ONGULUMAMBO MOINTANETA yiileshomwa yopaMbiimbeli
ONGULUMAMBO MOINTANETA
yiileshomwa yopaMbiimbeli
Oshindonga
  • OMBIIMBELI
  • IILESHOMWA
  • OKUGONGALA
  • bhs ontop. 12 ep. 124-134
  • Ongiini to vulu okuninga kuume kaKalunga?

Oshitopolwa shika kashi na okavidio.

Opu na epuko lyasha, okavidio itaka yi komeho.

  • Ongiini to vulu okuninga kuume kaKalunga?
  • Ombiimbeli otayi tu longo shike?
  • Lesha Omalongo gOmbiimbeli
  • Uupalanyolo uushona
  • Uuyelele wa faathana
  • JEHOVA OHA GAMENE OOKUUME KE
  • SATANA OHA LUNDILE AANTU
  • SATANA OKWA LI A PONOKELE JOB
  • SATANA OHE TU LUNDILE TA TI NGIINI?
  • VULIKA KIIPANGO YAJEHOVA
  • HOLA SHOKA JEHOVA E HOLE
  • Ou Na Sha nOmpata Yi Na Oshilonga
    Ngoye oto vulu okukala nomwenyo sigo aluhe mOparadisa kombanda yevi
  • Job okwa li a fimanekifa edina laJehova
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2009
  • Ongiini tatu vulu okunyanyudha Kalunga?
    Ilonga kOmulongi Omunene
  • Inekela muJehova
    Oshungolangelo tayi tseyitha Uukwaniilwa waJehova (yokukonakonwa) — 2022
Tala uuyele wa gwedhwa po
Ombiimbeli otayi tu longo shike?
bhs ontop. 12 ep. 124-134

ONTOPOLWA 12

Ongiini to vulu okuninga kuume kaKalunga?

1, 2. Oolye ya li ookuume kaJehova?

OLYE wa hala a ninge kuume koye? Omuntu ngoka wu hole noha mu longele kumwe naye. Oku na wo okukala e na omaukwatya omawanawa niikala mbyoka wu hole.

2 Jehova Kalunga oha pitike aantu ya ninge ookuume ke. Okwa li a hogolola Abraham a ninge kuume ke. (Jesaja 41:8; Jakob 2:23) Jehova okwa li wo e hole David. Okwa ti kutya okwe “mu hokwa.” (Iilonga 13:22) Omupolofeti Daniel naye okwa li e ‘holike’ kuJehova. —  Daniel 9:23.

3. Oshe ende ngiini, opo Abraham, David naDaniel ya ninge ookuume kaJehova?

3 Oshe ende ngiini, opo Abraham, David naDaniel ya ninge ookuume kaJehova? Oya li haya vulika kuye. Jehova okwa li a lombwele Abraham ta ti: “Owa vulika kelombwelo lyandje.” (Genesis 22:18) Jehova oha ningi kuume kaamboka haya vulika kuye. Aantu yomiigwana otaya vulu okuninga ookuume ke. Jehova okwa li a lombwele oshigwana shaIsraeli ta ti: “Vulikeni kungame, notandi ningi Kalunga keni, one notamu ningi aantu yandje.” (Jeremia 7:23) Onkee ano, ngele otwa hala shili tu ninge ookuume kaJehova otu na okuvulika kuye.

JEHOVA OHA GAMENE OOKUUME KE

4, 5. Jehova oha gamene ngiini ookuume ke?

4 Ombiimbeli otayi ti kutya Jehova oha “nkondopaleke mboka ye na omitima dhe mu inekela.” (2 Ondjalulo 16:9) MEpisalomi 32:8, Jehova oku uvanekele ookuume ke ta ti: ‘Otandi mu ulukile ondjila ndjo mu na okulandula; otandi mu wilike e tandi mu tonatele.’

5 Omutondi gwetu omunankondo, Satana, ina hala tu ninge ookuume kaJehova. Jehova okwa hala tu ninge ookuume Ke noku tu gamena. (Lesha Episalomi 55:22.) Tu li ookuume kaJehova, ohatu mu longele nomutima aguhe. Ohatu kala aadhiginini kuye, nonando otu li moonkalo oondhigu. Otwi inekela Jehova, ngaashi Omupisalomi ngoka a nyola kombinga ye ta ti: “Oku li popepi, nokaku na shoka tashi hindi ndje.” (Episalomi 16:8; 63:8) Satana oha kambadhala ngiini oku tu keelela tu ninge ookuume kaJehova?

