Takafaga Ika ma e Tau Tagata he Tau Vai he Lalolagi Katoa
“Ha ko e mena kaeke kua fakamatala atu e au e vagahau mitaki, nakai fai mena au ke hula ki ai, nukua nakai ha ha ia au e pule ke he mena ia; oi fakaalofa foki kia au, kaeke ke nakai fakamatala e au e vagahau mitaki!”—1 KORINITO 9:16.
1, 2. (a) Ko hai ne feleveia moli mo e paleko ne fakailoa he 1 Korinito 9:16, mo e ko e ha ne tali pihia ai e koe? (e) Ko e heigoa e tau kotofaaga ne talia he Tau Fakamoli a Iehova?
KO HAI he senetenari ke 20 aki nei ne feleveia moli mo e paleko ne tuku mai he tau kupu ha Paulo i luga? Ko hai ne o atu ke he lalolagi he tau miliona ke takafaga ika ma e tau fifine mo e tau tane ko lautolu “ne manamanatu ke he tau mena fakaagaga kua lata ma lautolu”? (Mataio 5:3, NW) Ko hai ne matematekelea he tau fale puipui mo e mamate, mo e ko hai ne mamahi pihia he tau motu loga, ha kua fakamoli e poaki a Keriso he Mataio 24:14?
2 Ne tali he fakamauaga: Ko e Tau Fakamoli a Iehova. Ko e tau kua mole hokoia, molea e fa miliona he Tau Fakamoli ne o ke he taha fale mo e taha fale ke ‘fakamatala e vagahau mitaki’ ke he 211 he tau motu mo e tau maagamotu mo e molea e 200 he tau vagahau. Nakai ko e matakau fifili ni he tau misionare fakaako a lautolu nei. Nakai, ko e Tau Fakamoli oti a Iehova kua logona e kavega ke fakamatala mo e fakaako he taha fale mo e taha fale mo e ke he tau mena oti kua lata ki ai. Ko e ha ne logona ai e lautolu e manako ia ke tufatufa ha lautolu a taofiaga mo e falu? Ha kua mailoga e lautolu ko e lotomatala ia kua ta mai e kavega.—Esekielu 33:8, 9; Roma 10:14, 15; 1 Korinito 9:16, 17.
Takafaga Ika ma e Tau Tagata, ko e Paleko he Lalolagi Katoa
3. Kua lata ke fakalaulahi fefe e gahua takafaga ika?
3 Ko e gahua takafaga ika lahi mahaki nei kua nakai fakakaupa, tuga kua pehe, ke he falu vailele po ke vai namo po ke taha ni e moana. Nakai, tuga he poaki e Iesu, ko e mena ia to taute ai “ke he tau motu oti kana.” (Mareko 13:10) Fakamua to hake ke he hana a Matua, ne tala age a Iesu ke he hana a tau tutaki: “Hanei, kia o atu a a mutolu ke eke e tau motu oti kana mo tutaki, ti papatiso atu a lautolu ke he higoa he Matua, mo e Tama, mo e Agaga Tapu; Ti fakaako atu a mutolu kia lautolu kia omaoma ke he tau mena oti ne tala atu e au kia mutolu; kitiala, to fakalataha au mo mutolu ke he tau aho oti, ato hoko ni ke he fakaotiaga he lalolagi.”—Mataio 28:19, 20.
4. (a) Ko e heigoa ne liga fakaofoaki e tau tutaki Iutaia fakamua ia ha Iesu? (e) Kua kitia fefe he Tau Fakamoli a Iehova e laulahi he gahua fakamatala ha lautolu?
