Paulus okwa ti yo: “[Lalakaneneni] ei ya wapalela ovanhu aveshe.” (Ovaroma 12:9, 17) Ongahelipi hatu dulu okutula moilonga ekumaido olo?

13. Omonghedi ilipi elihumbato letu hali ‘wapalele ovanhu aveshe’?

13 Monhumwafo yaPaulus oyo a li a shangela Ovakorinto, okwa li a shanga shi na sha nomahepeko oo ovayapostoli va li va pita muo a ti: ‘Ohatu talika kounyuni, kovaengeli nosho yo kovanhu. Ohatu popiwa nai, ndele ohatu nangeke noupuna; hatu tewaatewa, ndele fye ohatu lididimike; hatu lundilwa, fye ohatu popi nombili.’ (1 Ovakorinto 4:9-13, yelekanifa NW.) Sha faafana, Ovakriste vashili otava talika kounyuni. Ngeenge ovanhu ove wete oilonga iwa oyo hatu longo nonande ohatu hepekwa shihe li pauyuki, otashi dulika va ka tambule ko noupu onghundana iwa. — 1 Petrus 2:12.

14. Ohatu dulu ngoo mbela okukala nombili novanhu aveshe?

14 Mbela ohatu dulu ngoo okukala nombili novanhu aveshe? Paulus okwe tu kumaida a ti: “Ngenge tashi dulika, kombinga yeni kaleni nombili novanhu aveshe.” (Ovaroma 12:18) Omautumbulilo “ngeenge tashi dulika” na “kombinga yeni” otaa ulike kutya itashi shiiva alushe okukala nombili novanhu aveshe. Pashihopaenenwa, itatu ka teya oshipango shonhumba shaKalunga opo tu kale nombili novanhu. (Mateus 10:34-36; Ovaheberi 12:14) Ndele nande ongaho, ohatu ningi keshe osho hatu dulu nopehe na okunyona omafinamhango ouyuki opo tu kale nombili “novanhu aveshe.”

“Inamu alulila omunhu owii”

15. PavaRoma 12:19, omolwetomheno lilipi tuhe na okwaalulila ovanhu owii?

15 Paulus okwa yandja vali etomheno limwe la fimana kutya omolwashike tuhe na okwaalulila vamwe owii. Ngeenge itatu alulile vamwe owii, otashi ka ulika kutya otu li ovalininipiki. Okwa ti: “Ovaholike, nye vene inamu alulila omunhu owii, ndelenee peni ehandu laKalunga omhito. Shaashi opa shangwa: Ehandu olange, ame handi futu, Omwene osho ta ti.” (Ovaroma 12:19) Omukriste oo ha kendabala okwaalulila vamwe owii omulinenepeki, molwaashi ota longo po oshilonga osho shi na ashike okulongwa po kuKalunga. (Mateus 7:1) Kakele kaasho, mokwaalulila vamwe owii otashi ulike kutya ina itavela meshilipaleko laJehova olo tali ti: “Ame handi futu.” Mepingafano naasho, Ovakriste vashili ove na elineekelo kutya Jehova ota ka ‘yukifila ovahoololwa vaye oshinima shavo.’ (Lukas 18:7, 8; 2 Ovatessaloniki 1:6-8) Nelininipiko, ohava efa Kalunga a alulile ovanhu owii wavo. — Jeremia 30:23, 24; Ovaroma 1:18.

16, 17. (a) ‘Okwoongelela umwe omakala a xwama’ komutwe otashi ti shike? (b) Mbela ou shii vamwe ovo omitima davo da hemuka omolwoikala yetu iwa? Yandja oshihopaenenwa.

16 Okwaalulila omutondi owii otashi dulika ku tindike oikala yaye, ndele okuungaunga naye nolune otaku dulu okulundulula oikala yaye. Omolwashike mbela? Didilika eendjovo daPaulus odo a li a lombwela Ovakriste vokuRoma, a ti: “Omutondi woye ngenge e nondjala, mu pakela po nongenge e nenota, mu nwefa, osheshi ngenge to ningi ngaha, oto mu ongelele omakala a xwama komutwe waye.” (Ovaroma 12:20; Omayeletumbulo 25:21, 22) Mbela eendjovo odo oda hala okutya shike?