SATANA OHA LUNDILE AANTU

6. Satana okwa lundile aantu a ti ngiini?

6 Otwi ilongo mOntopolwa 11 kutya Satana okwa pataneke Jehova nokwe mu lundile kutya omufundja. Iha longo pauyuuki, sho inee etha Adam naEva ya tokole kuyo yene shoka shi li mondjila naashoka sha puka. Embo lyaJob otali tu longo kutya Satana oha lundile wo aantu mboka ya hala okuninga ookuume kaKalunga. Okwa ti kutya aantu ohaya longele owala Kalunga, omolwomauwanawa ngoka ta vulu oku ya pa, ihe kaye mu hole shili. Satana okwa ti wo kutya ota vulu okugamuna ko kehe gumwe kuKalunga. Mbela shono oshoshili? Natu tale kutya oshike tatu ilongo kuJob nankene Jehova a li e mu gamene.

7, 8. (a) Jehova okwa ti shike kombinga yaJob? (b) Satana okwa ti shike kombinga yaJob?

7 Job okwa li omuntu a tya ngiini? Okwa li omulumentu omudhiginini ngoka a li ko omimvo 3 600 nasha dha ka pita. Jehova okwa ti kutya pethimbo ndyoka kombanda yevi kakwa li omuntu a fa Job. Okwa li ha simaneke Kalunga noku tonde uuwinayi. (Job 1:8) Job okwa li kuume kaJehova.

8 Satana okwa ti kutya Job oha longele owala Kalunga molwokwiihola mwene. Satana okwa ti kuJehova: “Oshoka owala ho mu gamene pamwe negumbo lye naashihe shoka e shi na. Owa yambeke iilonga ye nowe mu pe iimuna yi indjipala moshilongo ashihe. Ando u yelekele e to ganeke oshikaha shoye, u yone po eliko lye, nena ote ku iteka po mbala.” —  Job 1:10, 11.

9. Jehova okwa pitike Satana a ninge shike?

9 Satana okwa lundile Job kutya oha longele owala Jehova, molwaashoka e mu pa kehe shimwe. Okwa ti wo kutya ota vulu oku mu ethitha po okulongela Jehova. Jehova ina tsa kumwe naSatana, ihe okwe mu pe ompito a makele Job. Okwe shi ningi, opo u ulukile Satana kutya Job oku hole Jehova shili. Shoka tashi ulike kutya Job okuume kaJehova kashili.

SATANA OKWA LI A PONOKELE JOB

10. Satana okwa li a ponokele Job ngiini, na Job okwa li i inyenge ngiini?

10 Tango, Satana okwa li a yakitha po iimuna yaJob. Okwa dhipagitha po aapiya ye. Okwa dhipaga wo aana yaJob noshikungulu. Job okwa kanitha kehe shimwe, ihe okwa kala omudhiginini kuJehova. Ombiimbeli otayi ti: “Mumbika ayihe ya ningwa po, Job ina yona a pe ando Kalunga ombedhi.” —  Job 1:12-19, 22.

Job a nyanyukwa pamwe nomukadhi noyana omulongo

Jehova okwa yambeke Job sho a kala omudhiginini kuye

11. (a) Oshike Satana a ningile ishewe Job? (b) Job okwi inyenge ngiini?

11 Satana ina shuna monima. Okwa pataneke Kalunga a ti: “Ngele to gumu olutu lwe, nena ote ku sheke montaneho!” Satana oku umbu Job iitumbuka. (Job 2:5, 7) Job okwa kala omudhiginini kuJehova. Okwa ti: “Sigo okusa itandi ki idhimbika [nenge ndi ethe po] uuyuuki wandje.” —  Job 27:5.

12. Job oku ulike ngiini kutya Satana oha fundju?

12 Job ka li e shi kutya Satana oye te mu lundile noka li e shi kutya omolwashike ta mono iihuna. Okwa li ta dhiladhila kutya Jehova oye te mu etele uupyakadhi. (Job 6:4; 16:11-14) Job okwa kala omudhiginini kuJehova. Osha yela kutya Job okwa li kuume kaKalunga, molwaashoka e mu hole shili, ihe hamolwaashoka he mu ningile uuwanawa. Omapopyo gaSatana agehe oga li giifundja.

13. Job okwa li a ningilwa shike omolwuudhiginini we?

13 Job ka li e shi kutya oshike sha ningwa po megulu, ihe okwa kala omudhiginini kuKalunga. Oku ulike wo kutya Satana omuniifundja. Jehova okwa yambeke Job sho a kala omudhiginini. —  Job 42:12-17.

