Fakafiliaga a Iehova ke he Tau Faiaoga Fakavai
“Kua kitia foki e au e mena vihiatia ke he tau perofeta i Ierusalema; kua faivao a lautolu, mo e o fano a lautolu mo e pikopiko; . . . kua eke a lautolu oti kia au ke tuga a Sotoma, mo lautolu ne nonofo ai ke tuga a Komora.”—IEREMIA 23:14.
1. Ko e ha kua fua ai he tagata ne taute e fakaakoaga faka-Atua e matagahua mamafa lahi?
KO E ha tagata ne fai vala gahua ke he fakaakoaga faka-Atua kua talia ke hahamo e matagahua mamafa lahi. Kua hataki mai ia Iakopo 3:1: “Haku a tau matakainaga na e, aua neke tokologa a mutolu ke eke mo tau akoako, ha kua iloa e tautolu to mua e fakahala ke moua e tautolu.” E, mai he tau Kerisiano oti, kua lago lahi e matagahua nakai fakateaga ke he tau faiaoga he Kupu he Atua ke tuku atu e fakamauaga mitaki. Ti ko e heigoa mogoia e kakano he mena nei ki a lautolu ne kua fakakite moli ko e tau faiaoga fakavai? Kia onoono atu la a tautolu ke he tuaga he vaha a Ieremia. To kitia e tautolu ko e ata mai fefe e tau mena ne fa e tutupu he vaha nei.
2, 3. Ko e heigoa e fakafiliaga a Iehova ne puhala mai ia Ieremia ne kua hagaao ke he tau faiaoga fakavai?
2 He 647 F.V.N., ko e tau ke 13 aki he pule he Patuiki ko Iosia, ne kotofa ai a Ieremia mo perofeta a Iehova. Kua gugu a Iehova ki a Iutaia, ti kua fakafano atu e ia a Ieremia ke tukuogo ki ai. Kua taute he tau perofeta fakavai, po ke tau faiaoga, a Ierusalema “e tau mena vihiatia” ke he tau mata he Atua. Kua kelea lahi mahaki e tau mahani ha lautolu kua fakatatai ni he Atua a Ierusalema mo Iutaia ki a Sotoma mo Komora. Ne talahau mai he veveheaga 23 ia Ieremia e mena nei ki a tautolu. Kua pehe e Ier 23 kupu 14:
3 “Kua kitia foki e au e mena vihiatia ke he tau perofeta i Ierusalema; kua faivao a lautolu, mo e o fano a lautolu mo e pikopiko; kua fakamalolo foki e lautolu e tau lima ha lautolu ne mahani kelea, ke nakai liu mai ai taha he hana tau mahani kelea; kua eke a lautolu oti kia au ke tuga a Sotoma, mo lautolu ne nonofo ai ke tuga a Komora.”
4. Kua fetataiaki fefe e fakataiaga he mahani kelea he tau faiaoga a Ierusalema mo Kerisitenitome he vaha nei?
4 E, ko e tau perofeta nei ni, po ke tau faiaoga, ne kua fakatoka e tau fakataiaga ke he mahani kelea lahi mo e, ko e lauiaaga, kua fakamalolo ai e tau tagata ke taute mena pihia. Kia onoono atu la ke he tau tutuaga i Kerisitenitome he vaha nei! Nakai kia kua pihia ne tau mena he vaha a Ieremia? He vaha nei kua toka he matakau fekafekau lotu e tau tagata faivao mo e tau tagata mahani sotoma ke ha ha he tuaga taha ha lautolu mo e toka foki a lautolu ke fai mata-gahua liogi he lotu. Ti ko e mena fakaofo kia, he tokologa a lautolu ne tohi he lotu ia kua mahani kelea foki?
