Kolo Toko he FATATOHI INITANETE
Kolo Toko
FATATOHI INITANETE
Faka-Niue
ā
  • ā ē ī ō ū
  • TOHI TAPU
  • TAU TOHI
  • TAU FELEVEIAAGA
  • bsi07 lau 21-23
  • Tohi he Tohi Tapu Numera 34—Nahuma

Nakai fai vitiō ma e fifiliaga nei.

Fakamolemole, fai lekua ke moua e vitiō.

  • Tohi he Tohi Tapu Numera 34—Nahuma
  • ‘Tau Tohiaga Tapu Oti Kana’—Tonutika mo e Aoga, Volume 15
  • Tau Vala Mataulu
  • KAKANO NE AOGA AI
‘Tau Tohiaga Tapu Oti Kana’—Tonutika mo e Aoga, Volume 15
bsi07 lau 21-23

Tohi he Tohi Tapu Numera 34​—Nahuma

Tagata Tohia: Nahuma

Matakavi Tohia: Iuta

Katoa he Magaaho: Ato hoko e 632 F.V.N.

“KO E kavega [po ke fakailoaaga malolō] a Nineva.” (Nahu. 1:1) Ne kamata e perofetaaga ha Nahuma aki e tau kupu hataki nei. Ka ko e ha ne talahau e ia e fakailoaaga malaia nei? Ko e heigoa ne iloa hagaao ki a Nineva i tuai? Ne fakakatoa e Nahuma e fakamauaga tala tuai ha Nineva ke he tolu e kupu: ‘maaga keli tagata.’ (3:1) Ne ua e tanakiaga maka he kaukau uta he Vailele Tigris he taha faahi he maaga foou ko Mosul, he faahi tokelau ha Iraka, ne fakamailoga e matakavi ne tu ai a Nineva i tuai. Ne puipui he tau kaupa mo e vai ne takai viko ai mo e ko e maaga lahi he Kautu Asuria he talahau he vala fakamui he fakamauaga tala tuai. Pete ia, ko e kamataaga he maaga kua liu taha ke he vahā a Nimorota, ko e “toa ke tutuli manu ki mua a Iehova . . . Ko e motu foki ia ne fina atu ai a Asur[i]a, mo e ati e ia a Nineva.” (Kene. 10:9-11) Ne kelea mooli e kamataaga ha Nineva. Ne talahaua pauaki ai he vahā ne pule a Sarekona, Sanerivi, Esarata, mo Asenapa, he matahiku he vahā he Kautu Asuria. He tau latau mo e tau kautūaga, ne fakamonuina e ia a ia aki e tau koloa ne fofō he tau mo e talahaua ai he mahani vale, he fakatutū e tau puhala fakamatematekelea muitui ne fafati ke he tokologa ne tapaki.a Ne talahau e C. W. Ceram, he lau 266 he tohi haana Gods, Graves and Scholars (1954): “Ne manatu lahi he tau tagata a Nineva ha ko e kelipopo tagata, fofō, tapeehi, mo e ekefakakelea a lautolu ne lolelole; he latau mo e tau puhala mahani favale oti kana; ke he tau gahua fakamaligi toto he tau kautu ne pule ne tautaofi mo e fakamatakutaku e tau tagata mo e kelipopo foki he tau fi ne mua atu e favale ia lautolu.”

2 Ka e kua e lotu ha Nineva? Ne tapuaki a ia he tau fale tapu lalahi he tau atua, laulahi ne tamai i Papelonia. Ne ole lalagoaga e tau pule haana ke he tau atua nei he o atu a lautolu ke moumou mo e fakaotioti, mo e omoi he tau ekepoa lotokai haana e tau matagahua haana ke kautū ha kua amanaki ke he totogi lahi mai he tau koloa ka fofō he tau. I loto he tohi haana Ancient Cities (1886, lau 25), ne pehē a W. B. Wright: “Ne tapuaki a lautolu ke he malolō, mo e talahau ni e tau liogi ha lautolu ke he tau tupua lalahi ne talaga ke he tau maka, ko e tau alaga lalahi he tau leona mo e tau povi, tau pekau aeto, mo e tau ulu tagata ne fakatai ke he malolō, maō, mo e kautū. Ko e feua he motu ko e latau, mo e ko e tau ekepoa ko e tau tagata fakaohooho tumau ke he tau. Ne lahi a lautolu ia ke leveki mai he tau koloa ne moua he tau, ne kotofa pauaki e pasene he tau koloa ia ma lautolu ato tufatufa ke he tau tagata e tau mena ne toe, ko e hou nei ke he tau mena fofō nukua tutupu lahi ai ha ko e lotu.”

