Kolo Toko he FATATOHI INITANETE
Kolo Toko
FATATOHI INITANETE
Faka-Niue
ā
  • ā ē ī ō ū
  • TOHI TAPU
  • TAU TOHI
  • TAU FELEVEIAAGA
  • w08 4/1 lau 11-14
  • Ko e Ha ne Liogi ke he Higoa a Iesu?

Nakai fai vitiō ma e fifiliaga nei.

Fakamolemole, fai lekua ke moua e vitiō.

  • Ko e Ha ne Liogi ke he Higoa a Iesu?
  • Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2008
  • Tau Vala Mataulu
  • Tau Tohi Pihia Foki
  • “Ko e Hikiaga Lahi he Fakamauaga Tuai he Liogi”
  • Ko e Higoa “Kua Mua ke he Tau Higoa Oti Kana”
  • Nakai Ni ko e Aga Fa Mahani
  • Liogi Fefe ke Logona he Atua
    Ko e Kupu Mooli ke Takitaki Atu ai ke he Moui Tukulagi
  • Fakatata Atu ke he Atua he Liogi
    Ko e Heigoa ne Fakaako Mooli he Tohi Tapu?
  • Hagaao ke he Tau Liogi ne Logona he Atua
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2009
  • Ko e Ha ne Liogi Puhala he Higoa a Iesu?
    Tau Hūhū Tohi Tapu kua Tali
Kitia Foki
Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2008
w08 4/1 lau 11-14

Ko e Ha ne Liogi ke he Higoa a Iesu?

KUA fa fakaako e Iesu hagaao ke he liogi. He vahā haana, ne liogi e tau takitaki lotu Iutaia ke he “tau mafegahala.” Ko e ha? “Kia kitia he tau tagata a lautolu.” Maaliali ai, ne manako a lautolu ke nava he tau tagata e tuaga tapu ha lautolu. Tokologa ne loloa mo e liu fatiaki e tau liogi, ke tuga to talia e tau liogi ha lautolu ka talahau ‘loga e tau kupu.’ (Mataio 6:5-8) Ne fakakite e Iesu e tau gahua pihia ke fakateaga, ati lagomatai e ia e tau tagata loto fakamooli ke iloa e tau mena kua lata ke kalo mai ai he magaaho ka liogi. Pete ia, ne mua atu e mena ne fakaako e ia ke he puhala liogi ne nakai lata.

Ne fakaako e Iesu kua lata e tau liogi ha tautolu ke fakakite e tau manako ha tautolu ke kitia e higoa ha Iehova kua fakatapu, ma e Kautu Haana ke hoko mai, mo e ke taute e finagalo Haana. Ne fakaako foki e Iesu kua latatonu ke ole ke he Atua ke lagomatai a tautolu ke he tau mena fakatagata. (Mataio 6:9-13; Luka 11:2-4) He fakaaoga e tau fakataiaga, ne fakakite e Iesu kua lata ia tautolu ke fakamakamaka, tua, mo e mahani fakatokolalo kaeke ke logona e tau liogi ha tautolu. (Luka 11:5-13; 18:1-14) Ti omoomoi e ia e fakaakoaga haana puhala ni he haana tau fakafifitakiaga.—Mataio 14:23; Mareko 1:35.

Ne lagomatai mooli he fakaakoaga nei e tau liogi he tau tutaki ha Iesu ke holo ki mua. Ka e fakatali a Iesu ke he pō fakahiku haana he lalolagi ato foaki ke he haana tau tutaki e fakaakoaga aoga lahi he liogi.

“Ko e Hikiaga Lahi he Fakamauaga Tuai he Liogi”

Laulahi he po fakahiku ne fakaaoga e Iesu ke fakamafana e tau aposetolo tua fakamooli haana. Ko e magaaho tonu a ia ke fakakite taha mena foou. “Ko au nai ko e puhala, mo e kupu moli, mo e moui,” he talahau e Iesu. “Nakai hau taha ke he Matua, ka noa mo au.” Fakamui, ne mavehe mo e fakamafana a ia ki a lautolu: “Ko e tau mena oti foki ke ole atu ai a mutolu ke he haku a higoa, to eke ni e au, kia fakaheke ai e Matua ha ko e Tama. Kaeke ke ole atu e mutolu ha mena ke he haku a higoa, to eke ni e au.” Ke he vala fakahiku he fakatutalaaga haana, ne pehē a ia: “Kua hoko mai ke he vaha nai nakala ole atu a mutolu ha mena, ha ko e haku a higoa. Ati ole atu a, ti moua ni e mutolu, kia katoatoa ai ha mutolu a fiafia.”—Ioane 14:6, 13, 14; 16:24.

Kua aoga lahi e tau kupu nei. Ne fakamaama he taha tohi “ko e hikiaga lahi he fakamauaga tuai he liogi.” Ne nakai pehē a Iesu kua lata e liogi ke he Atua ke fuluhi atu ki a ia. Ka e, ne hafagi e ia e hala foou ke ō atu ki a Iehova ko e Atua.