4 Ke he tau tutaki Iutaia ha Iesu, na liga ko e fekau kehe lahi a ia. Kua tala age a ia ke he hana a tau tutaki Iutaia ke o a lautolu he magaaho nei ke he tau tagata “nakai mea” he tau Motu Kehe he tau motu oti kana mo e fakaako a lautolu. Kua lata ke fai hikihikiaga a lautolu ke maeke ke hufia ke he mena taha mo e gahua ke he matagahua ia. (Gahua 10:9-35, NW) Ka kua nakai fai viko fano e mena ia; ne tala age a Iesu ki a lautolu mai he fakatai “ko e fonua ko e lalolagi.” Ko e mena ia, kua kitia he Tau Fakamoli a Iehova e lalolagi he vaha nei ko e matakavi tonu ke takafaga ika ai a lautolu. Kua nakai fai kaupaaga ke “20 e kilomita” po ke “tau katofiaaga he vai” ne pa aki ha lautolu a fekau mai he Atua. Ko e falu a magaaho kua lata ke fifili fakamitaki kaeke ke nakai moua ha fakaataaga fakalotu. Ka e taha e mena, kua takafaga ika a lautolu mo e manatu ke he fakamafiti. Ko e ha e mena ia? Ko e kakano ha ko e tau mena tutupu he lalolagi mo e fakamoliaga he perofetaaga he Tohi Tapu kua fakakite ai kua nonofo a tautolu he vala fakahiku he gahua takafaga ika he lalolagi katoa.—Mataio 13:38, NW; Luka 21:28-33.
Holo ki Mua he Gahua Takafaga Ika he Lalolagi Katoa
5. Ko e vahega tagata fefe ne fanogonogo ke he gahua takafaga ika ke he lalolagi katoa?
5 Ko e tokologa he tau hakega fakauku he Kautu na “takafaga ika” mai he tau motu he magaaho fakamua atu ato hoko ke he tau 1935, ti ko e numela katoa ha lautolu kua katoa tuai. Ko e mena ia, mua atu tali mai he 1935, ko e Tau Fakamoli a Iehova hane kumi he tau tagata holoilalo ia ko lautolu ne fakamaama ai ko e “tau tagata mahani molu” to “eke ma lautolu e motu.” (Salamo 37:11, 29) Kua ha ha i ai e tau tagata kua “tauoi mo e mānu ha ko e tau mena vihiatia kua eke e lautolu i ai.” Kua omoi e lautolu e talia ke he pule he Kautu he Atua to hoko ke ta he “matematekelea lahi” e lalolagi kolokolovao mo e fakatokaaga faituakiloto kelea nei a Satani mo e ko e hana a tau tagata tapuaki kua fakamau ke he “gutuumu kaka” he moumouaga fakahiku.—Esekielu 9:4; Mataio 13:47-50, NW; Mataio 24:21.
6, 7. (a) Ko e heigoa e tau lakaaga ne uta he tau 1943 hagaao ke he gahua fakamatala? (e) Ko e heigoa e tau fua ne moua?
6 Kua hoko nakai e gahua takafaga ika he lalolagi katoa ke kautu? Kia toka e tau mena moli ke vagahau ma lautolu. He 1943, kua vale agaia e Tauaga II he Lalolagi, ka e taha e mena ko e tau matakainaga fakauku ne fakamoli he matapatu kaina he Tau Fakamoli a Iehova he lalolagi i Brooklyn, New York, ne kitia fita e lautolu e lahi he gahua takafaga ika he lalolagi katoa ka taute. Ti, ko e heigoa e tau lakaaga ka uta?a—Fakakiteaga 12:16, 17.
