Kolo Toko he FATATOHI INITANETE
Kolo Toko
FATATOHI INITANETE
Faka-Niue
ā
  • ā ē ī ō ū
  • TOHI TAPU
  • TAU TOHI
  • TAU FELEVEIAAGA
  • w99 1/1 lau 17-22
  • Ha Ha Nakai Ia Koe e Tua Tuga ha Aperahamo?

Nakai fai vitiō ma e fifiliaga nei.

Fakamolemole, fai lekua ke moua e vitiō.

  • Ha Ha Nakai Ia Koe e Tua Tuga ha Aperahamo?
  • Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1999
  • Tau Vala Mataulu
  • Tau Tohi Pihia Foki
  • Omaoma ke he Puhala he Atua
  • Tua Tuga ha Aperahamo he Vaha Nei
  • Fakamoli Pete Ni e Tau Kamatamata
  • Fakauka he Vaha Nei
  • Aperahamo—Ko e Kapitiga he Atua
    Tohi Haaku he Tau Tala Tohi Tapu
  • Fakahigoa e Iehova a Ia “Haku a Kapitiga”
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova (Fakaako)—2016
  • “Kia Fakamau ha Mutolu a Tau Loto”
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1999
  • Kamatamata he Atua e Tua ha Aperahamo
    Tohi Haaku he Tau Tala Tohi Tapu
Kitia Foki
Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1999
w99 1/1 lau 17-22

Ha Ha Nakai Ia Koe e Tua Tuga ha Aperahamo?

“Ka hau e Tama he tagata, mailoga he ha ke moua mai e ia e tua ke he lalolagi?”​—LUKA 18:8.

1. Ko e ha kua uka ai ke tumau e malolo he tua he tagata he vaha nei?

NAKAI mukamuka ke malolo tumau e tua he tagata he vaha nei. Kua fakamamafa he lalolagi e tau Kerisiano ke maeke ke maheu kehe mai a lautolu he tau mena fakaagaga. (Luka 21:34; 1 Ioane 2:15, 16) Tokologa kua taufetului ke hao mai he tau felakutaki, tau matematekelea, tau gagao, po ke hoge. (Luka 21:10, 11) He falu motu, ha ha i ai e fakatokaaga aga fakamotu malolo, ti ko lautolu kua momoui ke he ha lautolu a tua kua kitia ke kaka lahi, ti goagoa foki. Lafi ki ai, tokologa e tau Kerisiano ne favale ki ai ha ko e tua ha lautolu. (Mataio 24:9) Ko e huhu a Iesu, ne fakatu ai teitei ke 2,000 tau tau i tuai, kua latatonu lahi moli: “Ka hau e Tama he tagata, mailoga he ha ke moua mai e ia e tua ke he lalolagi?”​—Luka 18:8.

2. (a) Ko e ha e tua malolo kua lata ma e Kerisiano? (e) Ha hai e fakafifitakiaga he tua ka manamanatu lahi a tautolu ki ai?

2 Ko e moli, mogoia, ko e tua malolo kua lata lahi kaeke ke taute e tautolu e moui kua kautu he mogonei mo e moua e moui tukulagi ne mavehe mai he vaha i mua. He fatiaki e tau kupu a Iehova ki a Hapakuka, ne tohi he aposetolo ko Paulo: “Ka e moui e tagata tututonu ke he tua; kaeke foki ke tukumuli, nakai fiafia haku a loto kia ia. . . . Ka nakai tua, ti nakai maeke ke fakafiafia [e Atua].” (Heperu 10:38–11:6; Hapakuka 2:4) Ne tala age a Paulo ki a Timoteo: “Kia tau ke he tau mitaki kua lata mo e tua, kia toto e moui tukulagi, ne ui foki a koe ki ai.” (1 Timoteo 6:12) Ti kua maeke fefe he magaaho ia ke mauokafua e tua? He manamanatu ke he huhu ia, kua mitaki ia tautolu ke onoono ke he tagata tane ne moui ke he tau tau 4,000 kua mole, kua ha ha ai e tua kua fakalilifu agaia ke he tolu e lotu lalahi—ko e Isilama, Iutaia, mo e Kerisiano. Ko e tagata tane ia ko Aperahamo. Kua kehe lahi he ha e tua hana? Maeke nakai ia tautolu ke fifitaki a ia he vaha nei?

