Veveheaga Uafulu
Tokaloto Tumau e Aho a Iehova
1. Magaaho ne ako fakamua e koe kua tata lahi e fakahaoaga mai he tau mena ne fakamamahi e loto he fakatokaaga tuai nei, ne fefe e logonaaga hau?
TAHA he tau mena fakamua hau ne ako mai he Tohi Tapu ko e finagalo ha Iehova ma e lalolagi katoa ke eke mo parataiso. He lalolagi fou ia, to nakai felakutaki, mahani kolokolovao, mativa, gagao, mamahi, mo e mate. To liliu mai foki a lautolu ne mamate ke moui. Ko e amaamanakiaga homo atu ha ia! Ko e tata lahi mai he tau mena ia ne peehi e fakamoliaga he ha ha hinei nakai kitia he Keriso ne kamata pule ko e Patuiki he 1914 ti tali mai he magaaho ia kua nonofo a tautolu he tau aho fakamui he lalolagi kelea nei. He fakaotiaga he tau aho fakamui nei, to fakaotioti e Iehova e fakatokaaga nei mo e tamai e lalolagi fou ne mavehe!
2. Ko e heigoa e “aho a Iehova”?
2 Ne fakahigoa he Tohi Tapu e magaaho he moumouaga nei hane hau ko e “aho ha Iehova.” (2 Peteru 3:10, NW) Ko e “aho he ita a Iehova” ke he lalolagi katoa ha Satani. (Sefanaia 2:3) Kua hoko ke he tapunu he ‘tauaga he aho lahi he Atua Malolo Mua Ue Atu kua fakahigoa ke he vagahau Heperu ko Amaketo,’ ti ko e “tau patuiki he lalolagi . . . oti kana” to fakaotioti ai. (Fakakiteaga 16:14, 16) Kua fakakite nakai he puhala moui hau e mauokafua hau kua tata mai e “aho a Iehova”?—Sefanaia 1:14-18; Ieremia 25:33.
3. (a) Magaaho fe ka hoko mai e aho a Iehova? (e) Fakamoli fefe kua aoga he nakai fakakite e Iehova e “aho ia, mo e magaaho ia”?
3 Ne nakai tala mai he Tohi Tapu e aho tonu ka hau a Iesu Keriso ko e Fakamahakava ha Iehova ke he fakatokaaga ha Satani. “Ka ko e aho ia, mo e magaaho ia nakai iloa e taha, po ke tau agelu he lagi, po ke Tama, ka ko e Matua ni hokoia,” he talahau e Iesu. (Mareko 13:32) Ka fai ne nakai fakaalofa moli ki a Iehova, to hihiga a lautolu ke fakatolomaki e aho hana ke he tau loto ha lautolu mo e fulufuluhi ke he tau tutuliaga fakalalolagi. Ka ko lautolu ne fakaalofa moli ki a Iehova to fekafekau ki a ia mo e solu katoa, pete he nakai iloa e magaaho ka hoko mai e fakaotiaga he lalolagi kelea nei.—Salamo 37:4; 1 Ioane 5:3.
4. Ko e heigoa ne talahau e Iesu mo hatakiaga?
4 He kupu hataki ke he tau tagata ne fakaalofa ki a Iehova, ne pehe a Iesu: “Kia mataala a a mutolu, mo e liogi, ha ko e mena nakai iloa e mutolu po ke hoko mai a fe e aho ia.” (Mareko 13:33-37) Kua fakamalolo mai e ia a tautolu ke nakai fakaata e kai mo e inu po ke “fakaatukehe he tau mena he mouiaga nei” ke fofo e onoonoaga ha tautolu ti galo ia tautolu e hagahaga kelea he tau vaha.—Luka 21:34-36; Mataio 24:37-42.
5. Tuga ne fakamaama e Peteru, ko e heigoa ka tamai he aho a Iehova?
5 Ne fakatonu pihia foki e Peteru a tautolu ke tokaloto tumau “kia hoko mai e aho he Atua, ke fakaotioti ai e lagi he vela, ke faliu puke vai foki e tau mena ke eke aki ha kua vela.” Ko e tau fakatufono oti he tagata—“ko e lagi”—to fakaotioti ai, to pihia foki e fakatokaaga katoa he tau tagata mahani kelea—“ko e lalolagi”—mo e “tau mena kua eke aki,” ko e tau puhala mo e tau gahua he lalolagi kelea nei, tuga e aga tu tokotaha mai he Atua mo e tau mahani kelea mo e tau puhala velevelekoloa he moui. Ko e tau mena nei to hukui he “lagi fou [Kautu he Atua he lagi] mo e lalolagi fou [ko e fakatokaaga fou he lalolagi]” ka “nofo ai e tututonu.” (2 Peteru 3:10-13) Ko e tau mena tutupu ofoofogia nei he lalolagi to kamata fakalutukia mo e he aho mo e magaaho ne nakai amanaki ki ai.—Mataio 24:44.