SATANA OHE TU LUNDILE TA TI NGIINI?

14, 15. Satana okwa lundile aantu ta ti ngiini?

14 Otatu vulu okwiilonga sha sha simana mwaashoka sha li sha ningilwa Job. Kunena Satana ohe tu lundile kutya ohatu longele owala Jehova, omolwomauwanawa ngoka e tu pa. MuJob 2:4, Satana okwa ti: “Omuntu ota gandja po iinima ye ayihe, opo a kale e na omwenyo.” Satana ina lundila owala Job, ihe okwa lundile aantu ayehe kutya oyi ihole yo yene. Konima yomimvo odhindji sho Job a si, Satana okwa tsikile okupataneka Jehova nokulundila aapiya ye. Pashiholelwa, Omayeletumbulo 27:11 otayi ti: “Mumwandje, ninga oondunge, u nyanyudhe omwenyo gwandje, opo ndi wape okuyamukula ngoka ta sitha ndje ohoni.”

15 Oto vulu okuhogolola wu kale ho vulika kuJehova nokukala kuume ke omudhiginini. Oto ku ulika wo kutya Satana omuniifundja. Otashi vulika wa pumbwa okuninga omalunduluko omanene, opo wu vule okuninga kuume kaKalunga. Etokolo ndyoka olya kwata miiti, ihe olya simana. Satana ota ti kutya ngele owu na uupyakadhi, ito ka kala omudhiginini kuKalunga. Oha kambadhala oku tu pukitha kaatu kale aadhiginini kuKalunga. Ngiini mbela?

16. (a) Omikalo dhini Satana ha longitha, opo e ku ethithe po okukonakona Ombiimbeli? (b) Omukalo gulwe guni Satana ha longitha, e ku keelele wu longele Jehova?

16 Satana oha longitha omikalo odhindji, opo e tu keelele tu ninge ookuume kaJehova. Ohe tu ponokele “ta ndunduma a fa onime, ta kongo ngoka, te mu ninagula po.” (1 Petrus 5:8) Ino kala wa kumwa ngele ookuume koye, yaandjeni nenge yalwe taye ku lombwele wu ethe po okukonakona Ombiimbeli nenge wu ninge shoka shi li mondjila. Otashi vulika wu kale wu uvite wa fa to ponokelwa.a (Johannes 15:19, 20) Satana ohi ishitukitha wo “a kale a fa omuyengeli guuyelele.” Onkee ano, otashi vulika a kambadhale oku tu pukitha, opo kaatu vulike kuJehova. (2 Aakorinto 11:14) Opu na ishewe omukalo gulwe ngoka Satana ha longitha, e tu keelele tu longele Jehova. Okwa hala tu kale tu uvite kutya inatu gwana okulongela Jehova. —  Omayeletumbulo 24:10.

VULIKA KIIPANGO YAJEHOVA

17. Omolwashike hatu vulika kuJehova?

17 Ngele tatu vulika kuJehova, otatu ulike kutya Satana oku na iifundja. Oshike tashi tu kwathele tu kale hatu vulika kuJehova? Ombiimbeli otayi ti: “Hola Omuwa Kalunga koye komutima gwoye aguhe, komwenyo gwoye aguhe nonoonkondo dhoye adhihe.” (Deuteronomium 6:5) Ohatu vulika kuJehova, molwaashoka tu mu hole. Sho ohole yetu yoku mu hola tayi koko, otatu ka kala twa hala okuninga kehe shimwe shoka a hala tu ninge. Omuyapostoli Johannes okwa nyola ta ti: “Oshoka ohole yokuhola Kalunga oyo okuvulika kiipango ye. Iipango ye kayi shi iidhigu kutse.” —  1 Johannes 5:3.

18, 19. (a) Iinima yimwe yini Jehova e tu lombwela kutya oya puka? (b) Otu shi shi ngiini kutya Jehova ihe tu pula tu ninge shoka itaatu vulu okuninga?

18 Iinima yimwe yini Jehova e tu lombwela kutya oya puka? Yimwe yomuyo oya popiwa moshimpungu: “Tonda shoka Jehova e tonde.” Petameko otashi vulika wu dhiladhile kutya yimwe yomuyo kayi shi naanaa iiwinayi. Pehala lyokudhiladhila ngawo, osha simana wu leshe Ombiimbeli nokudhiladhila muule kwaashoka wa lesha. Uuna to shi ningi, oto ka mona nkene owino ndjoka hayi zi mokuvulika koompango dhaJehova tayi ku kwathele. Oto ka kala wo wu uvite kutya owa pumbwa okuninga omalunduluko. Omalunduluko ngoka otashi vulika ga kale omadhigu okuninga. Ngele owe ga ningi, oto ka kala wu na ombili nenyanyu ndyoka hali zi mokukala kuume kaKalunga omudhiginini. (Jesaja 48:17, 18) Otu shi shi ngiini kutya otatu vulu okuninga omalunduluko ngono? 