Omaoma ke he Puhala he Atua

3, 4. Ko e ha ne uta e Taraha e magafaoa hana i Uro ki Karana?

3 Ko Aperahamo (higoa mua ko Aperamo) ne talahau tigahau fakamua mai he Tohi Tapu. Ia Kenese 11:26, kua totou e tautolu: “Ti fanau ai e [Taraha] a Aperamo, Nakori, mo Arana.” Ne nonofo a Taraha mo e magafaoa hana i Uro i Kaletaia, ko e maaga monuina he fahi toga a Mesopotamia. Pete ia, ne nakai nonofo mau a lautolu i ai. “Ne uta foki e Taraha hana tama ko Aperamo, mo Lota ko e tama a Arana, ko e tama haia he hana tama, mo Sarai [Sara] ko e hana figona fifine, ko e hoana he hana tama ko Aperamo; ti o ai fakalataha a lautolu i Uro i Kaletaia ke o ke he motu ko Kanana; kua hohoko foki a lautolu ki Karana ti nonofo ai a lautolu.” (Kenese 11:31) Ko e matakainaga ha Aperahamo ko Nakori ne o foki mo e magafaoa hana ki Karana. (Kenese 24:10, 15; 28:1, 2; 29:4) Ko e ha ne toka ai e Taraha e motu monuina ko Uro ke o mamao ki Karana?

4 Ua e afe he tau tau he mole e vaha a Aperahamo, ko e tagata fakamoli ko Setefano, ne vagahau ki mua he tau Saneheturini Iutaia, ne fakamaama e fenoga kehe lahi nei he magafaoa a Taraha. Ne pehe a ia: “Ne fakakite e Atua lilifu ke he matua ha tautolu ko Aperahamo, he nofo a ia i Mesopotamia, ka e nakala hoko ke he hana nofo i Karana; ti pehe mai a ia kia ia, Ati toka a hau a motu mo e hau a faoa, ka e fano ke he motu ke fakakite atu e au kia koe. Ati toka ai e ia e motu ko Kaletaia, ka e nofo i Karana.” (Gahua 7:2-4) Ne omaoma a Taraha ke he finagalo a Iehova ma Aperahamo he o a ia mo e magafaoa hana ki Karana.

5. Fano a Aperahamo ki fe he mole e mate e matua tane hana? Ko e ha?

5 Ne nonofo a Taraha mo e magafaoa he motu fou ha lautolu. He tau tau fakamui he vagahau a Aperahamo ko e “haku motu,” ne kakano a ia ke he matakavi ko Karana, nakai ko Uro. (Kenese 24:4) Pete ia, nakai ko e kaina nofo mau a Aperahamo a Karana. Hagaao ki a Setefano, ‘kua mate ai e matua tane ha Aperahamo, ati takitaki ai e ia a ia mai he mena ia ke he motu nai, kua nonofo ainei a mutolu.’ (Gahua 7:4) He omaoma ke he puhala a Iehova, ne o a Aperahamo, fakalataha mo Lota, ke he taha fahi a Eufirate ke he motu ko Kanana.a

6. Ko e heigoa e maveheaga ne tala age e Iehova ki a Aperahamo?

6 Ko e ha ne fakalaga e Iehova a Aperahamo ke fano ki Kanana? Ko e kakano ne taute ke lata mo e tau finagalo he Atua ma e tagata tane fakamoli ia. Ne tala age fita a Iehova ki a Aperahamo: “Kia toka e koe hau a kelekele, mo e hau a motu ne fanau ai, mo e faoa he hau a matua tane, ti fano ke he motu ke fakakite atu e au kia koe. To eke foki e au a koe mo motu lahi, to fakamonuina e au a koe, to fakalilifu e au hau a higoa; to eke ni a koe mo monuina.” (Kenese 12:1-3) To eke a Aperahamo mo matua tane he motu lahi ke olioli e puipuiaga a Iehova mo e ke moua e motu ko Kanana. Ko e maveheaga homo ue atu! Ka e kua lata ia Aperahamo ke taute e tau hikihikiaga fakamotu he hana moui ke maeke ke moua e motu ia.

