Jehova oha pwilikine omailikano etu ngeenge hatu mu indile ekwafo
‘Omesho Omwene okwe a talifa ovayuki, nomatwi aye okwe a ameka kekwenauko lavo.’ — EPS. 34:16.
1, 2. (a) Ovanhu vahapu ove udite ngahelipi kunena? (b) Omolwashike eenghalo dokunena itadi tu kumwifa?
MBELA ou li moudjuu wonhumba? Ngeenge osho, haave auke u li monghalo ya tya ngaho. Ovanhu omamiliyona otava ungaunga nomaupyakadi akeshe efiku oo haa etifwa konghalelo ei yoinima youkolokoshi. Vamwe ove wete nokuli sha fa itashi shiiva okulididimikila omaupyakadi oo. Ove udite naanaa ngaashi omupsalme David, oo a ti: “Onda alamekwa, nda mongoshoka, mokundakula kwomutima wange ohandi kuu pombada. Omutima wange otau lomauka, neenghono dange oda fiya nge po, nouyelele womesho ange yo owa kana.” — Eps. 38:9, 11.
2 Tu li Ovakriste, ihatu kumwifwa komaudjuu omonghalamwenyo. Otu shii kutya ‘omaudjuu’ oku li oshitukulwa shedidiliko lokukala po kwaJesus olo la xunganekwa. (Mark. 13:8; Mat. 24:3) Oshitya shopehovelo osho sha tolokwa ‘omaudjuu’ otashi ulike kouyahame munene oo omunhu ha kala e udite pefimbo lokudala. Osho itashi hokolola tuu nawa okumona oixuna kwa kwata moiti oko ovanhu ve li muko momafimbo aa “madjuu okukaliwa muo”! — 2 Tim. 3:1, NW.
Jehova oku wete omaudjuu etu noku na ko nasha nafye
3. Oshiwana shaKalunga oshi shii nawa shike?
3 Oshiwana shaJehova oshi shii nawa kutya inashi lya olusha lokuha hangwa komaudjuu, noshi shii kutya eenghalo otadi ende tadi naipala. Kakele komaupyakadi oo haa hange ovanhu aveshe kunena, tu li ovapiya vaKalunga otu na yo ‘omutondi, Satana,’ oo a hala okunghundipaleka eitavelo letu. (1 Pet. 5:8) Osho otashi dulu oku tu ningifa tu kale tu udite ngaashi David oo a ti: “Odino yange oya teya omutima wange, nda ninga oshingone, onda li kuteelela onghenda, ndele inandi i mona, onda li kuteelela [ovahekeleki], ndele inava holoka.” — Eps. 69:21.
4. Oshike hashi tu hekeleke ngeenge tu li momaudjuu?
4 Mbela David okwa li a hala okutya ka li e na eteelelo lasha eshi a li a popya eendjovo odo di li mokatendo ka tetekela? Hasho nandenande! Didilika osho David a li a popya vali a ti: “Osheshi Omwene ota udu eehepele, Ye ita dini ovakwatwa vaye” ile ovapiya vaye ovo ve li moukwatwa. (Eps. 69:34) Omafimbo amwe otashi dulika hatu kala tu udite tu li eenghwate, twa kwatwa po komaudjuu, meityo lopafaneko. Otashi dulika omafimbo amwe hatu kala tu wete ovanhu vakwetu va fa vehe udite ko eenghalo detu, ndele otashi dulika vehe di udite ko shili. Ndele ngaashi David, ohatu dulu okuhekelekwa kokukala tu shii kutya Jehova oku shii filufilu omaudjuu etu noku na ko nasha nafye. — Eps. 34:16.
5. Ohamba Salomo oya li i na elineekelo lilipi?
5 Omonamati waDavid, Salomo okwa li a divilika oushili oo kutya Jehova oku shii filufilu omaudjuu etu noku na ko nasha nafye peyapulo lotembeli muJerusalem. (Lesha 2 Omafimbo 6:29-31.) Okwa li a indila Jehova a mana mo opo a ude eilikano lomunhu keshe e na omutima wa yuka oo a li te mu ilikana shi na sha ‘nomupya nosho yo oudjuu waye.’ Mbela Jehova okwa li te ke linyenga ngahelipi komailikano oohandimwe ovo va li momaudjuu? Salomo okwa li e na elineekelo kutya Kalunga ita ka pwilikina ashike komailikano oohandimwe ovo ndele ota ka katuka yo eenghatu opo e va kwafele. Omolwashike mbela? Omolwaashi Kalunga oku shii filufilu osho shi li ‘momitima dovana vovanhu.’
