Tohi he Tohi Tapu Numera 35—Hapakuka
Tagata Tohia: Hapakuka
Matakavi Tohia: Iuta
Katoatoa he Tohia: k. 628 F.V.N.(?)
KO HAPAKUKA taha he tau perofeta ikiiki he tau Tohiaga Tapu Heperu. Pete ia, ko e fakakiteaga mo e fakailoaaga malolō haana ne omoomoi he Atua kua nakai ikiiki e tau kakano ke he tau tagata Haana. Kua fakamalolō mo e atihake foki, ne laveaki he perofetaaga haana e tau tagata he Atua he tau magaaho tupetupe. Ne ua e kupu mooli omoomoi lahi kua fakamaama he tohi: Ko Iehova ko e Atua Pule Katoatoa he Lagi mo e Lalolagi, mo e momoui e tau tagata tututonu ke he tua. Ne eke foki e tohi mo hatakiaga ki a lautolu ne totoko ke he tau fekafekau he Atua mo lautolu ne talahau fakavai ko e tau tagata haana. Kua fakatoka ai e puhala ma e tua malolō ki a Iehova, ne latatonu a ia mo e tau lologo fakaheke oti.
2 Ne hafagi e tohi a Hapakuka: “Ko e kavega [po ke fakailoaaga malolō] ne kitia ai he perofeta ko Hapakuka.” (Hapa. 1:1) Ko hai e perofeta nei ko Hapakuka (faka-Heperu, Chavaq·quqʹ), ne kakano e higoa “Kuku Fakamalolō”? Ne nakai fai tala hagaao ke he tau mamatua, magafaoa, tau tuaga he moui, po ke mate ha Hapakuka. Ne nakai mahino ko e tagata Levi ta leo kofe ka ia he faituga, ka e fakakite mai pihia he matahiku kupu ne ha ha he fakaotiaga he tohi: “Ma e uhu lologo ke he tau nekina.”
3 I ne fe ne talahau e Hapakuka e tau fakailoaaga fakaperofeta haana? He kitia ai ke he matahiku kupu ne totoku i luga mo e tau kupu “Ko Iehova ha he faituga tapu hana” kua fakakite mai na mau agaia e faituga i Ierusalema he magaaho ia. (2:20) Ko e mena nei, lafi aki e fekau he perofetaaga, ne fakakite kua talahau ai he teitei moumou a Ierusalema he 607 F.V.N. Ka e fiha e tau ato moumou ai? Liga he oti e pule he patuiki matakutaku Atua ko Iosia he 659-629 F.V.N. Kua fakakite he perofetaaga e fakamailoga he talahau tuai e gahua ka nakai talitonu ai he tau tagata i Iuta pete ne tala age. Ko e heigoa e mena nei? Ko e fakatū hake he Atua e tau Kaletaia (tau Papelonia) ke fakahala a Iuta ne nakai tua fakamooli. (1:5, 6) Liga felauaki e mena nei mo e vala fakamua he pule he patuiki tapuaki tupua ko Iehoakima, ko e magaaho ne tupu lahi e nakai talitonu mo e nakai fakafili tonu i Iuta. Ne tuku e Farao Neko a Iehoakima ke he nofoaga patuiki, ti ha ha e motu i lalo hifo he fakaohoohoaga ha Aikupito. Ha kua ha ha he tau tuaga ia, ne liga manamanatu e tau tagata to nakai fakaai a Papelonia ke totoko atu ki a lautolu. Ka e fakakaumahala e Nepukanesa a Farao Neko he tauaga i Karekemisa he 625 F.V.N., ti kaumahala e pule malolō a Aikupito. Ne liga fitā he talahau e perofetaaga ato tupu e mena ia. Ti tuhi atu ai ke he kamataaga he pule a Iehoakima (ne kamata he 628 F.V.N.), ko Hapakuka taha ne moui he vahā a Ieremia.
4 Iloa fēfē e tautolu kua mai he agaaga he Atua e tohi? Kua fakamooli mai he tau ketaloko i tuai he tau Tohiaga Tapu Heperu e fakakanona he Hapakuka. Pete kua nakai totoku e lautolu e higoa he tohi, kua maaliali ne tuku fakalataha ai mo e tau tohi ha lautolu he ‘tau Perofeta Ikiiki hogofulumaua,’ ane mai nakai fai Hapakuka to nakai katoa e 12. Ne mailoga he aposetolo ko Paulo ko e vala he tau Tohiaga Tapu omoomoi ti fatiaki fakahako mai ia Hapakuka 1:5, he hagaao ki ai ko e taha mena “ne talahau mai ai ke he tau perofeta.” (Gahua 13:40, 41) Ne lagaloga e hagaao a ia ke he tohi a Hapakuka he tau tohi haana. Ko e fakamooliaga he tau kupu ha Hapakuka ki a Iuta mo Papelonia kua maaliali ko ia e perofeta mooli ha Iehova, ne vagahau ai ke he haana higoa mo e haana lilifu.
