Kolo Toko he FATATOHI INITANETE
Kolo Toko
FATATOHI INITANETE
Faka-Niue
ā
  • ā ē ī ō ū
  • TOHI TAPU
  • TAU TOHI
  • TAU FELEVEIAAGA
  • w98 6/1 lau 11-16
  • To Kamatamata e Tua Kerisiano

Nakai fai vitiō ma e fifiliaga nei.

Fakamolemole, fai lekua ke moua e vitiō.

  • To Kamatamata e Tua Kerisiano
  • Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1998
  • Tau Vala Mataulu
  • Tau Tohi Pihia Foki
  • Kamatamata e Tua​—Ko e Ha?
  • Kamatamataaga he Tua he 1914
  • Tali ke he Tau Kamatamataaga he Magaaho Ia
  • Ko e Fua he Tua Hau—Hane Kamatamata he Mogonei
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1998
  • Fakagahuahua e Tua Haau ke he Tau Maveheaga ha Iehova
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova (Fakaako)—2016
  • “Kia Lagomatai Mai a Koe ke he Haku a Nakai Tua”
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1991
  • ‘Kia Fakalahi ha Mautolu a Tua’
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2015
Kitia Foki
Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1998
w98 6/1 lau 11-16

To Kamatamata e Tua Kerisiano

“Nakai ha he tau tagata oti kana e tua.”—2 TESALONIA 3:2.

1. Fakakite fefe he fakamauaga tuai kua nakai ha ha he tau tagata oti e tua moli?

TALI mai he fakamauaga tuai, kua ha ha ai e tau tagata tane, tau fifine, fanau ne tua fakamoli. Kua hao mitaki e kupu fakamaama “moli” kakano kua totou miliona e falu ne kua fakakite e tua ke tuga e mena teao, ko e talitonu noa ni ka e nakai fai kakano moli. Ko e tua pihia kua fa mahani ke putoia ai e tau atua pikopiko po ke tau puhala tapuaki ne kua nakai lautatai mo e Mua Ue Atu, ko Iehova, mo e hana Kupu talahaua. Ti pihia ai ne tohia he aposetolo ko Paulo: “Ko e mena nakai ha he tau tagata oti kana e tua.”​—2 Tesalonia 3:2.

2. Ko e ha kua lata tonu ia tautolu ke tivi ni e tautolu ha tautolu a tua?

2 Ka e fakakite he fakamauaga a Paulo he vaha tuai ia kua moua he falu e tua moli mo e fai foki he vaha nei. Tokologa lahi e tau tagata totou he senolo nei kua manako ke moua mo e ke fakatupu ki mua e tua moli pihia​—tua ne lautatai mo e iloilo tonuhia he kupu moli faka-Atua. (Ioane 18:37; Heperu 11:6) Kua pihia nakai mo koe? Ti kua lata ni ke mailoga e koe mo e mautali to hoko e kamatamata he hau a tua. Ko e ha ne talahau ai pihia?

3, 4. Kia onoono atu he ha a tautolu ki a Iesu hagaao ke he tau kamatamata he tua?

3 Kua lata ia tautolu ke talahau fakamoli kua uho a Iesu ke he tua ha tautolu. Moli, kua tala e Tohi Tapu ki a ia ko e Katoatoaaga he tua ha tautolu. Ko e kakano ha ko e mena ne talahau mo e taute e Iesu, mua atu ke he puhala ne fakamoli e ia e tau perofetaaga. Ne fakamalolo e ia e fakaveaga ka fakatu ai he tau tagata e tua moli. (Heperu 12:2; Fakakiteaga 1:1, 2) Pete ni ia, ne totou e tautolu “kua kamatamata a [Iesu] ke he tau mena oti kana tuga a tautolu, ka e nakai fai hala a ia.” (Heperu 4:15) E, kua kamatamata e tua a Iesu. Ti mamao mai he fakalolelole a tautolu po ke fakatupu e tuaha, kia fakamafanatia he naia a tautolu.