Mooli, ne fanogonogo tumau e Atua ke he tau liogi he tau fekafekau tua fakamooli haana. (1 Samuela 1:9-19; Salamo 65:2) Ka e mai he magaaho ne eke e tau Isaraela mo tau tagata he maveheaga he Atua, ko lautolu ne manako ke logona e tau liogi ha lautolu kua lata ke mailoga ko Isaraela ko e motu fifili he Atua. Ti, he magaaho fakamui, mai he magaaho a Solomona, ne lata ia lautolu ke mailoga ko e faituga ko e matakavi ne fifili he Atua ke taute e poa. (Teutaronome 9:29; 2 Nofoaga he Tau Patuiki 6:32, 33) Pete ia, ko e fakatokaaga he tapuakiaga nei kua nakai tukulagi. Tuga ne tohia he aposetolo ko Paulo, ko e Fakatufono ne foaki ki a Isaraela mo e tau poa ne foaki he faituga ko e “ata he tau mena mitaki ne tatali, ka e nakai ko e fakatai tonu he tau mena ia.” (Heperu 10:1, 2) Kua lata ni e ata ke hukui he mena mooli. (Kolose 2:17) Tali mai he 33 V.N., ko e fakafetuiaga he tagata mo Iehova kua nakai tuai falanaki he omaoma ke he Fakatufono faka-Mose. Ka kua fakavē ke he omaoma ke he tagata ne hagaao e Fakatufono ki ai—ko Keriso Iesu.—Ioane 15:14-16; Kalatia 3:24, 25.

Ko e Higoa “Kua Mua ke he Tau Higoa Oti Kana”

Ne fakatū e Iesu e fakavēaga kua mitaki ue atu ke ō atu ki a Iehova, ti fakakite ne Iesu a ia ko e kapitiga omoomoi lahi, ko ia ne hafagi e puhala ma e tau liogi ha tautolu ke logona mo e tali he Atua. Ko e heigoa ati maeke ia Iesu ke taute e mena nei ma tautolu?

Ha kua fanau mai a tautolu oti ke he agahala, kua nakai fai gahua ne taute po ke poa e tautolu ka maeke ke fakameā mai a tautolu he ilaila nei po ke moua e tautolu e tonuhia ke fai fakafetuiaga mo e ha tautolu a Atua tapu, ko Iehova. (Roma 3:20, 24; Heperu 1:3, 4) Pete ia, ne foaki e Iesu e moui haana ko e tagata mitaki katoatoa ke totogi aki e tau agahala he tau tagata ne kua lata ke fakamoui. (Roma 5:12, 18, 19) Ko lautolu mogoia ne manako ke taute pihia kua fai magaaho ke moua e tuaga meā ki mua a Iehova mo e ke olioli e ‘vagahau fakamalolo’ ke he Atua—ka kua maeke ni e mena nei ka fakagahua e lautolu e tua ke he poa a Iesu mo e liogi ke he haana higoa.—Efeso 3:11, 12.

He magaaho ka liogi a tautolu ke he higoa a Iesu, kua fakakite e tautolu e tua ke he tolu e matagahua haana he fakakatoatoa e finagalo he Atua:(1) Ko ia “ko e Punua mamoe he Atua,” ko e poa haana ati fai fakavēaga ke fakamagalo e tau agahala. (2) Ne fakaliu tu mai e Iehova a ia ti mogonei kua eke mo “ekepoa ne mua” he tuku mai e tau mena aoga he lukutoto. (3) Ko ia tokotaha “e puhala” ke ō atu ki a Iehova he liogi.—Ioane 1:29; 14:6; Heperu 4:14, 15.

Ko e liogi he higoa a Iesu kua fakalilifu a Iesu. Ko e fakalilifu pihia kua latatonu, ha ko e finagalo a Iehova “kia fakatokotui e tau tulihui oti kana ke he higoa a Iesu . . . Kia tokutoku atu foki he tau alelo oti, ko Iesu Keriso ko e Iki a ia, ke tupu ai e fakaheke ke he Atua e Matua.” (Filipi 2:10, 11) Ka e, mua atu e aoga ha kua fakaheke a Iehova he liogi ke he higoa a Iesu, ko Ia ne foaki mai e Tama haana ke aoga a tautolu.—Ioane 3:16.

