Kolo Toko he FATATOHI INITANETE
Kolo Toko
FATATOHI INITANETE
Faka-Niue
ā
  • ā ē ī ō ū
  • TOHI TAPU
  • TAU TOHI
  • TAU FELEVEIAAGA
  • bsi07 lau 8-10
  • Tohi he Tohi Tapu Numera 27—Tanielu

Nakai fai vitiō ma e fifiliaga nei.

Fakamolemole, fai lekua ke moua e vitiō.

  • Tohi he Tohi Tapu Numera 27—Tanielu
  • ‘Tau Tohiaga Tapu Oti Kana’—Tonutika mo e Aoga, Volume 15
  • Tau Vala Mataulu
  • KAKANO NE AOGA AI
‘Tau Tohiaga Tapu Oti Kana’—Tonutika mo e Aoga, Volume 15
bsi07 lau 8-10

Tohi he Tohi Tapu Numera 27​—Tanielu

Tagata Tohia: Tanielu

Matakavi Tohia: Papelonia

Katoatoa he Tohia: k. 536 F.V.N.

Katoa he Magaaho: 618–k. 536 F.V.N.

HE VAHĀ nei nukua tata lahi e tau motu oti he lalolagi ke he matematekelea lahi, ne fakakite mai he tohi a Tanielu e tau fekau fakaperofeta ne mua atu e aoga. Ka kua fakavē e tau tohi he Tohi Tapu ha Samuela, Tau Patuiki, mo e Nofoaga he Tau Patuiki ke he tau tohi ne kitia mata hagaao ke he fakamauaga tala tuai he kautu fakatai he Atua (ko e kautu a Tavita), ne hagaaki a Tanielu ke he tau motu he lalolagi mo e talahau tuai e tau fakakiteaga ke he pule taufetului he tau kautu lalahi tali mai he vaha ha Tanielu ke hoko ke he “vaha he fakahikuaga.” Ko e fakamauaga tala tuai anei he lalolagi kua fitā he tohi ka e nakaila tutupu. Kua takitaki atu ai ke he tapunu ofoofogia ke fakakite e tau mena ka tutupu “he tau aho a mui.” Ke tuga a Nepukanesa, to ako he tau motu e puhala uka “kua pule a [Ia] ne Mua ue atu ke he kautu he tau tagata” ti fakahiku kua tuku age ki a ia ne “tuga e Tama he tagata,” ko e Mesia mo e Takitaki, ko Keriso Iesu. (Tani. 12:4; 10:14; 4:25; 7:13, 14; 9:25; Ioane 3:13-16) He hagaaki fakalahi ke he tau perofetaaga ne fakamooli he tohi omoomoi a Tanielu, to loto fakaaue katoatoa a tautolu ke he malolō fakaperofeta ha Iehova mo e tau fakamafanaaga haana ke puipui mo e fakamonuina haana tau tagata.—2 Pete. 1:19.

2 Ne fakahigoa ni e tohi aki e tagata tohia. Ko “Tanielu” (faka-Heperu, Da·ni·yeʼlʹ) kua kakano “Ko e Ikifakafili Haaku ko e Atua.” Ko Esekielu ne moui he magahala taha ia, ne talahau foki ko e tagata mooli a Tanielu, he fakahigoa a ia fakalataha mo Noa mo Iopu. (Eseki. 14:14, 20; 28:3) Ne talahau e Tanielu e magaaho ne kamata e tohi haana ko e “tau tolu he patuiki ai a Iehoakima ko e patuiki a Iuta.” Ko e 618 F.V.N. anei, tau ke toluaki ha Iehoakima he hagai patuiki ki a Nepukanesa.a Ne matutaki e tau fakakiteaga fakaperofeta ha Tanielu ke hoko hifo ke he tau ke toluaki ha Kuresa, kavi he 536 F.V.N. (Tani. 1:1; 2:1; 10:1, 4) Kua loga mooli e tau mena tutupu he vahā ne moui a Tanielu! He vahā tote haana ne nofo ai i lalo he kautu he Atua i Iutaia. Ti ko e tama patuiki ne fuata mui, fakalataha mo e tau kapitiga Iutaia lilifu haana, ne uta a ia ki Papelonia ke moui he vahā ne tu hake mo e veli hifo he pule malolō ke toluaki he lalolagi i loto he fakamauaga tuai he Tohi Tapu. Ne hao a Tanielu ke fekafekau ko e iki fakatufono he magahala he pule malolō ke faaki he lalolagi, ko Metai-Peresia. Ne liga moui a Tanielu ke teitei taha e teau tau.