17 Epopyofaneko “oto mu ongelele omakala a xwama komutwe waye” ola kanghamena konghedi yokuhengumuna oivela oyo ya li hai longifwa momafimbo Ombibeli. Omamanya oo haa di oivela okwa li haa tulwa meembiya dokuhengumukifa odo hadi tulwa pediko lomakala a hanya. Omakala amwe okwa li haa tulwa kombada yombiya a hapupalife oupyu opo oivela i hengumuke noupu, nokungaho omange okwa li haa di mo noupu. Sha faafana, mokulongela omupataneki oilonga iwa, ohatu dulu okuhemuna omutima waye ndele ta kala e na omaukwatya mawa. (2 Eehamba 6:14-23) Doshili, oilyo ihapu yeongalo lopaKriste oya nanenwa kelongelokalunga lashili omolwoilonga iwa oyo va longelwa kovapiya vaJehova.

Omolwashike ihatu alulile vamwe owii?

18. Omolwashike okuhaalulila vamwe owii sha yuka, shi li pahole notashi ulike kutya otwe lininipika?

18 Eshi twa kundafana pauxupi Ovaroma etukulwa eti-12, otwa mona omatomheno onhumba a fimana kutya omolwashike tuhe na ‘okwaalulila nande omunhu owii.’ Etomheno lotete ololo kutya osha yuka okuhaalulila vamwe owii. Molwaashi Kalunga ohe tu file onghenda, osha yuka noshi li pandunge oku mu liyandjela nokudulika nehalo liwa koipango yaye, mwa kwatelwa oshipango shokukala tu hole ovatondi vetu. Etomheno etivali, ohatu ulike kutya otu hole vamwe ngeenge itatu va alulile owii. Mokukala itatu alulile vamwe owii nokukala nombili navo, ohatu ka kwafela pahole ovapataneki vamwe ovakwanyanya va ninge ovalongeli vaKalunga. Etomheno etitatu, ohatu ulike kutya otu li ovalininipiki ngeenge itatu alulile vamwe owii. Ngeenge ohatu alulile vamwe owii ohatu ka kala ovalinenepeki, molwaashi Jehova okwa ti: “Ehandu olange.” Eendjovo daye otadi tu londwele yo tadi ti: “Apa tape uya ounhwa, otape uya yo [okufifwa ohoni], ndelenee ounongo tau kala puava ve lininipika.” (Omayeletumbulo 11:2) Mokweefa Jehova a alulile ovanhu owii otashi ulike kutya otu li ovalininipiki.

19. Oshike hatu ka kundafana moshitukulwa tashi landula?

19 Mokuxulifa eenghundafana daye di na sha nanghee tu na okuungaunga novanhu vakwetu, Paulus okwe tu kumaida a ti: “Ino findwa kowii, [finda, OB-1986] owii onouwa.” (Ovaroma 12:21) Eemhepo dowii dilipi hatu kondjifa kunena? Ongahelipi hatu dulu oku di finda? Omanyamukulo komapulo oo nosho yo omapulo amwe e a pamba otaa ka kundafanwa moshitukulwa tashi landula.

Oto dulu okuyelifa?

• Ekumaido lilipi la endululwa lwoikando mOvaroma etukulwa eti-12?

• Oshike tashi ke tu linyengifa tuha alulile vamwe owii?

• Omauwa elipi hatu ka moneni ngeenge itatu ‘alulile nande omunhu owii’?

[Oimhungu pepandja 24]

Ovaroma etukulwa eti-12 otava popi shi na sha nekwatafano lOmukriste:

• naJehova

• novaitaveli vakwao

• naavo vehe fi ovaitaveli

[Efano pepandja 25]

Oshike hatu lihongo moshihopaenenwa shomuhongwa Stefanus?

    Ndonga Publications (1987-2025)
    Za mo
    Inda mo
    • Oshindonga
    • Tumina yalwe
    • Hogolola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ngele to longitha ongulumambo yetu
    • Uuyelele wiinima yopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Inda mo
    Tumina yalwe