Kua lata ia tautolu ke liogi mo e ha tautolu a “loto katoa,” nakai ke he puhala fa mahani pauaki

Ti, ke maeke ia tautolu ke maama e mua ue atu he tuaga a Iesu, ne fakaaoga he Tohi Tapu e tau mataulu mo e tau matahigoa kehekehe ke fakamaama a ia. Kua lagomatai he tau mataulu nei a tautolu ke maama e tau mena aoga loga ne moua e tautolu he fakavē ke he tau mena ne taute, hane taute, mo e ka taute e Iesu ma tautolu. (Kikite e puha “Matagahua Aoga ha Iesu”.) Mooli, kua foaki ki a Iesu “e higoa kua mua ke he tau higoa oti kana.”a Kua foaki ki a ia e pule malolō katoa i luga he lagi mo e lalolagi.—Filipi 2:9; Mataio 28:18.

Nakai Ni ko e Aga Fa Mahani

E, kua lata ia tautolu ke foaki e tau liogi ke he higoa a Iesu kaeke kua manako a tautolu ke logona e Iehova e tau liogi ha tautolu. (Ioane 14:13, 14) Ka e nakai manako a tautolu ke fatiaki teao e tau kupu “ke he higoa a Iesu” ha ko e aga fa mahani. Ko e ha ne nakai lata ai?

Kikite ke he fakataiaga. He magaaho ka moua e koe e tohi mai he tagata pisinisi, liga kua tohi fakahiku aki e tau kupu fa mahani “ko e haau a fakamooli.” Kua manatu nakai a koe ko e tau kupu mooli he tagata pisinisi anei, po kua fakavē ni a ia ke he puhala tohitohi pauaki? Ti, he fakaaoga e higoa a Iesu ke he tau liogi ha tautolu kua lata ni ke fai kakano lahi nakai ke tuga e fakaotiaga he tohi fakapisinisi. Pete kua lata ia tautolu ke “liogi nakai noa,” kia taute ai e tautolu mo e ha tautolu a “loto katoa,” nakai ke he puhala fa mahani pauaki.—1 Tesalonia 5:17; Salamo 119:145.

Kalo mai fēfē a koe neke fakaaoga teao e tau kupu “ke he higoa a Iesu” ke tuga ko e talahauaga fa mahani? Ko e ha kia he manamanatu fakahokulo ke he tau mahani mafanatia ha Iesu? Manamanatu hagaao ke he tau mena ne kua fitā he taute mo e kua fakamakai a ia ke taute ma haau. He liogi, kia fakaaue ki a Iehova mo e fakaheke a ia ma e puhala homo ue atu ne fakaaoga e ia e Tama haana. He taute pihia e koe, to mauokafua lahi a koe ke he maveheaga a Iesu: “Ko e tau mena oti ke ole atu ai a mutolu ke he Matua ha ko e haku a higoa, to foaki mai e ia kia mutolu.”—Ioane 16:23.

a I loto he Expository Dictionary of New Testament Words ha Vine, ko e kupu Heleni ne liliu “higoa” kua maeke ke hagaao atu ke he “tau kakano oti he higoa, ko e pule, aga, tuaga, mua ue atu, malolō, [mo e] mitaki lahi.”

MATAGAHUA AOGA HA IESU

Ke maama katoatoa e tuaga gahua ha Iesu, kia mailoga falu mataulu, tau fakamaamaaga, mo e tau matahigoa ne hagaao ki a ia.

  • Akoako.—Ioane 13:13.

  • Amene.—2 Korinito 1:19, 20; Fakakiteaga 3:14.

  • Aposetolo.—Heperu 3:1.

  • Atamu Fakamui.—1 Korinito 15:45.

  • Atua Malolō.—Isaia 9:6.

  • Ekepoa ne Mua.—Heperu 4:14, 15.

  • Emanuela.—Mataio 1:23.

  • Iki.—Ioane 13:13.

  • Iki he Mafola.—Isaia 9:6.

  • Iki he Moui.—Gahua 3:15.

  • Ulu he Ekalesia.—Efeso 5:23.

  • Fakafili.—Gahua 10:42.

  • Fakamoui.—Luka 2:11.

  • Fakatonu Mua Ue Atu.—Isaia 9:6.

  • Hulalo.—1 Timoteo 2:5.

  • Keriso/Mesia.—Mataio 16:16; Ioane 1:41.

  • Leveki Mamoe Mitaki.—Ioane 10:11.

  • Loko.—Ioane 1:1.

  • Matua Tukulagi.—Isaia 9:6.

  • Mekaeli ko e Agelu ne Mua.—1 Tesalonia 4:16; Iuta 9.

  • Patuiki.—Fakakiteaga 11:15.

  • Punua Mamoe he Atua.—Ioane 1:29.

  • Takitaki.—Mataio 23:10.

  • Talahau Fakamoli.—Fakakiteaga 1:5.

  • Tama he Atua.—Ioane 1:34.

  • Tama he Tagata.—Mataio 8:20.

    Tau Tohi Faka-Niue (1982-2025)
    Saini ki Fafo
    Saini ki Loto
    • Faka-Niue
    • Tufa
    • Tau Manako
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Tau Kupu Fakaaoga
    • Fakavēaga Fakatagata
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Saini ki Loto
    Tufa