3 Ne tuku fakalataha tumau e tohi a Tanielu he ketaloko faka-Iutaia he tau Tohiaga Tapu omoomoi. Ne moua e tau vala he tohi a Tanielu fakalataha mo e falu tohi fakakanona mai he tau Tohi Vakai he Tahi Mate, falu mai he magahala he hafa fakamua he senetenari fakamua F.V.N. Ka ko e fakamooliaga kua mua atu foki e aoga ke he tonutika he tohi, ha kua hagaao ki ai e tau fakamauaga he tau Tohiaga Tapu Heleni Kerisiano. Ne talahau pauaki e Iesu e higoa a Tanielu he perofetaaga haana ke he “fakaotiaga he lalolagi,” ti lagaloga e fatiaki mai a ia he tohi a Tanielu.—Mata. 24:3; kikite foki Tani. 9:27; 11:31; mo e 12:11—Mata. 24:15 mo e Mare. 13:14; Tani. 12:1—Mata. 24:21; Tani. 7:13, 14—Mata. 24:30.

4 Pete kua tuahā e tau tagata tuhituhi tokoluga he Tohi Tapu ke he tau tala tuai he tohi a Tanielu, ne kua fakatikai katoatoa he tau mouaaga keli kelekele he tau tau kua mole e tau talahauaga ha lautolu. Ma e fakatai, ko e tau tagata tuhituhi nei ne fakaheu e talahauaga ha Tanielu, ne pehē na patuiki a Pelesara i Papelonia he magahala ne tuogo ko Naponitusi e patuiki i ai. (Tani. 5:1) Kua fakamooli katoatoa he tau mouaaga keli kelekele mogonei ko e tagata mooli a Pelesara ti ko ia e hagai patuiki ha Naponitusi he tau tau fakahiku he Kautu Papelonia. Ma e fakatai, ke he puhala tohi cuneiform i tuai ne fakamaama ko e “Fakamauaga he Tala ki a Naponitusi” ne talahau fakamahino na fakagahua e Pelesara e pule fakapatuiki i Papelonia mo e fakamaama e puhala ati hagai patuiki ai a ia ki a Naponitusi.b Ko e falu fakamooliaga he cuneiform ne lalago e manatu na gahua foki a Pelesara he tau gahua fakapatuiki. Ko e lapamaka, he tau ke 12 aki ha Naponitusi, ne ha ha ai e omonuo ne taute ke he higoa a Naponitusi, ko e patuiki, mo Pelesara, ko e tama taane he patuiki, ti fakakite kua tatai e tuaga ha Pelesara mo e matua taane haana.c Kua fuluola foki e mena nei ke fakamaama e kakano he manako ha Pelesara ke taute a Tanielu mo “kautu ke tolu aki” ka maeke a Tanielu ke fakaliliu e tau tohi lima i luga he kaupa. To fakamua mogoia a Naponitusi, ko Pelesara ke uaaki, mo Tanielu ka tū hake ko e pule ke toluaki. (5:16, 29) Taha e tagata kumikumi ne pehē: “Ko e fakahāhā he cuneiform hagaao ki a Pelesara, kua maama lahi ke iloa mitaki e tuaga haana he fakamauaga tala tuai. Kua loga e tohi ne fakakite kua teitei a Pelesara ke tatai e kotofaaga mo e talahaua mo Naponitusi. Kua mooli ai na ua e patuiki he matahiku he pule fakahiku a Neo-Babylonian. Ne pule katoatoa a Naponitusi mai he lotopā haana i Tema i Arapi, ka e eke a Pelesara mo hagai patuiki he motu mooli mo e ko Papelonia e lotouho he fakaohoohoaga haana. Maaliali ai, ko Pelesara ne nakai ko e hukui lolelole he patuiki; nukua tuku age ki a ia e ‘tuaga patuiki.’ ”d