7 He tau 1943 ne fakatu he Kaufakalatahaaga Kolo Toko e aoga misionare ne fakahigoa ko Kiliata (Heperu, “Tanakiaga Fakamoli”; Kenese 31:47, 48) ne kamata fakaako ai e teau he tau misionare he tau ono mahina oti ke maeke ia lautolu ke fakafano atu ke eke mo tau tagata takafaga ika fakatai he lalolagi lahi. He magahala ia i tua, ko e 126, 329 ni e Tau Fakamoli malolo ne takafaga ika ma e tau tagata he 54 e tau motu. Ko e magaaho he hogofulu e tau tau, ne hopo hake e tau numela ia ke he 519,982 e Tau Fakamoli he 143 e tau motu! Ko e moli ni, ne moua mai he Aoga Kiliata e tau tagata tane takafaga ika mo e tau fifine takafaga ika malolo, kua talia fiafia ke o ke he tau mahani fakamotu he tau motu kehe mo e hiki ke he tau vai takafaga ika fou. Ko e fua, kua totou afe e tau tagata loto fakamoli ne talia. Ko e tau misionare ia, mo e Tau Fakamoli he tau motu ni ha lautolu ne gahua fakalataha mo lautolu, ne fakatoka e fakaveaga ma e tupu fulufuluola ne hukui aki ai he mogonei.
8, 9. (a) Ko e heigoa e tau fakafifitakiaga ka fakakite aki e tau gahua misionare ne mua atu? (e) Kua kitia fefe he tau misionare e tupuaga ne mua atu he tau fonua ha lautolu? (Kikite foki e 1992 Yearbook of Jehovah’s Witnesses.)
8 Kua tokologa e tau tagata tuai ne fakamoli mai he tau vahega fakamua a Kiliata ne fekafekau agaia ke he ha lautolu a tau matagahua he tau motu kehe, pete ni kua molea e 70 po ke 80 e tau tau moui. Taha e fakatai ne fakamoliaki e loga he tau mena nei ko e fakatai ki a Eric Britten ne 82 e tau tau mo e hana hoana, ko Christina, ko laua ne fakaoti e aoga mai he vahega ke 15 aki i Kiliata he tau 1950 mo e hane fekafekau agaia i Pasili. Ko e magaaho ne o atu ai a laua ke he gahua fekafekau i Pasili, ne tokofiha mai he 3,000 ni e Tau Fakamoli he motu ia. Ko e mogonei kua molea tuai e 300,000! Ko e moli ni, ‘ko e mena tote to eke ia mo motu malolo’ i Pasili, ha kua gahua takafaga ika kua fua mitaki tuai.—Isaia 60:22.
9 Mo e ko e heigoa ha tautolu ka talahau ke he tau misionare i Aferika? Kua tokologa ne hiki ke he tau aga kehekehe fakamotu mo e kua fakaalofa lahi ke he tau tagata Aferika. Ko e fakatai ke he tau matakainaga ko John mo Eric Cooke mo e tau hoana, Kathleen mo Myrtle, hane lagomatai a e mogonai i Aferika Toga. Ko John mo Eric ne fakaoti e aoga mai he vahega ke valuaki he tau 1947. Ko laua ia ne fekafekau i Angola, Simipapue, Mosamipike, mo Aferika Toga. Ko e falu he tau misionare ne mamate i Aferika ha ko e tau gagao, mo e falu ha ko e tau mo e favale, tuga e tagata tane ko Alan Battey mo Arthur Lawson ne mamate he magaaho he tau nakai la leva ia i Liperia. Ka e taha e mena, ko e tau vai i Aferika ko e fakamoli agaia ni kua to taha e fua. Ko e magaaho nei kua molea e 400,000 he Tau Fakamoli ne fa e o fano he motu lahi ia.