4 Ha kua haia ke he tau kamatamata lalahi ti pihia ke hoko atu ke he mate i luga he akau tupou, ne ‘ako ai e Iesu e omaoma.’ (Heperu 5:8) Ne fakamoli e ia kua maeke he tau tagata ke nonofo taha ke he tua moli pete ni ko e tau kamatamata ka liga hohoko ki a lautolu. Kua fakakite he mena nei taha maamaaga ka manamanatu a tautolu ke he mena ne talahau e Iesu hagaao ke he hana tau tutaki: “Kia manamanatu a mutolu ke he kupu ne tala atu ai e au kia mutolu, Nakai mua e fekafekau ke he hana Iki.” (Ioane 15:20) Ka e hagaao ke he hana tau tutaki he vaha ha tautolu, ne talahau tuai e Iesu: “To vihiatia foki a mutolu he tau motu oti ha ko e haku a higoa.”​—Mataio 24:9.

5. Fakakite fefe he Tohi Tapu to fehagai a tautolu mo e tau kamatamata he tua?

5 He kamataaga he senetenari nei, kua kamata e fakafiliaga he fale he Atua. Ne talahau tuai mai he tau Tohiaga Tapu: “Ko e vaha nai kua kamata ai e fakafiliaga ke he fale he Atua; kaeke foki kua fakamua kia tautolu, po ke fefe kia e fakahikuaga kia lautolu kua faliuliu ke he vagahau mitaki he Atua? Kaeke foki ke fakamomoui fetamaki e tagata tututonu, po ko fe kia ke tu mai ai e tagata matahavala mo e tagata hala?”​—1 Peteru 4:17, 18.

Kamatamata e Tua​—Ko e Ha?

6. Ko e ha e tua ne kamatamata kua uho lahi ai?

6 Ke he taha kakano, ko e tua ne nakai kamatamata kua nakai fakamoli, ti kua nakai fai iloaaga. Liga to fakatai ai e koe ke he sieke ne nakai la moua ai e tupe. Liga moua e koe e sieke ma e gahua ne taute e koe, ma e tau mena mitaki ne foaki e koe, po ke mena fakaalofa foki. Liga tuga fai aoga e sieke, ka e moli nakai? Kua aoga moli nakai e tupe ne tohi i ai? Ke tuga ia, ko e tua ha tautolu kua lata ke mua atu mai he kitiaaga po ke talahauaga. Kua lata ke kamatamata ai ane mai ke fakakite moli e tautolu e fai kakano mo e aoga mitaki. He magaaho ka kamatamata ai ha tautolu a tua, to malolo mo e aoga lahi e tua ha tautolu. To fakakite mai foki he kamatamata e fahi ne kua lata e tua ha tautolu ke hakahaka po ke fakamalolo.

7, 8. Mai he punaaga fe e tau kamatamataaga he tua ha tautolu?

7 Nukua fakaata he Atua e favale mo e falu he tau kamatamata ke hokotia ki a tautolu. Kua totou ai e tautolu: “Aua neke pehe mai taha ka kamatamata a ia; Kua kamatamata au mai he Atua; ha ko e mena nakai kamatamata ai e Atua ke he mena kelea, nakai kamatamata foki e ia ke he taha.” (Iakopo 1:13) Ko hai po ke heigoa ne fakalago ki ai e tau kamatamata ia? Ko Satani, ko e lalolagi, mo e ha tautolu a tino nakai mitaki katoatoa.

8 Liga to talahau fakamoli e tautolu ko Satani ne fakaohooho hana hufia malolo ke he lalolagi katoa, ke he tau manamanatuaga mo e tau puhala ha lautolu. (1 Ioane 5:19) Mo e liga iloa e tautolu ko ia ne fakahoko e favale ke he tau Kerisiano. (Fakakiteaga 12:17) Ka kua tatai nakai e mauokafua ha tautolu kua lali a Satani ke fakahehe a tautolu he futiaki ke he tino nakai mitaki katoatoa ha tautolu, he tautau mai i mua ha tautolu e tau matahele fakalalolagi, he talifaki to mahalo a tautolu ke he hana hele, ti nakai omaoma ke he Atua, ati fakahiku ke nakai talia e Iehova? Moli, kia nakai ofogia a tautolu ke he tau puhala a Satani, ha ko e lagatau taha ia ni ne fakaaoga e ia he magaaho ne lali ke kamatamata a Iesu.​—Mataio 4:1-11.