7. Ko e heigoa e tau hikihikiaga ne tauteute e Aperahamo ke maeke ke moua e maveheaga a Iehova?

7 He toka e Aperahamo a Uro, ne toka e ia e maaga monuina mo e pihia foki mo e magafaoa katoa he matua tane hana—ko e tau punaaga aoga he haohao mitaki he tau vaha tupuna ia. He toka e ia a Karana, ne vevehe kehe a ia mai he magafaoa he matua tane hana, mo e magafaoa foki he matakainaga hana ko Nakori, mo e o ke he motu kehe. Ne nakai kumi e ia e haohao mitaki i loto he maaga i Kanana. Ko e ha? Nakai leva he hohoko atu a Aperahamo ke he motu, ne pehe a Iehova ki a ia: “Faifano ke he motu ke he hana a loa, mo e hana a laulahi; ha ko e mena foaki atu ai e au kia koe.” (Kenese 13:17) Ko Aperahamo ne 75 e tau he moui mo e hana hoana ko Sarai ne 64 e tau he moui, ne muitua ke he tau hatakiaga nei. “Ko e tua ne nofo paea ai a ia ke he motu ne talahaua, tuga ne nofo ke he motu kehe, kua nofo ke he tau fale ie.”​—Heperu 11:9; Kenese 12:4.

Tua Tuga ha Aperahamo he Vaha Nei

8. He iloa e fakafifitakiaga a Aperahamo mo e falu fakamoli i tuai, ko e heigoa kua lata ke feaki e tautolu?

8 Ko Aperahamo mo e hana magafaoa ne fakahigoa foki he ‘fakapotopotoaga tokologa’ lahi he tau Kerisiano fakamua ne talahau mai he Heperu veveheaga 11. He onoonoaga ke he tua he tau fekafekau fakamua nei he Atua, ne fakamalolo e Paulo e tau Kerisiano ke “tuku kehe e tautolu e tau mena mamafa oti kana, mo e hala [he nakai tua] kua moua vave mai.” (Heperu 12:1) E, ko e nakai tua kua maeke ke ‘moua vave a tautolu.’ Ka e he vaha a Paulo mo e ha tautolu, ko e tau Kerisiano fakamoli ne kua maeke ke feaki e tua malolo tatai ai ke he ha Aperahamo mo e falu i tuai. He vagahau ai hagaao ki a ia mo e tau matakainaga Kerisiano, kua pehe a Paulo: “Ka ko tautolu, nakai ha ia lautolu kua tukumuli ke he malaia, ka ko lautolu kua tua ke momoui ai e tau agaga.”​—Heperu 10:39.

9, 10. Ko e heigoa e fakamoliaga kua tokologa he vaha nei kua tatai e tua mo e ha Aperahamo?

9 Moli, ko e lalolagi kua hiki tali mai he vaha a Aperahamo. Pete ia, fekafekau agaia a tautolu ke he “Atua a Aperahamo,” ti nakai la hiki a ia. (Gahua 3:13; Malaki 3:6) Ne kua lata tonu ke tapuaki ni ki a Iehova he vaha nei tuga ni ne taute ki a ia he vaha a Aperahamo. (Fakakiteaga 4:11) Tokologa a lautolu ne tukulele katoatoa ki a Iehova mo e, tuga Aperahamo, ne taute e tau hikihikiaga kua lata ke he tau momoui ha lautolu ke maeke ke taute e finagalo he Atua. He tau kua mole, 316,092 ne fakamoli ke he tau tagata ha lautolu a tukuleleaga he taute e papatisoaga ke he vai “ke he higoa he Matua, mo e Tama, mo e Agaga Tapu.”​—Mataio 28:19.

10 Tokologa he tau Kerisiano fou nei ne nakai fenoga atu ke he tau motu kehe ke maeke ke fakamoli e tukuleleaga ha lautolu. He puhala fakaagaga, tokologa ia lautolu ne mamao e tau o aga. Ma e fakatai, i Mauritusi, ne eke a Elsie mo taulatua. Ne matakutaku e tau tagata oti ia ia. Ne fakatoka e paionia pauaki ke taute e fakaakoaga Tohi Tapu mo e tama fifine a Elsie, ti hafagi he mena nei e puhala ma Elsie “ke mafokifoki mai he pouli.” (Gahua 26:18) He kitia e fiafia he tama fifine hana, ne talia a Elsie ke fakaako My Book of Bible Stories. Ne taute laga tolu e fakaakoaga hana he fahi tapu kakano kua manako a ia mo e fakamaloloaga tumau. Ko e lagatau taulatua hana ne nakai ta mai ha fiafia ki a ia, mo e loga foki e tau mena vihi fakatagata hana. Fakamui, ne maeke ia ia ke fakaoti e puhala loa hana mai he fakatemoni ke he tapuakiaga moli. He o mai e tau tagata ke kumi lagomatai ki a ia, ne fakamaama e ia ko Iehova ni ke lagomatai a lautolu mai he kelea. Ne papatiso tuai a Elsie mogonei ko e Fakamoli, mo e 14 e tagata he magafaoa hana mo e tau kapitiga ne talia e kupu moli.