Fai Vala Oti
10. Ko e ha mo e ko e heigoa e puhala ne taute aki he tau tagata foafoa ha lautolu a gahua talahaua lahi ia?
10 Ko e mena ia, kua lata ke mailoga, ha kua fakanumela ke he tau afe, e tau misionare motu kehe, ko e tau tagata fakailoa mo e tau tagata foafoab he tau motu ha lautolu kua hoko ke he tau miliona. Kua taute ai pihia e lautolu e gahua fakamatala he lalolagi lahi. He tau 1991 ko e evalesi kua molea e 550,000 e tau tagata foafoa mo e tau fekafekau faifano. Ko e homo lahi ha a ia he numela ia, ko e kakano, kaeke ke manamanatu a tautolu ke he Tau Fakamoli tua fakamoli oti nei ne fakamalolo pauaki ke kau fakalataha ke he gahua takafaga ika lahi ue atu ia, kua fakaevalesi mai he 60 ke he 140 e tau tula he fakamatala he tau mahina takitaha. Kua tokologa ne taute fakalahi e mena nei mai he tau poa fakatagata mo e tau tupe. Ka ko e ha? Ha kua fakaalofa a lautolu ki a Iehova ha lautolu a Atua mo e ha lautolu a tau loto, manatu, solu, mo e malolo katoa, mo e fakaalofa a lautolu ke he ha lautolu a tau katofia tuga na lautolu ki a lautolu ni.—Mataio 22:37-39.
11. Ko e heigoa e fakakiteaga moli ne ha ha i ai he gahua he agaga a Iehova ke he hana a tau tagata?
11 Ko e heigoa ha tautolu ka talahau ke he falu a Fakamoli kua molea e tolu e miliona mo e hafa ne nakai ha ha he fekafekau gahua mau ka e taha e mena kua foaki e 100 pasene ke he fekafekau a Iehova, fakatatau ni ke he ha lautolu a tau tutuaga? Ko e falu ko e tau hoana, ko e tau mamatua fifine foki ne leveki ke he tau fanau ikiiki, ka e taha e mena kua foaki e lautolu falu he tau magaaho uho ha lautolu ke he gahua takafaga ika he lalolagi katoa. Tokologa ko e tau tane po ke tau mamatua tane ne gahua mau ke he tau gahua tupe; ka e fakatoka kehe ni e lautolu e tau magaaho he tau matahiku fahi tapu mo e tau magaaho afiafi ke fakaako e kupu moli ke he tau tagata kehe. Kua ha ha i ai foki e moto tagata tokologa he tau tagata tane mo e tau fifine nofo tokotaha mo e tau fuata ikiiki ne kau fakalataha ke fakamatala mo e kua talahaua mitaki e kupu moli ha ko e ha lautolu a tau mahani. Ko e heigoa he falu a matakau fakalotu ne moua he molea e fa e miliona a lautolu ne gahua noa nakai fai totogi, he fakamatala e tala mitaki he tau mahina oti ke he pule he Kautu he Atua? Ko e moli ni ko e agaga a Iehova hane fa e gahua!—Salamo 68:11; Gahua 2:16-18; fakatatai Sakaria 4:6.
Tau Matapatu Mena ne Foaki ke he Fakatupuaga
12. Ko e ha mo e ko e heigoa e numela he tau tagata ne fanogonogo ke he kupu moli?
12 Ko e gahua fakamatala lahi mahaki nei kua ta mai ai e tau fua talahaua mitaki he tau tau oti. He tau 1991 kua molea e 300,000 he Tau Fakamoli fou ne papatiso ai ke fakatanumia katoa ke he vai. Ko e fakatataiaga haia he molea e 3,000 he tau fakapotopotoaga ko e takitaha ke 100 he Tau Fakamoli! Moua mai fefe e tau mena oti nei? Kia manatu e tautolu e mena ne talahau e Iesu: “Nakai maeke ia taha ke hau kia au ka nakai futia mai he Matua ne fakafano mai au; . . . Kua tohi he tau perofeta, To fakaako he Atua a lautolu oti kana. Hanai, ko lautolu oti ne fanogonogo ke he Matua, mo e ako ai, to o mai a lautolu kia au.” Ko e mena ia, nakai ko e malolo he tagata ni hokoia ke maeke he taha ke talia e takafaga ika ke he lalolagi katoa. Na kitia e Iehova e tuaga he loto mo e futiaki mai e ia ki a ia a lautolu ia kua lata.—Ioane 6:44, 45; Mataio 10:11-13; Gahua 13:48.
13, 14. Ko e heigoa e mahani mitaki ne fakakite he tokologa he Tau Fakamoli?