6. Ongahelipi hatu dulu okulididimikila omaudjuu, nomolwashike?
6 Nafye ohatu dulu okweehena kuJehova okupitila meilikano shi na sha ‘nomupya nosho yo oudjuu wetu,’ sha hala okutya, omaudjuu etu opaumwene. Otashi tu hekeleke okukala tu shii kutya Jehova oku wete omaudjuu oo tu li muo noku na ko nasha nafye. Omuyapostoli Petrus okwa li a koleka oushili woshinima osho eshi a ti: “[Oshisho] sheni shi mu dikeni, osheshi Oye te mu file oshisho.” (1 Pet. 5:7) Jehova oku na ko nasha shili naasho tashi tu ningilwa. Jesus okwa li a divilika efiloshisho lopahole laJehova eshi a ti: “Oiyandja ivali ihai landwa ngeno okahaulapa kamwe akeke? Ndele kaku na nande shimwe tashi wile poshi [Xo yeni ine shi koneka, NW]. Ndele osho eexwiki deni adishe domutwe oda valwa yo. Hano inamu tila; onye mu dule oiyandja ihapu.” — Mat. 10:29-31.
Kala we lineekela mekwafo laJehova
7. Jehova ohe tu kwafele ngahelipi?
7 Ohatu dulu okukala noushili kutya Jehova okwa hala oku tu kwafela ngeenge tu li moudjuu nota dulu oku shi ninga. Ombibeli otai ti: “Kalunga Oye ehondamo letu neenghono detu, nekwafo linene li shii kulineekelwa momaudjuu.” (Eps. 34:16-19; 46:2) Kalunga ohe tu kwafele ngahelipi? Ovakorinto votete 10:13 otava ti: “Kalunga Oye omudiinini, ite mu efa mu yelekwe nomayeleko e dule eenghono deni, ndele mumwe neyeleko ota longele yo omhito yokupita mo, opo mu dule oku li humbata.” Jehova ota dulu okuyukifa oinima opo a kufe po omaudjuu oo tu li muo, ile oku tu pa eenghono opo tu dule oku e lididimikila. Jehova ote ke tu kwafela, kashi na nee mbudi kutya ote shi ningi monghedi ya tya ngahelipi.
8. Ongahelipi hatu dulu okumona ouwa mekwafo olo hatu pewa kuKalunga?
8 Ongahelipi hatu dulu okumona ouwa mekwafo olo Jehova he tu pe? Ohatu kumaidwa tu ‘dike Kalunga oshisho shetu ashishe.’ Osho osha hala okutya ohatu yandje kuJehova oisho yetu e i file oshisho meityo lopafaneko. Ndele ohatu kendabala okukala itatu lipula vali noisho ya tya ngaho, ndele ponhele yaasho ohatu teelele nelidiiniko opo Jehova a file oshisho eemhumbwe detu. (Mat. 6:25-32) Opo tu kale nelineekelo la tya ngaho otwa pumbwa okukala ovalininipiki, sha hala okutya, ihatu lineekele meenghono detu nosho yo meendunge detu. Ngeenge otwa kala twe lininipika “koshi yeke li neenghono laKalunga,” ohatu ulike kutya otwa dimina omangabeko etu. (Lesha 1 Petrus 5:6.) Kungaho, ohatu ka dula okulididimikila keshe osho Kalunga ta ka efa shi tu ningilwe. Otashi dulika tu kale twa hala Jehova a ninge po sha diva shi na sha nonghalo yetu, ndele nande ongaho, otu na elineekelo kutya ota ka katuka onghatu pefimbo laye la wapala. — Eps. 54:9; Jes. 41:10.