11. Ko e heigoa e tau hikihikiaga kua fakamakai a lautolu ne tukulele ke taute ki a Iehova?

11 Tokologa ia lautolu ne tukulele he tau kua mole ke fekafekau ke he Atua ne nakai lahi e tau hikihikiaga pihia. Ka e tokologa ne hiki mai he mate fakaagaga ke he moui fakaagaga. (Efeso 2:1) Pete ni he nonofo fakatino ke he lalolagi, ka e nakai fai vala a lautolu i ai. (Ioane 17:15, 16) Tatai ke he tau Kerisiano fakauku, ko e ‘māga moli ha lautolu ha ha he lagi ia,’ tuga e “tau tagata paea mo e tau tagata kehe” a lautolu. (Filipi 3:20; 1 Peteru 2:11) Ne fakalagotatai e lautolu ha lautolu a tau momoui mo e tau tutuaga he Atua, omoomoi ai he fakaalofa he Atua mo e fakaalofa he katofia. (Mataio 22:37-39) Nakai tutuli e lautolu e tau foliaga lotokai mo e velevelemena po ke logona e manako ma e fakamoliaga fakatagata he lalolagi nei. Ka e, kua hagaaki e tau fofoga ha lautolu ke he ‘lagi fou mo e lalolagi fou tuga ne talahaua mai ke nofo ai e tututonu’ ne kua mavehe mai.​—2 Peteru 3:13; 2 Korinito 4:18.

12. Ko e heigoa e hokotaki he tau kua mole ne fakamoli kua moua e Iesu he hana ha ha hinei e “tua ke he lalolagi”?

12 He o a Aperahamo ki Kanana, ko ia ni mo e magafaoa hana i ai mo Iehova ni ka lagomatai mo e puipui a lautolu. Pete ia, ko lautolu nei ne 316,092 ko e tau Kerisiano papatiso fou ne nakai tutu hoko lautolu ni. Moli, kua lagomatai mo e puipui e Iehova a lautolu ha ko e agaga hana, tuga he taute e ia ki a Aperahamo. (Tau Fakatai 18:10) Lafi ki ai, kua lagomatai e ia a lautolu ke he “motu” tupuola mo e katoatoa ne kua mua atu e tokologa ke he falu motu monuina he vaha nei. (Isaia 66:8) He tau kua mole, ko e tapunu 5,888,650 he tau tagata ne nonofo he motu ia ne fakamoli ha lautolu a tua malolo he tutala ke he tau katofia ha lautolu hagaao ke he tau maveheaga he Atua. (Mareko 13:10) Ne fakaaoga e lautolu e tau tula mua ue atu ko e katoatoa 1,186,666,708 he gahua nei, ke kumi a lautolu ne loto fiafia. Ti ko e fua, 4,302,852 e tau fakaako Tohi Tapu ne taute mo e falu kua manako ke feaki e tua. Ti ko e fakatataaga fakalaulahi he fakamakai ha lautolu, ne 698,781 he “motu” nei ne fakalataha ke he fekafekauaga paionia, ke he gahua mau po ke he mahina po ke molea atu. (Ko e tau matafeiga he gahua he Tau Fakamoli a Iehova he tau kua mole kua moua he lau tohi 24 ke he 27.) Ko e fakamauaga mua ue atu nei ko e tali kua mitaki mo e moli ke he huhu a Iesu, “Ka hau e Tama he tagata, mailoga he ha ke moua mai e ia e tua ke he lalolagi?”

Fakamoli Pete Ni e Tau Kamatamata

13, 14. Fakamaama falu mena uka ne moua e Aperahamo mo e magafaoa hana i Kanana.