5. Ko e ha e tuaga mahani kelea a Kerisitenitome kua mua atu ia Sotoma mo Komora?
5 Kua fakatatai e Iehova e tau tagata ne nonofo i Ierusalema mo lautolu i Sotoma mo Komora. Ka e tomuatua lahi ne tuaga mahani kelea a Kerisitenitome mai ia Sotoma mo Komora. E, kua agahala lahi foki a ia ke he tau mata a Iehova. Kua fakateaga e tau faiaoga hana ke he tau matafakatufono Kerisiano ke he mahani mitaki. Mo e kua fakaohooho he mena nei e hagahaga mahani muikau ne kua ha ha i ai e tau mena teteki lahi oti kua fakataki ke taute e tau mena kelea. Kua kaputia lahi e tuaga nei ti ko e mena noa e mahani kelea ke he tau onoonoaga he vaha nei.
“O Fano a Lautolu mo e Pikopiko”
6. Ko e heigoa e mena ne talahau e Ieremia hagaao ke he mahani kelea he tau perofeta a Ierusalema?
6 Kia mailoga la mogonai e mena ne talahau mai he Ier 23 kupu 14 hagaao ke he tau perofeta i Ierusalema. Kua “o fano a lautolu mo e pikopiko.” Mo e kua pehe e vala fakamui he Ier 23 kupu 15: “Ha ko e tau perofeta i Ierusalema kua hoko atu ai e mahani kelea ke he motu oti.” Ti kua lafi atu e Ier 23 kupu 16: “Kua pehe mai e vagahau a Iehova, Sapaota, Aua neke fanogonogo a mutolu ke he tau kupu he tau perofeta kua perofeta atu kia mutolu; kua fakahehe e lautolu a mutolu ke eke e tau mena fakateaga; kua vagahau atu e lautolu ke he fakakiteaga mai he tau loto ha lautolu, ka e nakai mai he fofoga a Iehova.”
7, 8. Ko e ha e matakau fekafekau lotu a Kerisitenitome kua tuga e tau perofeta fakavai a Ierusalema, mo e lauia fefe e tau tagata o lotu he mena nei?
7 Kua tuga ne tau perofeta fakavai a Ierusalema, ne o fano foki e matakau fekafekau a Kerisitenitome he puhala fakavai, kua folafola e tau fakaakoaga ne tiaki taofiaga, ko e tau fakaakoaga ne nakai ha ha i loto he Kupu he Atua. Ko e heigoa e falu he tau fakaakoaga fakavai nai? Ko e solu nakai maeke ke mate, ko e Tolu Taha, pulekatolia, mo e afi i helo ke fakakikiveka tukulagi e tau tagata. Kua fakamaineine foki e lautolu e tau teliga he tau tagata ne fakanogonogo ki a lautolu he fakamatala ne tau mena ne loto e tau tagata ke logona. Kua tokutoku lagaloga e lautolu kua nakai fai matematekelea ne fehagaaki atu ki a Kerisitenitome kakano ha kua mafola e Atua ki a ia. Ka e vagahau ne matakau fekafekau lotu “ke he fakakiteaga mai he tau loto ha lautolu.” Ko e mena fakavai. Ti ko lautolu ne talitonu ke he tau pikopiko ia kua fakakona fakaagaga ai. Kua fakahehe ai a lautolu ke he ha lautolu ni a fakaotiaga!
8 Kia manamanatu la ke he mena ne talahau e Iehova hagaao ke he tau faiaoga fakavai nei mai he Ier 23 kupu 21: “Nakai fakafano atu e au e tau perofeta na, ka e tafepoi ai a lautolu; nakai vagahau atu e au kia lautolu, ka e perofeta ai a lautolu.” He vaha nei, kua nakai fakafano mai he Atua e tau fekafekau lotu, po kua fakaako e lautolu hana kupu moli. Ko e fua? Kua kelea lahi e ailoa mena Tohi Tapu ne ha ha i ai ke he tau tagata o lotu, kakano ha kua fagai he tau faifeau a lautolu aki e tau fakaakoaga fakataitai fakalalolagi ki a lautolu.
9, 10. (a) Ko e tau faga miti fefe ne ha ha he tau faiaoga fakavai a Ierusalema? (e) Kua eke fefe e matakau fekafekau lotu a Kerisitenitome ke fakaako e tau “miti pikopiko”?