13 Ka e taha e mena, ko e tau tagata takafaga tagata ko e tau hukui haia ne fakaaoga e Iehova ke futiaki mai aki e tau tagata ki a ia. Ko e mena ia, ko e tau aga ha lautolu ke he tau tagata mo e tau matakavi ne takafaga ika ai a lautolu kua aoga lahi. Ko e fakamaloloaga lahi ha a ia ke kitia ko e laulahi he tau tagata kua uta ke he tau loto e tau kupu a Paulo ke he tau tagata Kalatia: “Aua neke fakalolelole a tautolu ke he mahani mitaki; ha ko e mena to helehele mai e tautolu ke he vaha ke lata ai, kaeke kua nakai fakalolelole a tautolu.”—Kalatia 6:9.
14 Ne tokologa e Tau Fakamoli ne tua fakamoli ne fakamatala ke he tau hogofulu tau, mo e uta he tua e onoonoaga ke he tau fakalaulahiaga he lalolagi. Kua ha ha i ai e tau hake mo e tau hifo ha faka-Nasi, faka-Fasi, mo e falu fakatokaaga pule okooko kelea. Ne fakamoli he falu e loga he tau latau ne fakahoko ai tali mai he 1914. Ne kitia e lautolu e tau takitaki he lalolagi ne tautau hake ha lautolu a tau amaamanakiaga ke he Kautaha he Tau Motu ka mole ia ke he Tau Motu Kaufakalataha. Ne kitia e lautolu e gahua a Iehova ne pa mo e fakamatafakatufono ai he loga he tau motu. Mai he tau mena oti nei, ne nakai tiaki he Tau Fakamoli a Iehova e taute he tau mena kua mitaki, lafi ki ai e fekafekau ke eke mo tau tagata takafaga tagata. Ko e maali ha a ia he fakamauaga ia he mahani hakohako!—Mataio 24:13.
15. (a) Ko e heigoa e lagomataiaga ne moua e tautolu he hikihiki ke he tau manako he tau maga motu he lalolagi lahi ha tautolu? (e) Lagomatai fefe he tau tohi lagomatai nei hau a tau matagahua?
15 Kua ha ha i ai foki falu matapatu mena ne foaki ke he fakatupuaga he lalolagi lahi. Taha ko e aga molulu he tau tagata takafaga tagata ke he manako he motu. Ha ko e feoaki he tau tagata he tau mahani fakamotu kehekehe, tau lotu, tau vagahau, ne fakalaulahi atu he Tau Fakamoli a Iehova ha lautolu a tau maamaaga ke he tau kitiaaga kehekehe nei. Ne lagomatai fakalahi he fakapotopotoaga he lalolagi lahi he tauteute e tau Tohi Tapu mo e tau tohi faka-Tohi Tapu he molea e 200 he tau vagahau. Ko e New World Translation of the Holy Scriptures, katoa po ke valavala, ke he 13 e tau vagahau a e mogonei, lafi ki ai a Seko mo Solovaka. Ko e tohi tote fakailoa Ke Fiafia e Moui Tukulagi ke he Lalolagi! kua fakaata mogonei ke he 198 e tau vagahau, ke fakapapahi mai i Alapania ke hoko ke he Sulu mo e lolomiaga ke he 72 e miliona he tau lagaki. Ko e Tohi The Greatest Man Who Ever Lived kua fita he fakaliliu ke he 69 e tau vagahau. Mankind’s Search for God, ne lolomi ke he 29 e tau vagahau, kua moua mai ai e maamaaga ke he kamataaga he tau taofiaga he tau fakatokaaga lotu lalahi he lalolagi mo e kua fakamoli e lagomataiaga kehe lahi ia ke he gahua takafaga ika he lalolagi katoa.
