Kolo Toko he FATATOHI INITANETE
Kolo Toko
FATATOHI INITANETE
Faka-Niue
ā
  • ā ē ī ō ū
  • TOHI TAPU
  • TAU TOHI
  • TAU FELEVEIAAGA
  • w10 10/1 lau 3-4
  • Heigoa he Tokologa ne Matakutaku ki Ai?

Nakai fai vitiō ma e fifiliaga nei.

Fakamolemole, fai lekua ke moua e vitiō.

  • Heigoa he Tokologa ne Matakutaku ki Ai?
  • Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2010
  • Tau Tohi Pihia Foki
  • Ko e Fakamatakutaku Niukilia—To Uta Kehe Fakaoti!
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1994
  • Ko e Fakamatakutaku Niukilia—Kua Oti Tuai?
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1994
Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2010
w10 10/1 lau 3-4

Heigoa he Tokologa ne Matakutaku ki Ai?

“Nakai lata ia koe ke eke mo tagata talitonu ke he lotu ke manatu kua gutu atu a tautolu ke he matematekelea.”—STEPHEN O’LEARY, POROFESA LAGOMATAI, UNIVERSITY OF SOUTHERN CALIFORNIA.a

TALIA nakai e koe e talahauaga i luga? Ko e fufuta he tau vala tala nei to kitekite ke he falu kakano ne matakutaku e tau tagata ke he vahā anoiha. To fakakite foki e kakano kua maeke ia koe ke mauokafua to nakai fakaotioti e tau mena momoui he lalolagi. Kua fai kakano mitaki ke onoono fiafia ki mua, pete ka fakatupetupe e tau tala kua amanaki a koe ke totou.

Lahi agaia e fakamatakutaku he felakutaki niukilia. He 2007, ne hataki he Bulletin of the Atomic Scientists: “Tali mai he fakatō e pomu atomiki fakamua i Hiroshima mo Nagasaki ne fehagai e lalolagi mo e tau fifiliaga hagahaga kelea lahi pihia.” Ko e tupetupe he ha? Ne talahau he Bulletin he 2007, kavi ke he 27,000 he tau kanavaakau niukilia ne toka agaia ti 2,000 kua “mau ke fakatoka he gahoa ni e tau minuti.” Pete foki ka tote e pasene he tau kanavaakau ia ka pāpā, ko e lauiaaga to matematekelea lahi mahaki!

Kua tote hifo nakai e fakamatakutaku he felakutaki niukilia tali mai he mogo ia? Lima e motu ne mua e loga he tau kanavaakau niukilia—ko Falani, Saina, Tau Kautu Kaufakalataha, Tau Faahi Kaufakalataha mo Rusia—“hane fakatūtū e tau fakaholoaga kanavaakau niukilia foou po ke fakailoa e foliaga ha lautolu ke taute pihia,” he talahau he SIPRI Yearbook 2009.bc Ka e talahau he tohi nei kua nakai ko e tau motu ia ni ne fai kanavaakau niukilia. Fuafua he tau tagata kumikumi, ko Initia, Pakisitani, mo Isaraela kua igatia mo e 60 ke he 80 e pomu niukilia. Talahau foki e lautolu, ke he lalolagi katoa, ko e 8,392 e kanavaakau niukilia he katoa ne fakatūtū mogonei, kua mautali ke fakatoka!

Liga tamai he hikiaga he matagi e matematekelea. “Ko etau hagahaga kelea ne tutupu mai he hikiaga he matagi,” he talahau he Bulletin of the Atomic Scientists, “kua teitei hagahaga kelea ni ke tatai mo e tau kanavaakau niukilia.” Ko e tau saienetisi talahaua, tuga a Stephen Hawking, porofesa kua litaea he University of Cambridge, mo Sir Martin Rees, Master of Trinity College he University of Cambridge, ne fakataogo e tau hatakiaga malolō ia. Ne logona hifo e laua ko e fakaaoga hehē he tau matini ti pihia mo e tau gahua he tau tagata ke he takatakaiaga ka liga hiki tukulagi e moui he lalolagi po ke fakaoti foki e kaufakalatahaaga.

Tupetupe e totou miliona ha ko e talahauaga tuai he matematekelea. Lomi e tau kupu “end of the world” mo e tau “2012” ke he faahi kumikumi he Internet, to kitia e koe e totou teau he tau laupepa ne tohi tuahā ke he hoko mai he fakaotiaga he tau ia. Ko e ha ne pihia ai? Ko e kalena Maya i tuai, ne mailoga ko e “Long Count,” ne fuafua ke fakaoti he tau 2012. Tokologa ne matakutaku neke fakamailoga he mena nei e fakaotiaga he kaufakalatahaaga tuga ne iloa e tautolu.

Tokologa e tagata lotu ne talitonu na fakaako he Tohi Tapu to moumou e fua lalolagi. Logona hifo e lautolu to uta e tau tagata talitonu fakamooli oti ke he lagi, ka ko e tau tagata ne toe to toka ke matematekelea he lalolagi kua miha po ke tolo ke he afi.

Talahau mooli kia he Tohi Tapu to moumou po ke fakaotioti katoatoa e lalolagi? “Aua neke talia e tau agaga oti kana,” he hataki he aposetolo ko Ioane, “ka kia kamatamata e mutolu e tau agaga po ke mai he Atua a lautolu.” (1 Ioane 4:1) He nakai talia tuli e tau talahauaga he falu, ko e ha he hafagi e Tohi Tapu mo e kitia ni e koe e manatu i ai hagaao ke he fakaotiaga he lalolagi? To liga ofo a koe he mena ne fakaako i ai.

[Tau Matahui Tala]

a Mai he vala tala “Disasters Fuel Doomsday Predictions,” ne tohia he faahi Web MSNBC, Oketopa 19, 2005.

b SIPRI ko e Stockholm International Peace Research Institute.

c Ko e hokotaki he SIPRI Yearbook 2009 ne tohia e Shannon N. Kile, ko e takitaki kumikumi mo e ulu e matagahua he tau kanavaakau niukilia he SIPRI Arms Control and Non-proliferation Programme; ko Vitaly Fedchenko, ko e tagata kumikumi he SIPRI Arms Control and Non-proliferation Programme; mo Hans M. Kristensen, ko e takitaki lahi he tau vala tala ke he matagahua niukilia he Federation of American Scientists.

[Fakatino Credit Lines he lau 4]

Mushroom cloud: U.S. National Archives photo; hurricane photos: WHO/League of Red Cross and U.S. National Archives photo

    Tau Tohi Faka-Niue (1982-2025)
    Saini ki Fafo
    Saini ki Loto
    • Faka-Niue
    • Tufa
    • Tau Manako
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Tau Kupu Fakaaoga
    • Fakavēaga Fakatagata
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Saini ki Loto
    Tufa