Kia Mataala ke he Fakamailoga
6. (a) Laulahi fefe e lauiaaga he tali ha Iesu ke he huhu he tau tutaki hana ke he fakaotiaga he fakatokaaga faka-Iutaia? (e) Ko e heigoa e tau vala he tali a Iesu kua onoono fakamakutu atu ke he tau mena tutupu mo e tau aga tali mai he 1914?
6 He onoono ke he vaha ne nonofo ai a tautolu, kua lata ia tautolu ke iloa mitaki e tau mena kua putoia ke he fakamailoga ne fakakite aki e tau aho fakamui—ko e “fakaotiaga he lalolagi.” Kia tokaloto ko e magaaho ne tali e Iesu e huhu he hana tau tutaki, ne fakamau ia Mataio 24:3 (NW), ko e falu he tau mena ne fakamaama e ia he kupu 4 ke he 22 kua fita e fakamoliaga tote he fakatokaaga faka-Iutaia he vahaloto he 33 mo e 70 V.N. Ka e ko e perofetaaga ne ha ha e fakamoliaga lahi tali mai he 1914, ko e magaaho he ‘ha ha hinei he Keriso mo e fakaotiaga he fakatokaaga nei.’ Talahau ia Mataio 24:23-28, e tau mena ka tutupu he 70 V.N. ke he magaaho he ha ha hinei he Keriso. Ko e tau mena tutupu ne fakamaama he Mataio 24:29–25:46 kua hohoko ai he vaha he fakaotiaga.
7. (a) Ko e ha kua lata ia tautolu ke igatia mo e mataala ke he puhala ne fakamoli he tau tutuaga mogonei e fakamailoga? (e) Tali e tau huhu he matahiku he paratafa nei, he fakakite e puhala ne fakamoli aki e fakamailoga tali mai he 1914.
7 Kua lata a tautolu ke igatia mo e matakite ke he tau mena tutupu mo e tau aga ne fakamoli e fakamailoga. He tututaki e tau mena nei ke he perofetaaga he Tohi Tapu to lagomatai a tautolu ke tokaloto tumau e aho a Iehova. To lagomatai foki a tautolu ke fakaohooho ka hataki e falu ke he tata lahi mai he aho ia. (Isaia 61:1, 2) He tokaloto e tau foliaga nei, kia o mai a tautolu ke liu fakamanatu e tau huhu ne mumui mai ne fakamaama e tau vala he fakamailoga, tuga ne fakamau ia Mataio 24:7 mo e Luka 21:10, 11.
Ko e heigoa e puhala kehe lahi mahaki ne talahau tuai ke he “laga e taha motu ke he taha motu, ko e taha kautu ke he taha kautu” ne fakamoli kamata mai he 1914? Hagaao ke he tau felakutaki, ko e heigoa kua tupu tali mai he magaaho ia?
He 1918, ko e heigoa e tatalu ne mua atu e tokologa ne mamate he fakatatai ke he Felakutaki I he Lalolagi? Pete e tau iloilo fakaekekafo he tagata, ko e heigoa e gagao ne totou miliona agaia ne mamate ai?
Ko e heigoa e lauiaaga he kuku e tau mena kai ke he lalolagi pete kua tolomaki ki mua fakasaiene he senetenari kua mole?
Ko e heigoa ne mauokafua ai a koe ko e 2 Timoteo 3:1-5, 13 kua fakamaama, nakai ko e puhala moui tali mai he fakatoka eke, ka ko e puhala he tau tutuaga kelea kua vevela lahi mahaki he holo atu a tautolu ke he fakaotiaga he tau aho fakamui?
Vehevehe he Tau Tagata
8. (a) Ko e heigoa foki ne fakamaama ia Mataio 13:24-30, 36-43, ne tutaki e Iesu ke he fakaotiaga he fakatokaaga he lalolagi? (e) Ko e heigoa e kakano he fakataiaga ha Iesu?