5 Ne tolu e veveheaga he tohi a Hapakuka. Ko e tau veveheaga ua fakamua ko e tau fakatutalaaga he tagata tohia mo Iehova. Ne fakakite mai e malolō he tau Kaletaia, pihia mo e maanu ne tatali e motu Papelonia ki ai, ko e motu ne fakalaulahi e tau mena ne nakai ko e haana, ne moua ke he puhala kelea e tau koloa ma e haana fale, ne talaga e maaga he fakamaligi toto, mo e tapuaki ke he tupua talaga. Ne tutala e veveheaga tolu ke he lilifu ue atu ha Iehova he aho he tauaga, mo e nakai fakaai ke totoko e malolō mo e hakahakau he puhala amanaki ti hikihiki. Ko e veveheaga nei ko e tau liogi tagi fekapai ti kua fakahigoa “ko e taha tohi kua mua atu e mitaki mo e fuluola ke he holoaga katoa he tau poeme faka-Heperu.”a
KAKANO NE AOGA AI
12 He mailoga e perofetaaga ha Hapakuka kua aoga ke fakaako ai, ne tolu e magaaho kehekehe ne fatiaki mai e aposetolo ko Paulo he veveheaga 2 kupu 4. He peehi ko e tala mitaki e malolō he Atua ma e fakamouiaga ke he tau tagata oti ne tua, ne tohi a Paulo ke he tau Kerisiano i Roma: “Ha kua fakakite mai ai e tututonu he Atua ke he tua kia lautolu kua tua, tuga ne tohi mai, To moui e tagata tututonu ke he tua.” He tohi ke he tau Kalatia, ne omoi e Paulo e manatu ko e mena moua e monuina ka tua: “Nakai talahaua tututonu taha ke he fakatufono kua mua he Atua; ha ko e mena, To moui e tagata tututonu ke he tua.” Ne tohi foki e Paulo he tohi haana ke he tau Heperu kua latatonu e tau Kerisiano ke fakakite kua gahuahua e tua ka fakamoui e tagata, ti liu a ia hagaao ke he tau kupu ha Iehova ki a Hapakuka. Pete ia ne nakai fatiaki hokoia e ia mai he tau kupu a Hapakuka, “ka e moui e tagata tututonu ke he tua,” ka e he falu kupu haana ne talahau he Septuagint Heleni: “Kaeke foki ke tukumuli, nakai fiafia haku a loto kia ia.” Ti fakaoti e ia he pehē: Ka ko tautolu “kua tua ke momoui ai e tau [“solu,” NW].”—Roma 1:17; Kala. 3:11; Hepe. 10:38, 39.
13 Kua aoga lahi e perofetaaga ha Hapakuka ke he tau Kerisiano he vahā nei, ne lata ke moua e malolō aoga lahi. Kua fakaako ke falanaki ke he Atua. Kua aoga foki ke hataki falu ke he tau fakafiliaga he Atua. Ko e fakaakoaga hataki kua malolō lahi: Kia nakai manatu kua mule lahi e tau fakafiliaga he Atua; to “hoko mai ni.” (Hapa. 2:3) Nakai kaumahala, ne fakamooli e perofetaaga he moumouaga ha Iuta he tau Papelonia, ti hoko mooli foki e tapaki ki a Papelonia ni, ne uta he tau Metai mo e tau Peresia e maaga he 539 F.V.N. Ko e hatakiaga mooli ke talitonu e tau kupu he Atua! Ati kitia ai he aposetolo ko Paulo e aoga ke fatiaki mai ia Hapakuka he hataki e tau Iutaia he vahā haana ke tua: “Hanai, a mutolu neke hoko kia mutolu e mena ne talahau mai ai ke he tau perofeta. Ko mutolu ne fakalialia atu, kia kikite mai a, mo e ofo, mo e [moumou]; ha ko e mena eke ai ni e au e gahua ke he tau aho ha mutolu, ko e gahua pete ni he fakamatala e taha kia mutolu, ka e nakai talia e mutolu.” (Gahua 13:40, 41; Hapa. 1:5, LXX) Ko e tau Iutaia nakai tua to nakai fanogonogo ki a Paulo, tuga ni he nakai talitonu a lautolu ke he hatakiaga ha Iesu ke he moumouaga ha Ierusalema; ne matematekelea a lautolu ha ko e nakai tua he magaaho ne moumou he tau kautau Roma a Ierusalema he 70 V.N.—Luka 19:41-44.
14 Pihia foki he vahā nei, kua fakamalolō he perofetaaga ha Hapakuka e tau Kerisiano ke taofi mau e tua malolō, he nonofo he lalolagi ne puke he favale. Kua lagomatai a lautolu ke fakaako falu mo e tali e hūhū ne fa e hūhū he tau tagata he lalolagi katoa, To fakahoko kia he Atua e ita lahi ke he tau tagata mahani kelea? Mailoga la e tau kupu he perofetaaga: “Kia tatali atu ki ai; ha ko e mena to hoko mai ni, nakai mule mai.” (Hapa. 2:3) Ko e heigoa ni e tau mena tutupu he lalolagi, ne manatu e lautolu ne fakauku kua toe he hakega he Kautu e tau kupu ha Hapakuka hagaao ke he ita tafuā ha Iehova he vahā kua mole: “Ne haele atu a koe ke fakamoui hau a motu, ke fakamoui a ia ne fakauku e koe.” (3:13) Ko Iehova mooli ko e “Tapu” ha lautolu mai tuai tigahau, mo e ko e “Maka Tumau” ka fakatonu a lautolu ne mahani kelea mo e foaki e moui ki a lautolu ne iloilo he haana fakaalofa. Ko lautolu oti ne ofania e tututonu ka olioli ke he haana Kautu mo e pule katoatoa, he pehē: “Ka ko au to olioli ni au kia Iehova, to fiafia ni au ke he Atua he haku a Fakamouiaga. Ko e Iki [“Pule Katoatoa,” NW] ko Iehova, ko e haku a malolo a ia.”—1:12; 3:18, 19.
[Matahui Tala]
a The Book of the Twelve Minor Prophets, 1868, E. Henderson, lau 285.