9. David okwa li a undulila Jehova omutengi waye ulipi?
9 Dimbuluka eendjovo daDavid odo di li mEpsalme 55:23, tadi ti: “Omutengi woye u undulila kOmwene, Ye ote ku kalele noshisho. Oye ita efa nande omuyuki a kale alushe nokutengauka.” David okwa li moudjuu munene eshi a shanga eendjovo odo. (Eps. 55:5) Otashi dulika David a li a shanga epsalme olo eshi omonamati waye Absalom a li a ninga omhangela yomeholeko e mu kufe ouhamba. Omuyandjimayele omulineekelwa waDavid, Ahitofel, naye okwa li a kufa ombinga momhangela oyo. David okwa li e na okuya onhapo kuJerusalem opo a xupife omwenyo waye. (2 Sam. 15:12-14) Nokuli naashi David a li meenghalo odo didjuu, okwa li e lineekela Kalunga, na Kalunga ka li e mu nyemateka.
10. Otu na okuninga po shike ngeenge tu li momaudjuu?
10 Ngaashi David, osha fimana okukala hatu ehene kuKalunga okupitila meilikano shi na sha nomaudjuu oo tu na. Natu ka konakone osho omuyapostoli Paulus e tu ladipika tu ninge shi na sha naasho. (Lesha Ovafilippi 4:6, 7.) Okukala hatu ilikana twa mana mo otaku ka eta oidjemo ilipi? ‘Ombili yaKalunga ei i dule eendunge adishe, otai ka amena omitima detu nomadiladilo etu muKristus Jesus.’
11. ‘Ombili yaKalunga’ ohai amene ngahelipi omitima detu nosho yo omadiladilo etu?
11 Mbela eilikano otali dulu okulundulula eenghalo detu? Heeno otadi dulu okulunduluka. Ndele otu na okudimbuluka kutya Jehova iha nyamukula alushe omailikano etu monghedi omo tashi dulika twa hala. Ndele nande ongaho, eilikano ohali tu kwafele tu kale tu na omadiladilo a ngungumana, opo omaudjuu etu ehe tu wilile po. ‘Ombili yaKalunga’ otai dulu oku tu ngungumaneka ngeenge twa wililwa po komaudjuu pamadiladilo. Ngaashi ashike etangakwaita olo la tulwa po li amene oshilando shiha ponokelwe kovatondi, ‘ombili yaKalunga’ otai ka amena omitima detu nomadiladilo etu. Otai ke tu kwafela yo tuha kale nomalimbililo notu finde oumbada nosho yo epolimano notai ke tu kwafela tu kale hatu katuka pandunge. — Eps. 145:18.
12. Yelifa to yandje efaneko nghee omunhu ta dulu okukala nombili yopamadiladilo nonande oku li momaudjuu.
12 Ongahelipi hatu dulu okukala nombili yopamadiladilo nonande otu li momaudjuu? Natu tale keudi limwe olo tali dulu okuyelekanifwa neenghalo detu. Omunailonga wonhumba otashi dulika ha longo mepashukilo lamenindjela e na onyanya. Ndele nande ongaho, omunailonga oo okwa dula okulombwela mwene wofeema oo e na olune noku na ondjele omaupyakadi aye. Mwene wofeema okwa shilipaleka omunailonga oo kutya oku udite onghalo yaye noku na ko nasha naye, nonokutya menindjela oo ota ka kufwa po mafiku pondodo yaye. Mbela omunailonga oo ota ka kala e udite ngahelipi kwaasho? Omolweshilipaleko olo omunailonga oo a pewa nomolwokushiiva osho tashi ka ningilwa menindjela waye, otashi mu kwafele a twikile noilonga yaye, nokuli nonande oku na okulididimikila natango omaudjuu fiyo osheshi menindjela oo a kufwa po pondodo opo. Sha faafana, otu shii kutya Jehova oku wete omaudjuu oo tu li muo noku na ko nasha nafye, note tu shilipaleke kutya mafiku “omupangeli wounyuni ou ota ekelwa pondje.” (Joh. 12:31) Osho itashi hekeleke tuu!