9. Maeke fefe a tautolu ke aoga mai he tau fakafifitakiaga he tua?

9 Mai he hana Kupu mo e he fakapotopotoaga Kerisiano, ne fakatoka e Iehova ma tautolu e tau fakafifitakiaga moli he tua ne kua lata ke fifitaki e tautolu. Ne tomatoma e Paulo: “Ko e tau matakainaga na e, kia fifitaki fakalataha a mutolu kia au; kia kitekite foki a mutolu kia lautolu kua ō pihia, tuga he eke e mautolu mo fakafifitaki kia mutolu.” (Filipi 3:17) Ko e taha he tau fekafekau fakauku he Atua he senetenari ke fakamua aki, ne muamua atu a Paulo ke taute e tau gahua he tua pete ni ko e tau kamatamata lalahi ne fehagai mo ia. He matahiku he senetenari ke 20 aki, kua nakai noa a tautolu ke he tau fakafifitakiaga pihia he tua. Ko e tau kupu he Heperu 13:7, kua malolo agaia e hagaaoaga tuga ni he magaaho ne tohia ai e Paulo: “Kia manamanatu e tau takitaki ha mutolu, ko lautolu kua talahau atu e kupu he Atua kia mutolu; kia fifitaki a mutolu ha lautolu a tua, mo e manamanatu e fakahikuaga he tau mahani ha lautolu.”

10. Ko e heigoa e falu he tau fakafifitakiaga he tua ne moua e tautolu he tau magaaho kua mole?

10 Kua fai malolo e tomatomaaga ia he magaaho ne mailoga e tautolu e fua he tau mahani ha lautolu kua fakauku ne toe. Maeke ia tautolu ke manamanatu ke he ha lautolu a fakafifitakiaga mo e muitua ke he ha lautolu a tua. Kua moli e tua ha lautolu ha kua hakahaka he tau kamatamata. Mo e tau kamataaga ikiiki he tau atu tau 1870, ne tupu ai e fematakainagaaki Kerisiano. Ha ko e fua he tua mo e fakauka ha lautolu ne fakauku tali mai he mogo ia, kua molea e lima mo e hafa e miliona he Tau Fakamoli a Iehova ne fa e fakamatala mo e fakaako hagaao ke he Kautu he Atua. Ko e tau fakapotopotoaga he lalolagi he tau tagata tapuaki fakamakai moli ko e fakamoliaga ke he tua ne kua kamatamata.​—Tito 2:14.

Kamatamataaga he Tua he 1914

11. Kua mailoga lahi fefe e 1914 ma C. T. Russell mo e hana tau kau faihoani?

11 He tau tau ato hoko e felakutaki ke taha aki he lalolagi, ne fakapuloa e lautolu kua fakauku ne toe ko e tau ke mailoga ai e 1914 he perofetaaga he Tohi Tapu. Ka ko e falu he tau amanakiaga ha lautolu kua tuai, mo e kikiteaga ha lautolu ke he mena ka tupu kua mamao mai he hako. Ke fakatai ki ai, kua kitia e C. T. Russell, ko e pelesiteni ke fakamua aki he Sosaiete he Kolo Toko, mo e hana tau kau faihoani e lata lahi he gahua fakamatala. Ne totou e lautolu: “To fakamatala atu foki e tala mitaki nai he kautu ke he lalolagi oti, ke eke mo talahau ke he tau atu motu oti; ti hoko mai ai e fakaotiaga.” (Mataio 24:14) Ka e, maeke fefe he matakau tote ia ha lautolu ke taute e naia?