5 Ne lali falu ke ekefakakelea e tala ha Tanielu he gutuumu ne puho ai e afi (veveheaga 3), ne pehē ko e tala tuai ne fakatū. Ne pehē e vala he tohi Papelonia Tuai: “Ti pehē a Rîm-Sin ko e iki haau: Ha kua liti e ia e tama taane fekafekau ke he gutuumu, kua liti kia e koe e fekafekau ke he loloto afi.” Fuluola ai, ne talahau a G. R. Driver hagaao ki ai, ko e fakahala nei kua “kitia ai ke he tala he Tau Tagata Taane Tapu Tokotolu (Tani. III 6, 15, 19-27).”e

6 Ne tuku fakalataha he tau Iutaia e tohi a Tanielu mo e Tau Tohiaga ka e nakai mo e tau Perofeta. Ke he taha faahi, ne muitua he Tohi Tapu faka-Peritania e fakapapahiaga he ketaloko he Septuagint Heleni mo e Vulgate Latini he tuku e tohi a Tanielu he vahāloto he tau perofeta lalahi mo e tau perofeta ikiiki. Na ua e vala he tohi nei. Ko e vala fakamua ko e veveheaga 1 ke he 6, ne tohi fakapapahi e tau mena tutupu ki a Tanielu mo e tau kapitiga haana he gahua fakatufono he 617 F.V.N. ke he 538 F.V.N. (Tani. 1:1, 21) Ko e vala ke uaaki, ko e veveheaga 7 ke he 12, ne tohi ni e Tanielu ko ia ne fakamau mo e fakamaama e tau fakakiteaga galo mo e tau tutala ha Tanielu mo e tau agelu tali mai he 553 F.V.N.f ke he kavi 536 F.V.N. (7:2, 28; 8:2; 9:2; 12:5, 7, 8) Ko e tau vala ua ia ne tuku fakalataha ke moua e tohi lautatai katoa ha Tanielu.

KAKANO NE AOGA AI

19 Kua mitaki lahi ma e tau tagata oti ne eketaha ke tumau e mahani fakamooli he lalolagi kehe nei ke manamanatu ke he fakafifitakiaga mitaki ha Tanielu mo e tau kapitiga tokotolu haana. Pete kua kelea muitui e fakamatakutaku, ne fakatumau a lautolu nei ke momoui fakatatau ke he tau matapatu fakaakoaga faka-Atua. Magaaho ne tu hagahagakelea e tau momoui ha lautolu, ne gahua a Tanielu mo e “pulotu mo e iloilo” mo e fakalilifu ke he pule tokoluga he patuiki. (2:14-16) He magaaho ne peehi e matakupu ki a lautolu, ne talia he tau Heperu e gutuumu ne puho ai e afi ka e nakai tapuaki tupua, ti talia foki e Tanielu e ana leona ka e nakai oti e tonuhia haana ke liogi ki a Iehova. He tau tuaga takitaha, ne foaki e Iehova e puipuiaga. (3:4-6, 16-18, 27; 6:10, 11, 23) Ne fakatoka e Tanielu e fakafifitakiaga mitaki lahi he falanaki he liogi ki a Iehova ko e Atua.—2:19-23; 9:3-23; 10:12.