19 Jehova ke na esiku e tu pule tu ninge oshinima shoka itaatu vulu okuninga. (Deuteronomium 30:11-14) E li Kuume kashili, oku tu shi nawa e tu vule. Oku shi nawa uunkundi wetu nokuvula kwetu. (Episalomi 103:14) Omuyapostoli Paulus okwe tu ladhipike ta ti: “Kalunga oku shi kwiinekelwa. Onkee ite mu ethele memakelo li vule oonkondo dheni. Ihe ngele ta pitika, mu makelwe, ote mu pe ompito okuza mo mulyo noonkondo dhoku li humbata.” (1 Aakorinto 10:13) Otu na einekelo kutya Jehova ote ke tu pa “oonkondo” ndhoka twa pumbwa, opo tu longe shoka shu uka. Otadhi ke tu kwathela wo tu idhidhimikile omaupyakadhi. —  2 Aakorinto 4:7.

HOLA SHOKA JEHOVA E HOLE

20. Omaukwatya geni wu na okuholela, nomolwashike?

20 Ngele otwa hala okupanga uukuume naJehova, otu na okutonda shoka oshiwinayi. (Aaroma 12:9) Ookuume kaJehova oye hole shoka e hole. Ohaya ningi shoka sha popiwa mEpisalomi 15:1-5. (Lesha.) Ohaya holele wo omaukwatya gaJehova mokuulika ‘ohole, enyanyu, ombili, eidhidhimiko, uukuume, uuwanawa, eifupipiko, eikwatonawa nokukala aainekelwa.’ —  Aagalati 5:22, 23.

21. Ongiini to vulu okuulika omaukwatya ngoka Jehova e hole?

21 Ongiini to vulu okuulika omaukwatya omawanawa? Ilonga okukala wu hole shoka Jehova e hole, mokukala ho lesha Ombiimbeli noku yi konakona pandjigilile. (Jesaja 30:20, 21) Ngele owe shi ningi, ohole yoye yokuhola Jehova otayi koko. Shoka otashi ke ku kwathela wu kale wa hala okuvulika kuye.

22. Oto ka pewa shike, ngele owa kala ho vulika kuJehova?

22 Uuna to ningi omalunduluko monkalamwenyo, owa fa to ihula oonguwo oonkulu, e to zala ndhoka oompe. Ombiimbeli otayi ti kutya owu na ‘okwiihula omuntu omukulu,’ e to “zala omuntu omupe.” (Aakolossa 3:9, 10) Ihashi kala oshipu okuninga omalunduluko. Ngele otwe ga ningi e tatu vulika kuJehova, okwe tu uvanekela kutya ote ke tu pa “ondjambi.” (Episalomi 19:11) Kala wa tokola toko okuvulika kuJehova, nokuulika kutya Satana omuniifundja. Longela Jehova, molwaashoka wu mu hole, ihe hamolwaashoka owala wa hala omwenyo gwaaluhe. Ngele owe shi ningi, oto ka ninga kuume Ke kopothingo.

a Shino itashi ti kutya Satana oye ha wilike aantu mboka taya kambadhala oku ku keelela wu konakone Ombiimbeli. Satana oye ‘kalunga kuuyuni mbuka,’ ‘nuuyuni auhe owu li mepangelo lye.’ Onkee ano, itashi kumitha ngele yamwe taye tu keelele tu longele Jehova. —  2 Aakorinto 4:4; 1 Johannes 5:19.