12. Tali atu fefe e taha ne faihoani ki a Russell ke he kupu moli he Tohi Tapu?

12 Kikite la e puhala ne lauia ai a A. H. Macmillan, ne faihoani a Russell. Kua fanau i Kanata, nakai la 20 ia a Macmillan he magaaho ne moua e ia e tohi ha Russell The Plan of the Ages (1886). (Kua fakahigoa foki e tohi nei The Divine Plan of the Ages, kua eke mo Volume 1 he tau sete he Studies in the Scriptures ne laulahi e tufatufaaga. Ko e Volume 2, The Time Is at Hand [1889], kua tuhi ke he 1914 ko e fakahikuaga he “tau vaha he tau motu kehe.” [Luka 21:24]) He po ne kamata a Macmillan ke totou, ne manamanatu a ia: “Kua tuga moli e kupu moli anei!” He vaha mafana he 1900, ne feleveia a ia mo Russell he fonoaga he Tau Tagata Fakaako Tohi Tapu, ko e Tau Fakamoli a Iehova he mogo ia. Nakai leva ne papatiso a Macmillan mo e kamata gahua mo Matakainaga Russell he matapatuaga he Sosaiete i New York.

13. Ko e heigoa e lekua ne kitia e Macmillan mo e falu ke he fakamoliaga he Mataio 24:14?

13 Fakave ke he tau totouaga ha lautolu ke he Tohi Tapu, ko e tau Kerisiano fakauku ia kua tuhi ke he 1914 ko e hikiaga he finagalo he Atua. Ka e tuaha a Macmillan mo e falu ko e maeke fefe e fakamatalaaga ke he tau motu ne talahau tuai he Mataio 24:14 ke fakakatoatoa he magaaho ku ia ne toe. Ne talahau fakamui e ia: “Manatu e au na fa tutala tumau au ki ai mo Matakainaga Russell, mo e pehe a ia: ‘Haku matakainaga na e, kua mua atu e tokologa he tau Iutaia ha tautolu hinei i New York mai i Ierusalema. Mua atu e tokologa he tau tagata Aelani ha tautolu hinei mai i Dublin. Mo e mua atu e tau Italia ha tautolu hinei mai i Roma. Kaeke ke hokotia a tautolu ki a lautolu hinei, ko e hokotia atu a ia he matafekau ke he lalolagi.’ Ka e nakai fakamakona he mena ia a mautolu. Ti, ko e mogoia ne manamanatu atu ke he ‘Photo-Drama.’”

14. Ato hoko e 1914, ko e heigoa e matagahua ne taute?

14 Ko e gahua fou maka ha a ia ke taute e “Photo-Drama of Creation”! Kua fakalataha ki ai e tau ata kifaga mo e tau ata hio vali, ne kua fakakatoa ki ai e tau lauga he Tohi Tapu mo e tau leo kofe he tau lapakofe fakatagi. He ­1913, ne talahau he The Watch Tower ke he fonoaga i Arkansas, U.S.A.: “Kua talia auloa ke lata ke fakaaoga e tau kifaga ke fakaako aki e tau kupu moli he Tohi Tapu. . . . Ne fakamaama e [Russell] kua tolu e tau tau ne gahua a ia ke he fakatokatokaaga nei mo e he mogonei kua teitei ke mau e tau teau he tau kifaga fulufuluola, ka futiaki mai e tau moto tagata tokologa mo e fakapuloa atu e Evagelia, mo e lagomatai e tau tagata ke liliu ke tua ke he Atua.”