20 Ko e tau fakakiteaga ha Tanielu kua ofoofogia mo e fakamalolō ke he tua ke manamanatu ki ai. Fakamua, manamanatu la ke he fā e fakakiteaga hagaao ke he tau pule malolō he lalolagi: (1) Ko e fakakiteaga ke he tupua matakutakuina, ne hukui he ulu auro haana e kautu he tau patuiki i Papelonia ne kamata ia Nepukanesa, ne mole ia ti tolu e kautu ne tūtū hake, tuga ne fakatino he falu vala he tupua. Ko e tau kautu nei ne tuki malipilipi he “maka,” mo e eke ai mo “kautu nakai fakaoti tukulagi,” ko e Kautu he Atua. (2:31-45) (2) Ti mumui mai e tau fakakiteaga galo ha Tanielu, fakamua ko e tau manu favale lalahi ne fa, nukua hukui e “tau patuiki ia ne toko fa.” Ko lautolu nei ne tuga e leona, ko e urosa, ko e nameri ne fa e ulu, mo e manu favale ne nifo lapatoa lalahi, hogofulu e hoe, mo e taha e hoe tote fakamui. (7:1-8, 17-28) (3) Matutaki ai, ko e fakakiteaga he mamoe taane (Metai-Peresia), ko e koti taane (Heleni), mo e hoe tote. (8:1-27) (4) Fakahiku ai, kua ha ha ia tautolu e fakakiteaga he patuiki he faahi toga mo e patuiki he faahi tokelau. Kua fakamaama fakahako mai he Tanielu 11:5-19 e fetotokoaki ha Aikupito mo e tau huli a Seleucid mai he Kautu a Alesana Lahi i Heleni he mole e mate ha Alesana he 323 F.V.N. Mai he kupu 20 ne matutaki e perofetaaga ke tuku fakapapahi e tau hukui he tau motu he faahi toga mo e faahi tokelau. Ne talahau e Iesu hagaao ke he “mena vihiatia ke moumou aki” (11:31), he perofetaaga haana hagaao ke he fakamailoga he ha ha hinei haana, kua fakakite e fetotokoaki he pule nei he tau patuiki ne ua ti matutaki ke hoko hifo ke he “fakaotiaga he lalolagi.” (Mata. 24:3, NW) Kua mafanatia ha e maveheaga he perofetaaga ko e “tau aho ke matematekelea ai; nakai kitia ha vaha pihia tali he fakatoka eke e tau motu ke hoko mai ke he vaha ia,” to tu hake a Mekaeli ke utakehe e tau motu nakai mahani Atua mo e tamai e mafola ke he tau tagata ne omaoma!—Tani. 11:20–12:1.

21 Ti, ha ha i ai e perofetaaga ha Tanielu ke he “fitugofulu e vaha tapu.” He mole e 69 e vaha tapu to hau e “Mesia ko e Iki.” Mooli ai, ne 483 e tau (69 fakalahi aki e 7 e tau) he mole e “poaki” ke liu atihake a Ierusalema, tuga ne fekau e Aretaseta he tau ke 20 aki he pule a ia mo e fakagahua ai e Nehemia i Ierusalema, ne papatiso a Iesu ko e Nasareta he Vailele ko Ioritana mo e fakauku ai ke he agaaga tapu, mo e eke ai ko e Keriso, po ke Mesia (kakano, Ko Ia ne Fakauku).g Ko e tau 29 V.N. a ia. Ka mole ia, tuga ni he talahau tuai foki e Tanielu, ne hoko mai e “fakahikuaga” he magaaho ne moumou a Ierusalema he 70 V.N.—Tani. 9:24-27; Luka 3:21-23; 21:20.