9 Ko e taha mena foki, kua tukuogo he matakau fekafekau lotu he vaha nei e tau amaamanakiaga fakavai. Kia mailoga la e Ier 23 kupu 25: “Kua logona e au e tau mena kua tala atu he tau perofeta, kua perofeta ai mo e pikopiko ke he haku a higoa, kua pehe atu, Kua miti tuai e au, kua miti tuai e au.” Ka ko e tau faga miti fefe a lautolu? Kua tala mai he Ier 23 kupu 32 ki a tautolu: “Kua pehe mai a Iehova, Kitiala, kua eke e au mo tau fi haku a lautolu, kua fakamatala e tau miti pikopiko, mo e talatala atu ai e lautolu, mo e fakahehe ai e lautolu haku a motu ke he tau kupu pikopiko ha lautolu, mo e ha lautolu a hula noa; ka e nakai fakafano atu e au a lautolu, ti nakai poaki atu e au kia lautolu; ti nakai ni aoga a lautolu ke he motu nai, kua pihia mai a Iehova.”
10 Ko e heigoa e tau miti fakavai, po ke tau amaamanakiaga, ne fakaako he matakau fekafekau lotu? Ne pehe tukua ko e tau Motu Kaufakalataha ni hokoia e amaamanakiaga ke he mafola mo e nakai haofia ma e tagata he vaha nei. He tau tau e kua mole fakaku, ne ui aki e lautolu e MK “ko e amaamanakiaga fakahiku ke he felauaki mo e mafola,” “ko e fono mahomo ue atu ma e mafola mo e fakafili tonu,” “ko e amaamanakiaga fakaku ne mua ma e mafola he lalolagi.” Oi pihia ai e fakaheheina! Ko e amaamanakiaga ni hokoia ma e tagata e Kautu he Atua. Ka e nakai fakamatala mo e fakaako he matakau fekafekau lotu e kupu moli hagaao ke he fakatufono i luga he lagi, ko e matapatu tala he fakamatalaaga a Iesu.
11. (a) Lauia kelea fefe e higoa he Atua ha ko e tau faiaoga fakavai a Ierusalema? (e) Kua kehe mai he vahega Ieremia, ko e heigoa ne taute he tau faiaoga lotu fakavai ke he higoa faka-Atua?
11 Kua tala mai he Ier 23 kupu 27 e falu mena loga ki a tautolu. “Kua manatu e lautolu, ke fakanimo he motu haku haku a higoa ha ko e tau miti ha lautolu kua talahau ai e lautolu ko e taha ke he taha; tuga he fakanimo he tau matua ha lautolu haku a higoa ha ko Paala.” Ko e tau perofeta fakavai a Ierusalema ne taute e tau tagata ke nimo e higoa he Atua. Kua nakai taute kia he tau faiaoga lotu fakavai he vaha nei e mena taha ia? Kua muitui, he ufiufi e lautolu e higoa he Atua, ko Iehova. Kua fakaako e lautolu kua nakai lata ke fakaaoga ai, mo e uta kehe e lautolu mai he tau liliuaga he Tohi Tapu ha lautolu. Ne malolo lahi e totokoaga ha lautolu ke he tau tagata oti ne fakaako ke he tau tagata ko Iehova e higoa he Atua. Ka ko e vahega Ieremia, ko e tau Kerisiano fakauku he agaga tapu ne toe agaia, fakalataha mo e ha lautolu a tau hoa, kua taute tuga ne taute e Iesu. Kua fakaako e lautolu ke he tau miliona tagata e higoa he Atua.—Ioane 17:6.
Fakatapakupaku ha Lautolu a Agahala
12. (a) Lahi mahaki he ha e fakamaligi toto ne taute he tau faiaoga lotu fakavai? (e) Ko e heigoa e matagahua ne taute he matakau fekafekau lotu he tau felakutaki he lalolagi ne ua?