13. Kakele kokwiilikana, oshike osho vali tu na okuninga?
13 Mbela osha wana ashike okukala hatu ilikana kuJehova shi na sha nomaudjuu etu? Hasho nandenande! Otwa pumbwa okuninga shihapu, sha hala okutya, okukatuka metwokumwe nomailikano etu. Eshi ohamba Saul ya li ya tuma ovalumenhu vonhumba keumbo laDavid ve ke mu dipae, David okwa li a ilikana a ti: “Kalunga kange, xupife nge movatondi vange, amene nge kovashindanhu vange! Mangulule nge movanawii, Ove u xupife nge kuava hava tileshi ohonde.” (Eps. 59:2, 3) Kakele kokwiilikana, David okwa li yo a pwilikina kwaasho omukulukadi waye e mu lombwela ndele ta katuka eenghatu opo a ye onhapo. (1 Sam. 19:11, 12) Nafye ohatu dulu okwiilikana kuJehova e tu pe ounongo tau longo opo tu dule okuungaunga ile tu xwepopaleke eenghalo detu dinyikifa oluhodi. — Jak. 1:5.
Nghee hatu dulu okumona eenghono opo tu dule okulididimikila omaudjuu
14. Oshike tashi dulu oku tu kwafela tu lididimike ngeenge tu li momaudjuu?
14 Jehova otashi dulika aha kufe po omaudjuu etu diva. Otashi dulika nokuli a twikile okukala po oule wefimbo lonhumba. Ngeenge osho shi li ngaho, oshike mbela tashi ke tu kwafela tu e lididimikile? Shotete, otu na okudimbuluka kutya ngeenge otwa kala hatu longele Jehova noudiinini nonande otu li momaudjuu, ohatu ulike kutya otu mu hole. (Oil. 14:22) Otu na yo okudimbuluka elundilo laSatana olo a li a lundila nalo Job a ti: “U shii Job ota tila Kalunga ongaho? Ove mwene, ndi shii, we mu amena keembinga adishe neumbo laye naaishe e i kwete. Ove wa nangeka noupuna oilonga yomake aye noimuna yaye ya hapupala neenghono moshilongo. Ndelenee nana eke loye u kume aishe e i kwete: ye ote ke ku liteeka shili moipafi yoye.” (Job 1:9-11) Job okwa li a kanyatela oudiinini waye, nokungaho okwa li a ulika kutya Satana okwa li te mu lundile filufilu. Nafye ohatu ka ulika kutya Satana omunaipupulu ngeenge ohatu lididimikile eenghalo didjuu. Kungaho, elididimiko letu otali ka pameka elineekelo letu nohatu ka kala tu na eteelelo la twa. — Jak. 1:4.
15. Oihopaenenwa ilipi tai dulu oku ku pameka?
15 Oshitivali, natu dimbuluke kutya ‘ovamwatate yo mounyuni ove nokuhumbata omahepeko a tya ngaha.’ (1 Pet. 5:9) Itatu ka “hangika keyeleko limwe, olo tuu olo lopanhu.” (1 Kor. 10:13) Onghee hano, oto dulu okupamekwa nokukala u na ouladi mokudilonga koihopaenenwa yavamwe ponhele yokukala to yandje elitulemo komaudjuu oye. (1 Tes. 1:5-7; Heb. 12:1) Kala ho dilonga koihopaenenwa yovanhu ovo u shii, ovo ve lididimika noudiinini nonande ova li momaudjuu a nyikifa oluhodi. Mbela owa konga moishangomwa yomupiya omudiinini nomunaendunge omahokololo e na sha nonghalamwenyo yaavo va pita meenghalo da faafana naado doye? Omahokololo oo otaa dulu oku ku pameka neenghono.
16. Kalunga ohe tu pameke ngahelipi ngeenge tu li momaudjuu e lili noku lili?
16 Oshititatu, otu na okudimbuluka kutya Jehova “oXe yefilonghenda naKalunga kehekeleko alishe, ou te tu hekeleke moudjuu wetu aushe, opo tu shiive yo okuhekeleka ava ve li moudjuu keshe, onehekeleko olo Kalunga ta hekeleke fye vene.” (2 Kor. 1:3, 4) Kalunga okwa fa e li pufye, te tu tu omukumo note tu pameke, ndele hamoudjuu ashike oo tu li muo paife ndele ‘omoudjuu wetu aushe.’ Kungaho, ohatu ka dula okuhekeleka vamwe ovo ve li ‘moudjuu keshe.’ Paulus okwa li a wanifilwa oushili weendjovo odo. — 2 Kor. 4:8, 9; 11:23-27.