3 Pete kua kū e perofetaaga ha Nahuma, kua loga lahi e tau mena aoga i ai. Ko e mena ni ne iloa e tautolu ke he perofeta ne haia he tau kupu hafagi: “Ko e tohi he fakakiteaga kia Nahuma ko e tagata Elekosi.” Ko e higoa haana (faka-Heperu, Na·chumʹ) kua kakano “Tagata Fakamafana.” Ko e fekau haana kua nakai fakamafana ki a Nineva, ka e ke he tau tagata mooli he Atua, kua talahau e fakatotoka mooli mo e tukulagi mai he fi vale lahi mo e malolō. Kua mafanatia foki he nakai totoku e Nahuma e tau agahala he tau tagata ni haana. Pete kua nakai iloa mooli e tokaaga ha Elekosi, ne ligaliga tohi e perofetaaga i Iuta. (Nahu. 1:15) Ko e veliaga a Nineva he 632 F.V.N., ne nakai la tupu ia he magaaho ne fakamau e Nahuma e perofetaaga haana, ti fakatatai e ia e mena nei ka tupu ke he veliaga ha No-amoni (Thebes, i Aikupito) ne tupu ato hoko e mena nei. (3:8) Ati, liga tohi e Nahuma e perofetaaga haana he taha magaaho he magahala nei.

4 Kua mahino lahi e puhala ne tohi aki. Ne nakai fai kupu lafi teao ki luga. Ko e aga malolō mo e mooli kua felauaki ko e vala he tau tohiaga ne omoomoi he agaaga. Ne mitaki lahi a Nahuma he fakamaama e tau logonaaga mo e makai he amanaki ti hikihiki mafiti he tau kupu, pihia foki mo e tau kupu lilifu, mahino e tau kupu fakatino, mo e kehe lahi e tau alaga kupu ne fakamaama aki. (1:2-8, 12-14; 2:4, 12; 3:1-5, 13-15, 18, 19) Lahi he veveheaga fakamua ne kitia ke tohi ai ke he puhala he tau matatohi pauaki fakapoeme. (1:8, matahui tala, NW) Ne hokulo e puhala tohi ha Nahuma ha kua taha ni e matapatu kupu he tohi katoa haana. Ne talahau e ia e vihiatia lahi ke he fī nakai mahani fakamooli ha Isaraela. Nukua kitia hokoia ni e ia e malaia ha Nineva.

5 Kua mooli e tonutika he perofetaaga ha Nahuma ha kua hakotika e fakamooliaga. He vahā a Nahuma, ko hai foki ka ko e perofeta ni ha Iehova ne loto malolō ke talahau tuai ko e maaga lahi fakatokoluga ha Asuria mo e pule malolō he lalolagi to kaumahala ai he “pa ne puipui aki e vailele,” to ulu ki lalo e fale patuiki haana, ti ‘fakaotioti mo e fakamahakava a ia, kua eke mo tau mena kua moumou’? (2:6-10) Kua fakakite he tau mena tutupu ne mumui mai kua omoomoi mooli he Atua e perofetaaga. Ko e tau fakamauaga he patuiki Papelonia ko Nabopolassar ne fakamaama e tapaki he tau Metai mo e tau Papelonia a Nineva: “Ko e maaga [ne liliu e lautolu] ke he tau tumutumu malona mo e tau fakaputuaga (he tau otaota) . . . ].”b Ne malona katoatoa ai ati nimo e tokaaga ha Nineva ke he loga e senetenari. Falu tagata tuhituhi ne fakafiufiu e talahauaga he Tohi Tapu ke he manatu nei, he pehē ko e mena nakai fai Nineva tuai ni tali mai.