TONDA SHOKA JEHOVA E TONDE

  • Okudhipaga

    Eksodus 20:13; 21:22, 23

  • Oluhondelo

    Levitikus 20:10, 13, 15, 16; Aaroma 1:24, 26, 27, 32; 1 Aakorinto 6:9, 10

  • Uumpulile

    Deuteronomium 18:9-13; 1 Aakorinto 10:21, 22; Aagalati 5:20, 21

  • Okugalikana iikalunga

    1 Aakorinto 10:14

  • Uunkolwe

    1 Aakorinto 5:11

  • Okuyaka

    Levitikus 6:2, 4; Aaefeso 4:28

  • Okufundja

    Omayeletumbulo 6:16, 19; Aakolossa 3:9; Ehololo 22:15

  • Olwiho

    1 Aakorinto 5:11

  • Uukolokoshi

    Omayeletumbulo 3:31; Omayeletumbulo 22:24, 25; Maleaki 2:16; Aagalati 5:20, 21

  • Oohapu ombwinayi noluhoko

    Levitikus 19:16; Aaefeso 5:4; Aakolossa 3:8

  • Okutulwa ombinzi

    Genesis 9:4; Iilonga 15:20, 28, 29

  • Okukala inoo hala okusila oshimpwiyu aanegumbo yoye

    1 Timoteus 5:8

  • Okukutha ombinga miita nenge mopolotika

    Jesaja 2:4; Johannes 6:15; 17:16

  • Okuhila omakaya nokulongitha iingangamithi

    Markus 15:23; 2 Aakorinto 7:1

ENGONGO LYONTOPOLWA

OSHITSA 1: OOKUUME KAJEHOVA OHAYA VULIKA KUYE

“Vulikeni kungame, notandi ningi Kalunga keni, one notamu ningi aantu yandje.” — Jeremia 7:23

Oto vulu ngaa okuninga kuume kaKalunga?

  • Genesis 22:18; Jakob 2:23

    Abraham okwa ningi kuume kaJehova, molwaashoka okwa li ha pulakene kuye. Okwa li wo e mu itaala.

  • 2 Ondjalulo 16:9

    Jehova oha kwathele mboka haya vulika kuye.

  • Episalomi 25:14; 32:8

    Jehova ohu ulukile ookuume ke ondjila ndjoka ye na okulandula.

  • Episalomi 55:22

    Jehova oha ambidhidha ookuume ke.

OSHITSA 2: JOB OKWA LI KUUME KAKALUNGA NOKWA KALA OMUDHIGININI KUYE

“Mumbika ayihe ya ningwa po, Job ina yona a pe ando Kalunga ombedhi.” — Job 1:22

Satana okwa li a lundile Job a ti ngiini, na Job okwa li i inyenge ngiini?

  • Job 1:10, 11

    Satana okwa ti kutya Job ke hole Kalunga, ihe okwi ihole ye mwene.

  • Job 1:12-19; 2:7

    Jehova okwa li a pitike Satana a kuthe po iinima ayihe mbyoka Job a li e na. Satana okwa li wo u umbu Job iitumbuka.

  • Job 27:5

    Job ka li e shi kutya omolwashike ta mono iihuna, ihe okwa kala omudhiginini kuJehova.

OSHITSA 3: SATANA OHA KAMBADHALA OKU KU KEELELA WU NINGE KUUME KAJEHOVA

“Omuntu ota gandja po iinima ye ayihe, opo a kale e na omwenyo.” — Job 2:4

Satana oha kambadhala ngiini okuteya po uukuume wetu naJehova?

  • 2 Aakorinto 11:14

    Satana oha kambadhala oku tu pukitha, opo kaatu vulike kuJehova.

  • Omayeletumbulo 24:10

    Oha kala a hala tu kale tu uvite kutya inatu gwana okulongela Jehova.

  • 1 Petrus 5:8

    Satana ohe tu hepeke.

  • Omayeletumbulo 27:11

    Kala wa tokola toko okuvulika kuJehova e to kala kuume ke omudhiginini. Shoka otashi ku ulika kutya Satana omuniifundja.

OSHITSA 4: OHATU VULIKA KUJEHOVA, MOLWAASHOKA OTU MU HOLE

“Oshoka ohole yokuhola Kalunga oyo okuvulika kiipango ye. Iipango ye kayi shi iidhigu kutse.” — 1 Johannes 5:3

Ongiini to vulu okupanga uukuume naJehova?

  • Deuteronomium 6:5

    Kala wu hole Kalunga. Shoka otashi ku kwathele wu kale ho vulika kuye.

  • Jesaja 48:17, 18

    Oto ka mona aluhe uuwanawa ngele oho vulika kuJehova.

  • Deuteronomium 30:11-14

    Inekela kutya Jehova ke na siku e tu pule tu ninge oshinima shoka itaatu vulu okuninga.

  • Aafilippi 4:13

    Natu longe shoka shu uka, na Jehova ote ke tu pa oonkondo ndhoka twa pumbwa.

    Ndonga Publications (1987-2025)
    Za mo
    Inda mo
    • Oshindonga
    • Tumina yalwe
    • Hogolola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ngele to longitha ongulumambo yetu
    • Uuyelele wiinima yopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Inda mo
    Tumina yalwe