12 Ne fakatapakupaku lagaloga he vahega Ieremia e matakau fekafekau lotu ko e tau faiaoga fakavai kua takitaki ha lautolu a tau fuifui he puhala tu laulahi ke he fakaotiaga. E, kua taute fakamaaliali e lautolu ne toe agaia ko e ha kua lata tonu e tau tagata miti ia mo e fakafiliaga ita velagia a Iehova. Ke fakatai ki ai, ne fa mahani mau e tau fekafekau a Iehova ke talahau a Fakakiteaga 18:24, ne kua pehe mai kua moua i Papelonia Lahi e toto ha “lautolu oti ne kelipopo ke he lalolagi.” Kia manamanatu la ke he tau felakutaki oti kana ne latau kakano ha kua nakai felauaki e tau lotu. Kua lahi ha e agahala fakamaligi toto kua lago ki luga he tau faiaoga lotu fakavai! Kua fakatupu he tau fakaakoaga ha lautolu e tau veheveheaga mo e omoi atu e mahani vihiatia ki a lautolu ne kua kehe e tua mo e tau matakau he tau motu kehekehe. Hagaao ke he Felakutaki I he Lalolagi, kua pehe e tohi Preachers Present Arms: “Kua tuku age he tau clerc [ko e tau tagata ne fekafekau lotu] ke he felakutaki e kakano fakaagaga mua ue atu mo e omoiaga lahi. . . . Ti kua eke ai mogoia e lotu mo vala mo e putoia lahi he fakatokaaga felakutaki.” Kua tatai moli pihia he Felakutaki II he Lalolagi. Ne lagomatai katoatoa he matakau fekafekau lotu e tau motu felakutaki mo e fakamonuina ha lautolu a tau kautau. Kua ua e felakutaki he lalolagi ne kamata i Kerisitenitome, ne kelipopo ai he tau tagata he lotu taha e taha mo e taha. Ne fakatupu tumau he tau matakau he lalolagi mo e tau lotu i Kerisitenitome e fakamaligi toto ati hoko mai ke he magaaho nei. Kua kelea lahi ha e lauiaaga he tau fakaakoaga fakavai ha lautolu!
13. Fakakite mai moli fefe ia Ieremia 23:22 kua nakai fai fakafetuiaga e matakau fekafekau lotu a Kerisitenitome mo Iehova?
13 Fakamolemole kia mailoga la ia Ieremia veveheaga 23, kupu 22: “Ane mai kua tutu ai a lautolu he pulega ai au, ko kua fakailoa atu e lautolu haku a tau kupu ke he motu haku, mo e liuaki mai e lautolu a lautolu he tau puhala kelea ha lautolu, mo e kelea he ha lautolu a tau mahani.” Kaeke kua tutu e tau perofeta fakalotu a Kerisitenitome he matakau mafanatia a Iehova, kua tata lahi e fakafetuiaga mo ia tuga e fekafekau lotomatala mo e fakamoli, ti kua maeke foki a lautolu ke feutaaki e tau momoui ke he puhala he Atua. Kua maeke foki a lautolu ke taute e tau tagata a Kerisitenitome ke logona e tau kupu he Atua. Ka kua kehe ni, he taute he tau faiaoga fakavai he vaha fou nei ha lautolu a tau tutaki mo tau fekafekau matapouli he Fi he Atua, ko Satani ko e Tiapolo.