8 Kua ha ha i ai falu tutupuaga aoga ne fakapiki e Iesu ke he fakaotiaga he fakatokaaga he lalolagi. Taha he tau mena nei ko e vehevehe he ‘fanau he kautu’ mai he ‘fanau hana kua kelea.’ Ne vagahau a Iesu ke he mena nei he hana fakataiaga ke he tau saito ne hau e fi mo e gana aki e tau titania. Ko e “tau saito” he hana fakatai kua hukui he tau Kerisiano fakauku moli. Ko e “tau titania” ko lautolu ne totoku ko e tau Kerisiano ka e fakamoli e lautolu ko e tau ‘fanau hana kua kelea’ kakano kua tapiki lahi ke he lalolagi ne pule he Tiapolo. Kua vevehe a lautolu nei mai he ‘tau fanau he kautu [he Atua]’ mo e kua fakamailoga ke moumou. (Mataio 13:24-30, 36-43) Kua fita kia he fakahoko e mena nei?
9. (a) He mole e Felakutaki I he Lalolagi, ko e heigoa e vehevehe lahi mahaki ne hoko ki a lautolu oti ne totoku ko e tau Kerisiano? (e) Fakamoli fefe he tau Kerisiano fakauku ko lautolu ko e tau fekafekau moli he Kautu?
9 He mole e Felakutaki I he Lalolagi, ne vehevehe a lautolu oti ne totoku ko e tau Kerisiano ke he ua e vahega: (1) Ko e tau takitaki lotu a Kerisitenitome mo e tau tagata ha lautolu, ne lalago lahi ke he Kautaha he Tau Motu (mogonei ko e Tau Motu Kau Fakalataha) he taofi mau agaia ke he mahani fakamoli ha lautolu ke he motu, mo e (2) ko e tau Kerisiano moli he vaha fakamua ia ato felakutaki, ne lalago katoatoa ke he Kautu faka-Mesia he Atua, nakai ke he tau motu he lalolagi nei. (Ioane 17:16) Ne fakamoli e lautolu nei ko lautolu ko e tau fekafekau moli he Kautu he Atua he fakamatala e “tala mitaki nai he kautu” ke he lalolagi katoa. (Mataio 24:14) Mo e ko e heigoa e tau fua?
10. Ko e heigoa e fua fakamua he gahua fakamatala he Kautu?
10 Fakamua, ko e fakapotopoto ia lautolu ne toe ne kua fakauku he agaga he Atua, ne ha ha e amaamanakiaga ke fakalataha mo Keriso ko e vala he Kautu he lagi. Pete kua mavehevehe fano a lautolu ia ke he tau motu, ne tamai fakalataha a lautolu ke he fakatokatokaaga kaufakalataha. Ko e fakakatoatoaaga ha lautolu nei ne fakauku kua teitei oti tuai.—Fakakiteaga 7:3, 4.
11. Ko e heigoa e gahua fakapotopoto ne matutaki agaia, mo e felauaki mo e perofetaaga fe?
11 Ti, i lalo hifo mogoia he takitakiaga he Keriso, ne kamata agataha ke fakapotopoto e “moto tagata tokologa, . . . mai he tau motu oti, mo e tau faoa, mo e tau tagata kehekehe, mo e tau vagahau kehekehe.” Ko lautolu nei kua eke mo ‘tau mamoe kehe’ ka hao mai he “matematekelea lahi” ke he lalolagi fou he Atua. (Fakakiteaga 7:9, 14; Ioane 10:16) Ko e gahua fakamatala nei he Kautu he Atua ato hoko mai e fakaotiaga ne matutaki agaia ke hoko mai ke he vaha nei. Mahani fakamoli ai, ko e moto tagata tokologa he tau mamoe kehe, mogonei kua totou miliona, hane lagomatai a lautolu kua fakauku ne toe ke fakapuloa e fekau aoga lahi he Kautu. Ko e fekau nei kua logona ke he tau motu oti.
Ko e Heigoa kua Fakatoka Mai i Mua?