15. Ko e heigoa e tau fua he “Photo-Drama”?

15 Kua taute pihia ai he “Photo-Drama” he mole e fakakite fakamua ia Ianuari 1914. I kelekele ko e tau hokotaki mai he The Watch Tower he 1914:

Aperila 1: “Ko e akoako, he mole e kitia e tau vala ua, kua pehe, ‘Taha ni e hafa he PHOTO-DRAMA OF CREATION ne kitia e au, ka e kua fita e lahi e mena ne ako e au mai he naia hagaao ke he Tohi Tapu ke he mena ne ako e au he aoga tolu tau haku he fakaakoaga fakalotu.’ Ko e Iutaia, ne talahau he mole e kitekite ki ai, ‘Kua eke tuai au mo Iutaia mitaki mogonei ke he mogo ne hau au ki loto.’ Fai foki he tau akoako mo e tau taupou pope ne o atu ke he DRAMA mo e fakakite e fakaaue lahi. . . . Hogofulu maua ni e tau sete he DRAMA kua mau katoatoa . . . Pete ni ia, kua fita a mautolu he hokotia mo e hane gahua ke he tolu taha e taone . . . Kua molea e tolu lima e afe he aho ne fa e kitekite, logona, navanava, manamanatu mo e kua fakamonuina.”

Iuni 15: “Kua taute he tau kifaga au ke fakamakai lahi ke folafola e Kupu Moli, mo e kua malikiti haku fakaalofa ma e Matua he Lagi mo e ha tautolu a Matakainaga Lahi, ko Iesu. Ne liogi au he tau aho oti ma e fakamonuina uho he Atua ke he PHOTO-DRAMA OF CREATION mo lautolu oti ne putoia ki ai . . . Ko au ko e fekafekau hau ia Ia, ko F. W. KNOCHE.​—Iowa.”

Iulai 15: “Kua fiafia a mautolu ke kitia e lauiaaga homo ue atu ma e mitaki ne toka hifo he tau kifaga ke he taone nei, mo e iloa moli e mautolu ko e fakamatala nei ke he lalolagi kua fakaaoga foki ke fakaputuputu mai e tokologa ka fakakite moli ko e tau penina he fifiliaga ni he Iki. Iloa e mautolu e tau numera loga he tau tagata fakaako fakamoli he Tohi Tapu hane fakalataha he mogonei mo e Vahega nei ha ko e fua he gahua he Photo-Drama. . . . Hau a mahakitaga he Iki, ko EMMA L. BRICKER.”

Novema 15: “Kua logona moli e mautolu to fiafia a koe ke fanogonogo ke he fakamatalaaga mitaki lahi hane fa e fakailoa ha ko e PHOTO-DRAMA OF CREATION he The London Opera House, Kingsway. Ko e lima takitaki he Iki kua kitia maaliali ke he tau mena oti he gahua nei ati olioli mahaki ai e tau matakainaga . . . Ko e toloaga ha mautolu kua o mai he tau vahega mo e tau faga tagata oti; kitia foki e mautolu e tokologa he tau akoako ne o mai. Taha e akoako . . . ne ole ma e tau tiketi ke liliu mai a ia mo e hana hoana ke kitia foki. Ne fano lagaloga e Takitaki he Lotu a Igilani ke he DRAMA, ti . . . ta mai e ia e tokologa he tau kapitiga hana ke fakamoli aki. Ua e pisopo ne o mai foki, mo e fai tagata tu higoa.”

Tesemo 1: “Kua fakaaue moli haku hoana mo au ke he ha tautolu a Matua he Lagi ma e fakamonuinaaga lahi mo e ue atu ne kua hoko mai ki a tautolu he puhala ia mutolu. Ko e ha mutolu a PHOTO-DRAMA fulufuluola ne taute a maua ke kitia mo e talia e Kupu Moli . . . Hanei ia maua e tau volume ono ha mutolu he STUDIES IN THE SCRIPTURES. Kua lahi e lagomatai he tau mena ia.”