14. Ko e heigoa e fakatapakupakuaga malolo lahi ne hoko he tau 1958 ke he matakau fekafekau lotu a Kerisitenitome?
14 Kua malolo lahi e fakatapakupakuaga he matakau fekafekau lotu ne taute he vahega Ieremia ki ai. Ke fakatai ki ai, kua tuku atu ke he Toloaga he Lalolagi Katoa ko e Finagalo Faka-Atua he tau 1958 he Tau Fakamoli a Iehova i New York City, he hukui he pelesiteni he Kaufakalatahaaga Kolo Toko e talahauaga ne kua pehe mai e taha vala: “Kua nakai gutu ua po ko e fakauaua a mautolu ke tukuogo e matapatu vaka nai ne kua fakatupu e tau mahani holifono oti, fanau liuliu, vihiatia, taulatau, fili tagata, . . . mo e heketia fakagoagoa ke he lotu hepe, ko e lotu fakavai; ne kua ha ha i tua hana e fi he tagata ne nakai kitia, ko Satani ko e Tiapolo. Ko e tau tagata ne mua atu ke lago e tau tutuaga he lalolagi ki ai, ko e tau faiaoga lotu mo e tau takitaki; mo e mai ia lautolu oti ia kua mua atu e agahala he matakau fekafekau lotu a Kerisitenitome. . . . Mai he tau tau oti tali mai he Felakutaki I he Lalolagi, kua tu ai e fakafetuiaga a Kerisitenitome ke he Atua ke tuga ha Isaraela he vaha a Ieremia. E, kua haga atu a Kerisitenitome ke he fakaotiaga kua mua ue atu e matakutakuina mo e moumou lahi mai he mena ne kitia e Ieremia ne hoko ki a Ierusalema.”
Fakafiliaga he Tau Faiaoga Fakavai
15. Ko e heigoa e tau perofetaaga ke he mafola ne taute he matakau fekafekau lotu? To fakamoli nakai a lautolu?
15 Pete ni kua moua e hataki nei, fefe e tau mena ne taute he matakau fekafekau lotu tali mai he magaaho ia? Kua tuga ni ne hokotaki mai he Ier 23 kupu 17: “Kua pehe mau a lautolu kia lautolu kua fakavihia mai kia au, Kua talahau mai e Iehova, To monuina a mutolu; mo e pehe age a lautolu ke he tau tagata oti kua o fano ai ke lata mo e tau loto mao ha lautolu, Nakai hoko ha malaia kia mutolu.” Kua moli kia e mena nei? Nakai! To fakatapakupaku e Iehova ko e fakavai e tau perofetaaga nei he matakau fekafekau lotu. To nakai fakamoli e ia e tau mena ne talahau e lautolu ke he hana higoa. Ka e taha e mena, kua fakaheheina lahi e maveheaga fakavai ko e mafola mo e Atua he matakau fekafekau lotu!
16. (a) Hagahaga fefe e tuaga he lalolagi nei ke he mahani mitaki, mo e lago ki a hai e mena ia? (e) Ko e heigoa he vahega Ieremia kua taute ke he tau onoonoaga muikau he lalolagi ke he mahani mitaki?
16 Manamanatu kia a koe, ‘Heigoa, fakahehe he tau fakaakoaga fakavai he matakau fekafekau lotu au? Nakai pihia! Kia nakai tua noa lahi pihia!’ Kia manatu la ko e tau fakaakoaga fakavai he matakau fekafekau lotu ne fakaohooho e tuaga hagahaga kelea lahi, he mahani fakateteki. Kua teitei fakaataina he tau fakaakoaga hagahaga tokaholo ha lautolu e tau mena oti, pete ni ko e mahani kelea lahi. Mo e kaputia e mahani muikau nei ke he tau fahi oti he tau mena fakafiafia tino, tau kifaga, tivi, tau mekasini, mo e leo kofe. Ti kua lata mogoia a tautolu ke fakaeneene lahi mahaki, neke veveli a tautolu ke he fakaheheina he tuaga hagahaga muikau fakagalogalo ne kua tuga e mahani fulufuluola. Kua maeke e tau fuata ke hele he tau vitio muitui lahi mo e tau leo kofe. Kia manatu ko e manamanatuaga he tau tagata he vaha nei ko e nakai pa ha mena ne kua tupu tonu mai ni he tau fakaakoaga fakavai he matakau fekafekau lotu mo e ha lautolu a kaumahala ke taofimau e tau mahani tututonu he Atua. Kua taulatau e vahega Ieremia ke he tau onoonoaga mahani kelea nei mo e lagomatai e tau fekafekau a Iehova ke nakai talia e mahani kelea ne kua lofia a Kerisitenitome.
