Apwanne Oovireliwa Naari Onaloca Ichu Sihaakumve Osuweliwa?
SIYENSIYA
PIIPILIYA TAHI LIIVURU A SIYENSIYA, NYENYA YEEYO ONALOCEIYE ENNOONIHERYA WI ONALOCA ICHU SIHAAKUMVE OSUWELIWA. MOONE SOOTAKIHERYA IKINA.
Apwanne ichu soothene sikhanle sookhalano mapacereryo aya?
Khalai masiyentista yaaneemererya ni murima woothene wi naakhulo na nikoho nenla ti nawi hooye. Nyenya hiihaano awo anneemererya wi soopatuxiwa soothene sookhalano mapacereryo. Nave Piipiliya iiha alonce yeela mookwakwaleya wuupaceryani.—Maphatxuwelo 1:1.
Elapo ti ya mukhalelo taani?
Khalai achu ancipale yuupuwela wi elapo ti yawookowa. Mu iyaakha 400 E.E.K., masiyentista o Kresiya yaahiloca wi elapo ti yoovilikeya. Nyenya mmahiku akhalaixa masiyentista ehaakumve oloca yeela, mu iyaakha 700 E.E.K. namarepa a Piipiliya Yesaya iiha alonce wi “elapo [ti] yoovilikana.”—Isaiya 40:22, TNM
Apwanne ichu sa wirimu, sinnamala muteko hiiha ntoko sa veelaponi ya vathi?
Siyentista o Kresiya yoowo aakhanle mu iyaakha 300 E.E.K., aahusiha wi ichu sa veelaponi sinnamala muteko, nyenya sa wirimu hooye. Achu ancipale yaanaroromela yeela mu iyaakha sincipale. Nyenya mu iyaakha 1800, masiyentista yaahipacerya oloca ichu soohiyana ni muupuwelo yoola. Awo yaaloca wi echu eri yoothene ekhanle ennamala muteko, moohipwacha waakhanle wi ti wirimu naari veelaponi. Mmoha a masiyentista yaawo yaavuwiha moonelo yoola aari Lord Kelvin. Owo aahiiwexexa yeeyo Piipiliya onaloceiye vooloca sa wirimu ni veelaponi: “Soothene inarwa ithaala ntoko soowara.” (Salumu 102:25, 26) Hiiha ntoko Piipiliya onahusiheiye, Kelvin aanaroromela wi Muluku onanwerya olakelela wi soopatuxiwa sawe sihuuce naari omala muteko.—Eklesiyaste 1:4.
Tiheeni ephareenle ipalaneta naari elapo yavathi?
Aristotle aahusiha wi ichu soothene sikhanle wirimu sinakhala mpuwa mwa echu yoovilikeya, eyo tiwi, epalaneta emoha eri mpuwa mwa epalaneta ekina, nave wi elapo yavathi teri mpuwa mwa ipaleneta soothene. Nyenya variyari va iyaakha 1700 E.K., masiyentista yaaneemererya wi itheneeri ni ipalaneta, iri vasiyooni. Nyenya liivuru a Yobi yoowo aarempwe variyari va iyaakha 1400 E.E.K., iiha alonce wi ‘echaya naari elapo yeemesiwe vasiiyoni vene.’—Yobi 26:7.
VOOLOCA SA MURECE
PIIPILIYA TAHI LIIVURU ONALOCA SA MURECE, NYENYA NAAMWI HIIHA OWO AAHILOCA MUKHALELO WA OKHAPELELA OKUMI YOOWO WAASUWELIWE MOOVIRA WA ELUKULUKU.
Orakamelana ni achu awiiceliwa.
Nlamulo na Mose naanaloca wi achu a mareca, yaaphwanela okhala mpuro woorakamelana ni achu akina. Nyenya matotore hiyiiwexexa yeela ophiyerya vaavaa saakhumelenlaaya ipahu ikina variyari va iyaakha 700 muculi, vaavaa yaahusenryaaya sa yeela.—Onamukutxho, ikapitulu 13 ni 14
Wiiseeliha muchu amanle ophara muruchu.
Ophiyerya omakuchuwelo wa iyaakha 1800, ikwaha sincipale matotore yaanaphara muruchu evinyaka yamphare mureca ehinyanwe. Eyo yaaheeriha wi achu ancipale ekhwe. Nyenya Nlamulo na Mose niiha nlonce wi yoowo aaphara muruchu aakhala ooriipiheya. Nlamulo naahiloca wi muchu si yoowo aaphwanela weelihiwa ni maahi. Meerelo yaala a malapelo, moohikhwa minikwa yaahaakhaviherya achu ancipale okhalano okumi waphaama.—Namarepela 19:11, 19.
Malakiheryo vooloca sa esipanthi.
Iyaakha soothene, anamwane opwaha 500.000, annakhwa ni ereca ya tiyareya, xaxaxa nthowa na ohikhalano itumpusi naari ohuuheela mari. Nyenya Nlamulo na Mose naahiloca wi mari yaaphwanela okaceliwa nlici ni wuuheeliwa moorakamelana ni ipa.—Malamulo 23:13.
Elukuluku ya othikiliwa.
Nlamulo na Muluku, naaloca wi mwaana a mwaamulopwana aaphwanela othikiliwa mu nihiku naneethanu nararu amanle oyariwa. (Onamukutxho 12:3) Wa anamwane anaamuyariwaru, nikhami naya nnapacerya wuupaana evinre esumana emoha. Mu ilukuluku sakhalai hiisaariwo mirece sooloolano hiiha ntoko mmahiku ahu. Mwawiihiiha, yaari ya miruku oweherya wi mwaana aakhwanihe mahiku mathanu namararu wi athikiliwe. Eyo yaanakhaviherya wi nikhwaca nawe naakuve ovola.
Wiiwanana variyari va okhala phaama mmuupuweloni ni mmwiilini.
Alipa ootholathola a murece ni masiyentista makina, elonce wi okhalano moonelo woophwanelela ntoko ohakalala, ewehereryo, ni okhala ooreheryeya okhurumuwela, sinnamukhaviherya muchu okhalano okumi waphaama. Piipiliya oni: “Murima woohakalala, murece wa mmwiilini; nto murima woothanana, wuumiha mmakhuvani.”—Masiposipo 17:22.