Tali ke he Tau Kamatamataaga he Magaaho Ia

16. Ko e ha ne ta mai he 1914 e kamatamataaga he tua?

16 Ka e kua, mogoia, ka mailoga he tau Kerisiano fakamoli pihia kua nakai moli e amaamanakiaga ha lautolu ke fakalataha mo e Iki he 1914? Ko lautolu ne fakauku ia kua hohoko atu ke he vaha kamatamata ne mua. Ne talahau he The Watch Tower he Novema 1, 1914: “Kia manatu e tautolu kua ha ha a tautolu he vaha kamatamata.” Hagaao ke he mena nei, ne tohi he Jehovah’s Witnesses​—Proclaimers of God’s Kingdom (1993): “Ko e tau tau mai he 1914 ke he 1918 kua eke moli mo ‘vaha kamatamata’ ma e tau Tagata Fakaako Tohi Tapu.” To fakaata nakai e lautolu ha lautolu a tua ke hakahaka mo e ke hikihiki ha lautolu a manamanatuaga ke maeke ia lautolu ke taute e gahua lahi i mua?

17. Fefe e aga he tau tagata fakauku ne tua fakamoli, ha kua ha ha agaia he lalolagi he mole e 1914?

17 Ne talahau he The Watch Tower he Sepetema 1, 1916: “Manatu a mautolu ko e gahua Helehele he fakaputuputu e Tapu [lautolu ne fakauku] to fakakatoatoa ai ato hoko e fakaotiaga he Tau Vaha he Motu Kehe; ka e nakai pihia he talahau he Tohi Tapu. . . . Kua tokihala kia a tautolu ha kua fakatumau e gahua Helehele? . . . Ko e ha tautolu a aga he mogonei, ma tau matakainaga fakahele, kua lata ke eke mo taha mena fakaaue lahi ke he Atua, fakatolomaki e fakaaue ke he Kupu Moli fulufuluola ne kua foaki mai ai e Ia ki a tautolu e kotofaaga ke kitia mo e talahaua ki ai, mo e makutu tupu tolomaki he lagomatai ke ta mai e Kupu Moli ia ke iloa he falu.” Kua kamatamata tuai ha lautolu a tua, ka kua fehagai atu a lautolu ke he kamatamata ia mo e kautu. Ka ko tautolu ko e tau Kerisiano kia mataala ke he loga mo e kehekehe he tau kamatamata he tua.

18, 19. Ko e heigoa e falu he tau kamatamata he tua ma e tau tagata he Atua he mole e mate he Matakainaga Russell?

18 Ke fakatai ki ai, ko e taha puhala foki he kamatamata kua hokotia ki a lautolu ne fakauku he mole fakaku e mate he Matakainaga T. Russell. Ko e kamatamata a ia he ha lautolu a mahani fakamoli mo e tua. Ko hai e “fekafekau fakamoli” he Mataio 24:45? Ne manatu e falu ko Matakainaga Russell ni, mo e nakai mahalo a lautolu ke kaufakalataha ke he tau fakaholoaga fou he fakatokatokaaga. Kaeke ko ia e fekafekau, ko e heigoa ka taute he tau matakainaga he mogonei ha kua mate a ia? Mumuitua nakai a lautolu ke he tagata ne fifili fou, po ke magaaho nakai ainei ke iloa nukua fakaaoga e Iehova, nakai taha e tagata, ka ko e matakau lahi he tau Kerisiano mo tau kanavaakau, po ke vahega fekafekau?

19 Ne hoko mai e taha kamatamata ke he tau Kerisiano he 1918 he magaaho ne fakaohooho he tau akoako ha Kerisitenitome e tau pule malolo he lalolagi ke ‘fakamamahi he fakatufono’ e fakatokatokaaga he Tau Fakamoli a Iehova. (Salamo 94:20) Kua fakahoko e favale kelea lahi ke he Tau Tagata Fakaako Tohi Tapu i Amerika Tokelau mo e i Europa. Kua tapunu ai e totokoaga he fakaohoohoaga he tau akoako ia Me 7, 1918, magaaho ne tohi he fakatufono U.S. e poakiaga ke fakahala a J. F. Rutherford mo e falu he tau tagata faihoani hana, fakalataha mo A. H. Macmillan. Kua tukumale pikopiko a lautolu he uhu totoko, mo e nakai fakateliga e tau pule ke he talahauaga ha lautolu kua nakai hala.

20, 21. Tuga ne talahau tuai he Malaki 3:1-3, ko e heigoa e gahua ne taute e lautolu kua fakauku?