17. (a) Hagaao ki a Ieremia, ko e heigoa e fakafiliaga ka hoko atu ki a Ierusalema ne mahani kelea? (e) Kua nakai leva to hoko e heigoa ki a Kerisitenitome?
17 Ko e heigoa e fakafiliaga ka moua he tau faiaoga fakavai a Kerisitenitome mai ia Iehova, ko e Ikifakafili lahi mahaki? Kua tali he Ier 23 tau kupu 19, 20, 39, mo e Ier 23:40: “Kitiala, kua fina atu e afa ia Iehova, ko e hana ita haia, ko e afa to kai maka; ke to lahi ai ki luga he tau ulu ha lautolu ne mahani kelea. To nakai liu e ita a Iehova, ato eke ai e ia, ato fakahoko foki e ia e tau manatu he hana finagalo . . . Ko e mena ia kitiala, to nimo ni ia au a mutolu mo e tiaki e au a mutolu mai mua haku, katoa mo e maga ne foaki atu ai e au kia mutolu mo e tau matua ha mutolu. To tuku atu e au kia mutolu e mena ke eke fakakelea ai a mutolu tukulagi, mo e mā ai tukulagi, nakai nimo.” Kua hoko e tau mena oti ia ki a Ierusalema mahani kelea mo e hana faituga, mo e he magaaho nei kua nakai leva tuai to to ne matematekelea pihia ki a Kerisitenitome mahani kelea!
Tukuogo e “Kavega Mai Ia Iehova”
18, 19. Ko e heigoa e “kavega mai ia Iehova” ne fakailoa e Ieremia ki a Iutaia, mo e heigoa ne fakahaha ai ki ai?
18 Ti ko e heigoa e matagahua he vahega Ieremia mo e ha lautolu a tau hoa? Kua tala mai he Ier 23 kupu 33 ki a tautolu: “Ka huhu mai foki kia koe e motu nai, po ke perofeta, po ke ekepoa, kua pehe mai, Ko e heigoa kia e kavega mai ia Iehova? ti pehe atu a koe kia lautolu, Ko e heigoa e kavega? [“Ko mutolu ni ma tau tagata,” NW] To tiaki e au a mutolu, kua pihia mai a Iehova.”
19 Kua ua e kakano he kupu Heperu ma e “kavega.” Kua maeke ke hagaao ke he fakapuloaaga faka-Atua mua atu po ke taha mena kua fakamamafa aki e taha mo e fakamategugu aki e taha. Kua hagaao e talahauaga “kavega mai ia Iehova” ke he perofetaaga ne mua atu—ko e fakapuloaaga malaia ke he fakaotiaga a Ierusalema. Kua loto nakai e tau tagata ke logona e tau kupu perofetaaga mamafa lahi pihia ne tala age lagaloga e Ieremia ki a lautolu mai ia Iehova? Nakai, ne va e tau tagata ki a Ieremia: ‘Ko e heigoa e perofetaaga (kavega) hau mogonai? Kua iloa moli e mautolu ko e perofetaaga hau ko e taha kavega fakamategugu foki!’ Ka ko e heigoa e mena ne tala age e Iehova ki a lautolu? Hanai: “[“Ko mutolu ni ma tau tagata—Oi kua fakakavega ha!” NW] To tiaki e au a mutolu.” E, ko e kavega e tau tagata nei ki a Iehova, mo e to uta kehe e ia a lautolu ke nakai fakakavega foki a ia.
20. Ko e heigoa e “kavega mai a Iehova” he vaha nei?
20 Ti ko e heigoa e “kavega mai ia Iehova” he vaha nei? Ko e fekau mua atu he perofetaaga mai he Kupu he Atua. Kua mamafa ke he malaia, he fakailoa kua tata lahi mai e fakaotiaga a Kerisitenitome. Ka ko e tau tagata a Iehova, kua ha ha ia tautolu e matagahua mua atu ke tukuogo e “kavega mai ia Iehova” nei. Ha kua tata mai e fakaotiaga, kua lata a tautolu ke tala age ke he tau tagata oti kana ko e tau tagata fakakeukeu a Kerisitenitome ko e “kavega,” e, “Oi kua fakakavega ha!” ke he Atua ko Iehova, mo e nakai leva to uta kehe e ia ni e “kavega” nei he tiaki a Kerisitenitome ke he matematekelea.