6 Ka e, ke lafi ke he fakamooliaga he tonutika he tohi a Nahuma, ne moua e matakavi ne tū ai a Nineva, ti kamata e keli hake i ai he senetenari ke 19 aki. Ne fuafua ko e totou miliona e tau tone kelekele ka aku kehe ke keli hake katoatoa ai. Ko e heigoa kua keli hake i Nineva? Ko e tau mena loga ne lalago e tonutika he perofetaaga ha Nahuma! Ma e fakatai, ko e tau maka talai mo e tau matatohi ne fakamooli e favale ha Nineva, mo e haia foki e tau maka he tau tupua tā ko e tau leona mo e tau povi lalahi ne fai pekau. Ko e mena ia ni ne pehē a Nahuma hagaao ki ai ko e “ofaga leona”!—2:11.c

7 Kua kitia e kanona he tohi a Nahuma ha kua talia he tau Iutaia ko e vala he tau Tohiaga Tapu omoomoi. Kua lautatai katoatoa mo e Tohi Tapu katoa. Ne talahau e perofetaaga ke he higoa a Iehova, nukua fakakite e fakamooliaga malolō ke he tau aga mo e tokoluga ue atu haana.

KAKANO NE AOGA AI

11 Ne fakakite he perofetaaga ha Nahuma e falu matapatu fakaakoaga he Tohi Tapu. Ko e tau kupu hafagi he fakakiteaga ne fatiaki e kakano ne age he Atua e fakatufono ke uaaki he Tau Fakatufono Hogofulu: “Ko Iehova ko e Atua ita tafua a ia.” Nakai leva he mole, ne talahau fakamooli to ‘lalago atu e ia kia lautolu kua fai fi kia ia.’ Ko e fakatokoluga favale mo e tau atua pouliuli ha Asuria nukua nakai maeke ke fakahao a ia ka fakahoko e fakahala ha Iehova. Maeke ia tautolu ke mauokafua to hoko ni ke he magaaho ha Iehova ti fafati pihia e ia e fakafili tonu ki a lautolu oti ne mahani kelea. “Ko Iehova kua fakatuai hana ita ka e lahi hana malolo; nakai toka noa e ia a lautolu kua hala.” Ti ko e fakafili tonu mo e mua ue atu ha Iehova kua fakatokoluga ai ke he puhala ne moumou ai a Asuria ko e motu malolō. Ko Nineva ne ‘fakaotioti moli mo e fakamahakava, kua eke mo tau mena kua moumou.’—1:2, 3; 2:10.

12 He fakakite e kehekehe mo Nineva ne ‘mate popo katoatoa,’ ne fakailoa e Nahuma e fakafoouaga ma e ‘lilifu ha Iakopo mo Isaraela.’ Ne fakafano foki e Iehova e tala mitaki ke he tau tagata haana: ‘Kitiala, ha ha i luga he tau mouga e tau hui hana kua talahau mai e tala mitaki, ko ia kua ogo mai e mafola.’ Ko e ogo nei he mafola kua hagaao ke he Kautu he Atua. Iloa fēfē e tautolu e mena nei? Maaliali ai ha kua fakaaoga e Isaia e talahauaga taha ia, ka e lafi e ia e tau kupu: “Ko ia kua ogo mai e monuina, kua talahau mai e tala mitaki; kua fakailoa mai e fakamouiaga; kua pehe mai kia Siona, Kua pule hau a Atua.” (Nahu. 1:15; 2:2; Isaia 52:7) Pihia foki, ne fakaaoga he aposetolo ko Paulo e talahauaga ia Roma 10:15 ki a lautolu ne fakafano e Iehova ko e tau Kerisiano ke fakamatala e tala mitaki. Ne fakapuloa e lautolu ia e “tala mitaki nai he kautu.” (Mata. 24:14) Mooli ai ke he kakano he higoa haana, ne tamai e Nahuma e fakamafanaaga lahi ma lautolu oti ne kumi e mafola mo e fakamouiaga ne fakalataha mo e Kautu he Atua. Ko e tau mena oti nei to fakamooli e “mahani mitaki a Iehova, ko e taue a ia ke he aho matematekelea; kua iloa e ia a lautolu kua tua kia ia.”—Nahu. 1:7.

[Tau Matahui Tala]

a Insight on the Scriptures, Vol. 1, lau 201.

b Ancient Near Eastern Texts, tuku fakalataha e J. B. Pritchard, 1974, lau 305; tau parakete mo e tau parenetesisi ko e ha lautolu; Insight on the Scriptures, Vol. 1, lau 958.

c Insight on the Scriptures, Vol. 1, lau 955.

    Tau Tohi Faka-Niue (1982-2025)
    Saini ki Fafo
    Saini ki Loto
    • Faka-Niue
    • Tufa
    • Tau Manako
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Tau Kupu Fakaaoga
    • Fakavēaga Fakatagata
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Saini ki Loto
    Tufa