20 Pete ni kua nakai mailoga ke pihia he magaaho ia, kua hane taute e gahua fakamea, tuga ne fakamaama he Malaki 3:1-3: “Ko hai ke fakauka ai ke he aho ka haele mai ai a ia? ko hai foki ke tu atu ka fakakite mai a ia? ha [ko e uta fekau he maveheaga] kua tuga e afi he tagata tunu auro, kua tuga foki e moli he tagata unu tapulu. Kua nofo a ia po ke tagata kua tunu mo e fakamea e ario; to fakamea ai e ia e fanau a Levi, to vevehe kehe foki e ia e kelekele ia lautolu tuga he eke ke he auro mo e ario; ti ta atu ai e lautolu e tau poa kia Iehova kua eke mo e mahani tututonu.”

21 He teitei fakahiku e Felakutaki I he Lalolagi, ne fehagai e falu he Tau Tagata Fakaako Tohi Tapu mo e taha kamatamata foki he tua​—ko e tumau nakai a lautolu ke tu uho ke he tau gahua fakakautau he lalolagi. (Ioane 17:16; 18:36) Kua nakai tumau e falu. Ti he 1918, ne fakafano mai e Iehova e “Agelu he maveheaga,” ko Keriso Iesu, ke he fakaholoaga he faituga fakaagaaga Hana ke fakamea e matakau tote he Hana tau tagata tapuaki mai he tau ilaila fakalalolagi. Kua iloa ai e lautolu ne fakamakai ke fakakite e tua moli mai he tupuaga ia mo e holo atu ki mua mo e fakamakai ke tumau ke fakamatala.

22. Ke he tau kamatamata he tua, ko e heigoa ne toe ka kikite ki ai?

22 Ko e mena ne tutala ki ai a tautolu nakai ko e mena kua mole teao. Kua hagaao fakatonu ai ke he tuaga fakaagaga he fakapotopotoaga ha Iehova he lalolagi katoa he magaaho nei. Ka e o mai a tautolu ke kikite ke he vala tala ne mui mai e falu he tau kamatamata he tua hane fehagai he tau tagata he Atua he vaha nei mo e kitia e puhala ke kautu mai a tautolu he tau mena nei.

Manatu Nakai e Koe?

◻ Ko e ha, ke amanaki e tau tagata ha Iehova to kamatamata e tua ha lautolu?

◻ Ko e heigoa e tau laliaga ne taute ke folafola aki e matafekau he Atua ato hoko e 1914?

◻ Ko e heigoa e “Photo-Drama,” mo e heigoa e tau fua ne fakatupu?

◻ Kamatamata fefe he tau mena tutupu he magahala he 1914-18 a lautolu kua fakauku?

[Fakatino he lau 12]

He matahiku mo e kamataaga he senetenari, ne fakaako he tau tagata he tau motu loga e Tohi Tapu mo e lagomataiaga he tau fakaholoaga he “Millennial Dawn,” ne ui fakamui ko e “Studies in the Scriptures”

[Fakatino he lau 13]

Ko e tohi mai ia C. T. Russell mo e tohi hafagi ma e tapakiaga ne talahau ai e ia: “Ko e ‘Photo-Drama of Creation’ kua fakatata he IBSA​—ko e Tau Tagata Fakaako he Lalolagi Katoa. Ko e foliaga ke fakaako e tau tagata ke he tau puhala fakalotu mo e fakasaiene, mo e ke puipui e Tohi Tapu”

[Fakatino he lau 16]

Ne fano takai a Demetrius Papageorge ke fakakite e “Photo-Drama of Creation.” Fakamui, ne fakapagota a ia kakano ko e tu uho faka-Kerisiano hana

    Tau Tohi Faka-Niue (1982-2025)
    Saini ki Fafo
    Saini ki Loto
    • Faka-Niue
    • Tufa
    • Tau Manako
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Tau Kupu Fakaaoga
    • Fakavēaga Fakatagata
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Saini ki Loto
    Tufa