21. (a) Ko e ha ne fakaoti ai a Ierusalema he tau 607 F.V.N.? (e) He mole e fakaotiaga a Ierusalema, ko e heigoa e mena ne hoko ke he tau perofeta fakavai mo e ke he tau perofeta moli a Iehova, kua foaki ki a tautolu e fakamafanatiaga he vaha nei?
21 Ne fakahoko e fakafiliaga a Iehova he vaha a Ieremia he magaaho ne moumou he tau Papelonia a Ierusalema he tau 607 F.V.N. Ke tuga he perofeta mai, ko e ‘ekefakakelea mo e ma’ ai e tau Isaraela uluuka ne nakai mahani fakamoli. (Ieremia 23:39, 40) Ne fakakite ki a lautolu ko Iehova ne nakai fakalilifu lagaloga a lautolu ki ai, kua tiaki tuai a lautolu ke he taui he ha lautolu a mahani kelea. Ti kua fakanono ai tuai e tau gutu he tau perofeta fakavai fakatokoluga. Ka e, perofeta tumau ne gutu a Ieremia. Ne nakai tiaki e Iehova a ia. To moli ke he fakafifitakiaga nei, ko e mena nakai tiaki e Iehova e vahega Ieremia he magaaho ka hoko atu e fifiliaga mua atu hana ke tuki malipilipi e moui he matakau fekafekau lotu a Kerisitenitome mo lautolu ne talitonu ke he tau pikopiko ha lautolu.
22. To fakatokolalo fefe e tuaga ha Kerisitenitome ha ko e fakafiliaga a Iehova?
22 E, ko e tuaga gatigati, nakai nonofo tagata a Ierusalema he mole e tau 607 F.V.N. ti ko e mena taha ia ni ka eke ke kitia ai ke he tau lotu a Kerisitenitome ka mole atu he galo hana maukoloa mo e fakatapakupaku ke he fakama lahi. Ko e fakafiliaga lata tonu a nei ne kua fakatoka e Iehova ma e tau faiaoga fakavai. To nakai kaumahala e fakafiliaga nei. Ke tuga ne tau fekau he tau hatakiaga ne omoi he agaga tapu a Ieremia ne kua fakamoli he vaha ia, to hohoko moli foki ha lautolu a fakamoliaga he vaha fou nei. Kia eke ai a tautolu ke tuga a Ieremia. Ti kia lata a tautolu ke nakai matakutaku ke tukuogo e kavega fakaperofetaaga a Iehova ke he tau tagata ke maeke ai a lautolu ke iloa to hoko katoatoa he ha e fakafiliaga tututonu hana ke he tau faiaoga lotu fakavai!
Tau Huhu Liu Fakamanatu
◻ Kelea fefe a Ierusalema he vaha i tuai ke he onoonoaga a Iehova?
◻ Ko e heigoa e tau puhala ne ‘o fano mo e pikopiko’ a Kerisitenitome?
◻ Ne fakatapakupaku fefe e agahala he matakau fekafekau lotu he vaha fou nei?
◻ Ko e heigoa e “kavega mai ia Iehova” ne tukuogo he magaaho nei?
[Fakatino he lau 18]
Ne fakatapakupaku e Ieremia e tau “mena vihiatia”
[Fakatino he lau 19]
“Kua vagahau atu e lautolu ke he fakakiteaga mai he tau loto ha lautolu”
[Fakatino he lau 20]
Ko Ierusalema he magaaho ne mole hana fakaotiaga ne fakatai ke he fakahikuaga pauaki a Kerisitenitome