16. Kua fanogonogo fefe e falu ke he tau manako he falu a motu?
16 Ko e heigoa foki falu mena ne fakamamaoaki e gahua takafaga ika he lalolagi katoa? Ko e tau afe ne kua talia ke fakanogonogo ke he ‘ui he tau tagata Maketonia.’ Tuga ni he talia e Paulo ke hau mai i Asia Tote ki Maketonia i Europa, ha ko e ui he Atua, tokologa e Tau Fakamoli ne o ke he tau motu mo e tau maagamotu ne manako lahi ki ai ke lata ma e tau tagata fakamatala ke he Kautu, ti pihia ni ma e tau momotua mo e tau fekafekau lagomatai. Kua tuga ni e tau tagata takafaga ika moli a lautolu ha kua kitia e lautolu ha lautolu a tau vai kua takafaga ika fakamitaki tumau ti o atu mogoia ke he tau vai ne gahoa e tau posi ne ha ha i ai mo e loga foki e tau ika.—Gahua 16:9-12; Luka 5:4-10.
17. Ko e heigoa e tau fakafifitakiaga ne moua e tautolu mai ia lautolu ne fanogonogo ke he ‘ui he tau tagata Maketonia’?
17 Ko e tau vahega fou nakai la leva he aoga misionare i Kiliata kua tuku foki e tau tagata fakaako mai he tau motu kehekehe i Europa ne fakaako ke vagahau faka-Peritania mo e kua foaki e lautolu a lautolu ma e gahua fekafekau ke he falu he tau motu mo e tau mahani fakamotu. Ti pihia foki ni, mai he Aoga Fakaako Fekafekau, tokologa e tau matakainaga tane nofo tokotaha ne tuku age takiua e mahina ke fakaako ai ka mole ia ti fakafano atu ke he falu a motu ke fakamalolo e tau fakapotopotoaga mo e tau takaiaga. Ko e falu he tau matakavi takafaga ika kehe lahi kua ha ha i ai ke he tau magamotu ne kua hafagi mogonei i Europa Uta mo e tau fakatufono pule tagata a Soviete fakamua.—Fakatatai Roma 15:20, 21.
18. (a) Ko e ha e tau tagata foafoa ne fa mahani ai ke eke mo tau fekafekau mitaki? (e) Lagomatai fefe e lautolu e falu he fakapotopotoaga?
18 Ko e lagomataiaga ne lafi ke he gahua takafaga ika he lalolagi lahi ko e Aoga Fekafekau Foafoa ne o ki ai e tau tagata foafoa tumau. He tau fahi tapu ua ia he aoga ke he maamaaga katoa he tohi Shining as Illuminators in the World, ne tauteute pauaki ma e tau tagata foafoa, kua fakalaulahi e lautolu ha lautolu a iloilo ke he fekafekauaga ha kua fakaako a lautolu ke he tau fakaakoaga tuga e “Tutuli e Puhala he Fakaalofa,” “Mumui ki a Iesu ko e Fakafifitakiaga,” mo e “Kia Fakatupu ki Mua e Puhala he Fakaako Atu.” Ko e fakaaue ha a ia he tau fakapotopotoaga oti ke fai matakau lata tonu pehe nei he tau tagata takafaga ika ke he taha fale mo e taha fale ne maeke ke fakaako e tokologa ke he gahua takafaga ika lahi nei!—Mataio 5:14-16; Filipi 2:15; 2 Timoteo 2:1, 2.
Maeke Nakai a Tautolu ke Tolomaki?