22 He miti ha Nepukanesa hagaao ke he akau ne hio, tuga ne fakamau ia Tanielu veveheaga 4, ne tutala ke he patuiki ne fakatokoluga ke he tau mena haana ne kautū ki ai mo e mauokafua ke he haana malolō ni, ati fakatokolalo ai e Iehova ko e Atua. Ne taute a ia ke moui ko e manu ke he fonua ato iloa e ia “kua pule a [Ia] ne Mua ue atu ke he kautu he tau tagata, ti tuku atu ai foki e ia kia [ia] kua finagalo ki ai a ia.” (Tani. 4:32) To eke kia a tautolu he vahā nei ke tuga a Nepukanesa ne fakatokoluga ke he tau mena ne kautū ki ai a tautolu ti falanaki ai ke he malolō he tagata, ati lata ke fafati he Atua e fakahala ki a tautolu, po ke to nava fakapulotu kia a tautolu ko Ia e Pule he kautu he tau tagata mo e falanaki a tautolu ke he Kautu haana?

23 Ko e amaamanakiaga ke he Kautu kua omoi mai he tohi katoa a Tanielu ke he puhala omoomoi ke he tua! Ne fakakite a Iehova ko e Atua ko Ia e Pule Katoatoa Mua Ue Atu ne fakatū e Kautu ka nakai fakaoti tukulagi mo e to tuki malipilipi e tau kautu oti. (2:19-23, 44; 4:25) Kua fakaohooho foki e tau patuiki pouliuli ko Nepukanesa mo Tariu ke talahau e mua ue atu ha Iehova. (3:28, 29; 4:2, 3, 37; 6:25-27) Ne fakaheke mo e fakatokoluga ai ki a Iehova ko Ia Mai i Tuai Haana Tau Aho ko ia ka fakafili e matakupu he Kautu mo e age ke he “Taha kua tuga e Tama he tagata” e “pule [tukulagi], mo e fakahekeaga, mo e kautu, kia fekafekau kia ia e tau motu oti, mo e tau kautu, mo e tau vagahau kehekehe.” Ko “lautolu ne tapu kia ia ne Mua ue atu” ka fakalataha mo Keriso Iesu, “ko e Tama he tagata,” ke he Kautu. (Tani. 7:13, 14, 18, 22; Mata. 24:30; Fakakite. 14:14) Ko ia ko Mekaeli, ko e tama patuiki ne mua atu, ka fakagahuahua e pule Kautu haana ke tuki malipilipi mo e fakaotioti e tau kautu oti he lalolagi tuai nei. (Tani. 12:1; 2:44; Mata. 24:3, 21; Fakakite. 12:7-10) Mai he maama e tau perofetaaga mo e tau fakakiteaga nei kua lata ke fakamalolō a lautolu ne ofania e tututonu ke omoi a lautolu mo e tafeliuaki ke he tau lau tohi he Kupu he Atua ke moua e “tau mena ke ofo [mooli] ai” he finagalo he Kautu he Atua ne kua fakakite ki a tautolu, puhala mai he tohi omoomoi mo e aoga ha Tanielu.—Tani. 12:2, 3, 6.

[Tau Matahui Tala]

a Insight on the Scriptures, Vol. 1, lau 1269.

b Insight on the Scriptures, Vol. 1, lau 283.

c Archaeology and the Bible, 1949, George A. Barton, lau 483.

d The Yale Oriental Series · Researches, Vol. XV, 1929.

e Archiv für Orientforschung, Vol. 18, 1957-58, lau 129.

f Ne kamata mooli a Pelesara ke pule ko e hagai patuiki he tau ke tolu aki he pule a Naponitusi. Ne talitonu ai na kamata pule a Naponitusi he 556 F.V.N., ko e tau ke tolu aki he pule a ia ka ko e “tau fakamua a Pelesara” kua maaliali ai ko e 553 F.V.N.—Tanielu 7:1; kikite Insight on the Scriptures, Vol. 1, lau 283; Vol. 2, lau 457.

g Nehemia 2:1-8; kikite foki e Insight on the Scriptures, Vol. 2, lau 899-901.

    Tau Tohi Faka-Niue (1982-2025)
    Saini ki Fafo
    Saini ki Loto
    • Faka-Niue
    • Tufa
    • Tau Manako
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Tau Kupu Fakaaoga
    • Fakavēaga Fakatagata
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Saini ki Loto
    Tufa