12. Lahi fefe e gahua fakamatala ne toe ato hoko mai e aho a Iehova?
12 Ko e tau mena oti na i luga kua fakakite kua tata lahi a tautolu ke he fakaotiaga he tau aho fakamui mo e kua tata mai e aho a Iehova. Ka e fai perofetaaga kia ne nakaila fakamoli ia ato kamata e aho matakutakuina ia? E. Ke he taha e mena, ko e vehevehe he tau tagata ke he matakupu he Kautu ne nakaila oti ia. He falu matakavi ne logona e totokoaga kaka lahi ke he loga e tau tau, kua malikiti ai e tau tutaki fou. Pete kua fakaheu he tau tagata e tala mitaki, kua fakatata e fakaalofa noa ha Iehova he gahua fakamatala ha tautolu. Ti, kia fakatumau ke he gahua! Kua fakamafana mai e Iesu ka oti e gahua, to hoko mai e fakaotiaga.
13. He fakamau he 1 Tesalonia 5:2, 3, ko e heigoa e mena tupu aoga lahi ne nakaila hoko ia, mo e ko e heigoa e kakano ma tautolu?
13 Taha perofetaaga aoga lahi he Tohi Tapu foki ne talahau mai tuai: “Ha ko e mena ka pehe a lautolu, Kua mafola, kua nakai haofia, ti hokotia fakalutukia ai a lautolu he mahaikava, tuga ne mamahi fanau ke he fifine kua fatu, ti nakai fakai ke hao a lautolu.” (1 Tesalonia 5:2, 3) Kua toe agaia ke kitia e puhala he fakapuloaaga ia he “mafola, kua nakai haofia.” Ka e nakai kakano to fakahako moli he tau takitaki he lalolagi e tau lekua he tau tagata. Ko lautolu ne tokaloto tumau e aho a Iehova to nakai fakahehe a lautolu he fakapuloaaga ia. Iloa e lautolu ka oti ia, to hoko fakalutukia mai e moumouaga.
14. Ko e heigoa e tau mena tutupu ka hoko he magahala he matematekelea lahi, mo e ko e heigoa e fakapapahiaga?
14 He kamataaga he matematekelea lahi, ko e tau pule to totoko ki a Papelonia Lahi, ko e kautu he tau lotu fakavai he lalolagi, mo e to moumou a ia. (Mataio 24:21; Fakakiteaga 17:15, 16) Ka mole ia, to fuluhi e tau motu ki a lautolu ne fakatokoluga e pule katoatoa ha Iehova, ati fakaohooho e ita ha Iehova ke he tau fakatufono fakapolitika mo e tau kau ha lautolu, ti fakahiku ai ke he moumouaga katoatoa ma lautolu. Ko e tapunu haia he matematekelea lahi i Amaketo. Ti, to tuku a Satani mo e hana tau temoni he pahua, nakai maeke ke liu fakaohooho e tau tagata. To fakaoti ai e aho a Iehova ka fakatokoluga e higoa hana.—Esekielu 38:18, 22, 23; Fakakiteaga 19:11–20:3.
15. Ko e ha kua nakai pulotu ke fakakakano ko e aho a Iehova na mamao ligo agaia?
15 Ko e fakaotiaga he fakatokaaga nei to hoko mai he magaaho tonu, uta ni ke he fakaholoaga he Atua. To nakai mule mai. (Hapakuka 2:3) Manatu, ko e fakaotiaga ha Ierusalema he 70 V.N. ne hoko mafiti ai, he magaaho ne nakai amanaki e tau Iutaia ki ai, magaaho ne manatu a lautolu kua mole tuai e hagahaga kelea. Ti ko e heigoa ne tupu ki a Papelonia i tuai? Ne malolo lahi, mauokafua, mo e mau nivaniva he tau kaupa lalahi mamahaki. Ka e ne malolo hifo ai he taha ni e po. Ti, to hoko fakalutukia mai foki e moumouaga ke he fakatokaaga kelea nei. Ka pihia, kia moua a tautolu kua kaufakalataha ke he tapuakiaga moli, he tokaloto tumau e aho a Iehova.
Fakatutala Fakamanatu
• Ko e ha kua aoga ke tokaloto tumau e aho a Iehova? Maeke fefe ia tautolu ke taute e mena ia?
• Lauia fakatagata fefe a tautolu he vehevehe he tau tagata?
• Ko e heigoa ne fakatoka mai agaia i mua ato kamata e aho a Iehova? Ti, ko e heigoa ha tautolu kua lata ke taute fakatagata?
[Tau Fakatino he lau 180, 181]
Nakai leva to fakaoti e tau aho fakamui ka moumou e fakatokaaga ha Satani