19. Ke tuga e aposetolo ko Paulo, tolomaki fefe a tautolu he fekafekauaga ha tautolu?
19 Tuga a Paulo, kua manako a tautolu ke moua e mahani mitaki, mo e ono ki mua. (Filipi 3:13, 14) Ne hiki a ia ke lata mo e tau vahega tagata oti mo e tau tutuaga. Ne iloa e ia ke kumi e tau tutuaga taha mo e iloa e puhala ke tutala ke he matapatu he tau aga mo e tau mahani fakamotu. Kua maeke ia tautolu ke kamata e tau fakaakoaga Tohi Tapu kaeke ke mataala ke he tau hagahaga he tagata ke he fekau he Kautu ka mole ia ti hiki ha tautolu a puhala fakaako ke lata mo e tagata he fale. Fakalataha mo e tau tohi lagomatai fakaako Tohi Tapu kehekehe loga ne ha ha ia tautolu, kua maeke ke age e tautolu e tohi ne lata tonu mo e tau kitiaaga he tau tagata takitokotaha. Ko e ha tautolu a fakaataina mo e mataala ko e tau matapatu mena aoga ke fakafua mitaki aki e takafaga ika.—Gahua 17:1-4, 22-28, 34; 1 Korinito 9:19-23.
20. (a) Ko e ha e gahua takafaga ika ha tautolu ne aoga lahi ai he magaaho nei? (e) Ko e heigoa e kotofaaga takitokotaha ha tautolu he magaaho nei?
20 Ko e ha e takafaga ika kehe lahi nei ke he lalolagi katoa ne aoga lahi ai he magaaho nei? Ha kua ata mai he tau perofetaaga he Tohi Tapu he tau mena tutupu ne hohoko mo e hane fa e hohoko, kua fakakite ai ko e fakatokaaga he lalolagi a Satani hane fakaulu atu ke he fakaotiaga fakama. Ti ko e heigoa ha tautolu ko e Tau Fakamoli a Iehova kua lata ke taute? Ko e tolu e vala tala fakaako he mekasini nei ne liu fakamanatu mai ha tautolu a tau kotofaaga ke gahua fakamalolo mo e fakamakamaka ke he ha tautolu a gahua takafaga ika he ha tautolu a tau fahi he tau vai he lalolagi katoa. Kua ha ha ia tautolu e fakamoliaga mauokafua mai he Tohi Tapu to nakai nimo ia Iehova ha tautolu a fakamakutu ke he gahua takafaga ika. Ne tohi e Paulo: “Ha ko e mena nakai hepehepe e Atua ke fakanimonimo ai e ia ha mutolu a tau gahua, mo e gahua fakamalolo he fakaalofa kua fakakite mai ai e mutolu ke he hana higoa, kua fekafekau tuai a mutolu ke he tau tagata tapu mo e fekafekau agaia ki ai. Ka kua manako lahi a mautolu kia takitokotaha a mutolu mo e fakakite mai e fakamakutu ia, kia mauokafua ai e amaamanaki ato hohoko ke he fakahikuaga.”—Heperu 6:10-12.
[Tau Matahui Tala]
a Kikite foki ke he Revelation—Its Grand Climax At Hand!, tau lau 185 mo e 186, ne tohi he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
b “Tau tagata fakailoa foafoa . . . Ko e tau tagata gahua tumau he Tau Fakamoli a Iehova.”—Webster’s Third New International Dictionary.
Manatu Nakai e Koe?
◻ Ko e ha ne kitia ai he Tau Fakamoli a Iehova e lalolagi katoa ko e matakavi ma e tau gahua takafaga ika ha lautolu?
◻ Ko e heigoa e fakamonuinaaga mai he aoga misionare i Kiliata ke he gahua takafaga ika?
◻ Ko e heigoa falu matapatu mena ne foaki ke he kautuaga he Tau Fakamoli a Iehova?
◻ Kua maeke fefe ia tautolu takitokotaha ke tolomaki ke he fekafekauaga Kerisiano ha tautolu?
[Fakafonua he lau 17]
TAU FUA HE TAKAFAGA IKA HE TAU ATU MOTU
Tau Tau Motu Tau Fakamoli
1939 61 71,509
1943 54 126,329
1953 143 519,982
1973 208 1,758,429
1983 205 2,652,323
1991 211 4,278,820
[Fakatino he lau 18]
Ko e gahua fakamoli hane taute agaia ke he tau tagata takafaga ika a Kalilaia