17. Ongahelipi Ombibeli tai dulu oku tu kwafela tu ungaunge nomaudjuu omonghalamwenyo?
17 Oshitine, otu na Eendjovo daKalunga, Ombibeli, odo “[di] shii kulonga nokukumaida nokupukulula nokutekula mouyuki, omunhu womuKalunga opo a kale a wana nokwa wanenena oshilonga keshe shiwa.” (2 Tim. 3:16, 17) Eendjovo daKalunga ihadi tu kwafele ashike tu kale twa “wana” notwa “wanenena oshilonga keshe shiwa,” ndele ohadi tu kwafele yo tu ungaunge nomaudjuu omonghalamwenyo. Ohadi tu kwafele tu kale twa “wana” notwa “wanenena.” Oshitya shOshigreka osho sha tolokwa “wanenena” otashi ti lelalela “okukala wa longekidwa nawanawa.” Oshitya osho osha li hashi longifwa shi na sha neeskepa dopefimbo lonale odo da li hadi kala da longekidilwa olweendo ile omashina oo e li monghalo iwa notaa dulu okulonga osho a longelwa. Sha faafana, Jehova ohe tu pe keshe osho twa pumbwa okupitila mEendjovo daye opo tu dule okuungaunga nonghalo keshe oyo tai ke tu hanga. Onghee hano, ohatu dulu okutya: ‘Ngeenge Kalunga okwa efa tu hangike komaudjuu onhumba, ohatu dulu oku e lididimikila nomupondo kekwafo laye.’
Jehova ote ke tu xupifa momaudjuu etu aeshe
18. Oshike vali tashi ke tu kwafela tu lididimikile omaudjuu noudiinini?
18 Oshititano, otu na alushe okukaleka momadiladilo oshili ikumwifi kutya mafiku Jehova ota ka mangulula ovanhu komaudjuu avo aeshe. (Eps. 34:20; 37:9-11; 2 Pet. 2:9) Ngeenge osho sha ningwa, Kalunga ite ke tu xupifa ashike momaudjuu oo tu li muo paife, ndele ohatu ka kala yo tu na omhito yoku ka mona omwenyo waalushe, kutya nee ohatu ka kala pamwe naJesus meulu ile omoparadisa kombada yedu.
19. Omolwashike hatu dulu okutya otashi shiiva okulididimikila omaudjuu noudiinini?
19 Otu na okutwikila okulididimikila eenghalo didjuu dounyuni ou woukolokoshi fiyo osheshi Jehova te uya e tu xupife momaudjuu etu. Otwa teelela nodjuulufi efimbo olo eshi eenghalo didjuu itadi ka kala po vali. (Eps. 55:7-9) Natu dimbuluke alushe kutya okulididimikila noudiinini eenghalo didjuu ohaku ulike kutya Satana omunaipupulu. Natu lipameke okupitila meilikano nosho yo moumwainafana wetu wopaKriste, nokudimbuluka kutya ovamwatate navo ove li momaudjuu a fa etu. Natu twikile okukala twa wana notwa wanenena mokukala hatu longifa nawa Eendjovo daKalunga. Inatu kanifa nandenande elineekelo letu mefiloshisho lopahole olo hatu pewa ‘kuKalunga kehekeleko alishe.’ Natu dimbuluke kutya ‘omesho Omwene okwe a talifa ovayuki, nomatwi aye okwe a ameka kekwenauko lavo.’ — Eps. 34:16.
Oto nyamukula ngahelipi?
• David okwa li e udite ngahelipi eshi a li meenghalo didjuu?
• Ohamba Salomo oya li i na elineekelo lilipi?
• Oshike tashi ke tu kwafela tu dule okulididimikila oudjuu keshe oo Jehova ta ka efa u tu hange?
[Efano pepandja 19]
Salomo okwa li e na elineekelo kutya Jehova ota ka katuka eenghatu opo a kwafele oshiwana shaYe osho sha li shi li moudjuu