13 Fa hagahaga uka e tau mena ki a Aperahamo mo e hana magafaoa i Kanana. He taha magahala, ne to e hoge lahi mahaki ati fano a ia i Kanana ki Aikupito. Lafi ki ai, ko e pule ha Aikupito mo e pule ha Kira (tata ki Kasa) ne lali ke uta e hoana a Aperahamo, ko Sara ma laua ni. (Kenese 12:10-20; 20:1-18) Ti taufetoko foki a lautolu e tau leveki manu a Aperahamo mo e tau leveki manu a Lota, ati fakatupu he mena nei e feveheveheaki he tau magafaoa ne ua. Ne nakai lotokai a Aperahamo he age e fifiliaga fakamua ki a Lota ke he fonua, ti fifili a Lota ke nofo he Fahi Motu a Ioritana, ne tupuola mo e fulufuluola tuga a Etena.​—Kenese 13:5-13.

14 Ati putoia a Lota mo e latau he patuiki i Elama mo e tau magafaoa hana mo e tau patuiki he tau maaga ne lima ke he Pahua a Sitima. Ne kautu e tau patuiki motu kehe ke he tau patuiki he maaga mo e fofo e tau mena loga, lauia foki a Lota mo e tau koloa hana. He logona e Aperahamo e mena ne tupu, ne tutuli nakai matakutaku e ia e tau patuiki motu kehe mo e liuaki mai a Lota mo e hana magafaoa, mo e tau koloa he tau patuiki he maaga ia. (Kenese 14:1-16) Pete ia, nakai ko e mena kelea lahi a ia ne tupu ki a Lota i Kanana. He falu kakano ne nofo a ia i Sotoma, pete ni ko e motu talahaua ke he mahani feuaki.b (2 Peteru 2:6-8) He hataki he tau agelu tokoua to moumou e maaga, ne fehola a Lota mo e hana hoana mo e fanau fifine. Ne fakaheu he hoana a Lota e tau hatakaiaga pauaki he tau agelu mo e, fakahiku, ne pou matima a ia. Ne nonofo fakaku ai a Lota mo e fanau fifine tokoua hana he ana i Soara. (Kenese 19:1-30) Ne fakalavelave lahi he tau mena nei a Aperahamo, mua atu ha kua hau a Lota ki Kanana ko e taha he magafaoa a Aperahamo.

15. Pete ni e tau mena vihi ne fehagai e Aperahamo he nofo ke he tau fale ie he motu kehe, ko e heigoa e manamanatu hehe ne kua kalo kehe moli mai a ia i ai?

15 Ne manamanatu nakai a Aperahamo kua lata ia ia mo Lota ke nonofo ke he haohao mitaki ha Uro mo e magafaoa katoa he matua tane hana po ke i Karana mo e matakainaga hana ko Nakori? Ne manamanatu nakai a ia ke nofo haohao mitaki he maaga puipui malu ka e nakai nofo he tau fale ie? Liga huhu nakai e ia e pulotu ke he tau mena ne toka e ia he paea ke he motu kehe? He tutala ki a Aperahamo mo e magafaoa hana, ne tohi he aposetolo ko Paulo: “Kane mai ke manatu a lautolu ke he motu ne o mai ai a lautolu, po kua maeke ia lautolu, ke liliu atu ki ai.” (Heperu 11:15) Ka e, nakai liliu a lautolu. Pete ni e tau mena uka, ne nonofo a lautolu he mena kua manako a Iehova ki ai.

Fakauka he Vaha Nei

16, 17. (a) Ko e heigoa e tau mena uka ne fehagai he tau Kerisiano tokologa he vaha nei? (e) Ko e heigoa e aga mitaki kua ha ha he tau Kerisiano? Ko e ha?

16 Ko e fakauka pihia kua kitia he tau Kerisiano he vaha nei. Pete ni ko e fekafekau ke he Atua ko e punaaga he olioli lahi ki a lautolu, nakai mukamuka e moui ma e tau Kerisiano moli he tau aho fakahiku nei. Pete ni e momoui a lautolu ke he parataiso fakaagaga, kua mamahi a lautolu ke he tau pehiaaga fakatupe tuga ni e tau katofia ha lautolu. (Isaia 11:6-9) Tokologa kua matematekelea noa ke he tau felakutaki he tau motu, mo e falu kua hifo taha ke he mativa tokainaka ha ko e hehe kehe. Lafi ki ai, kua fakauka a lautolu ke he tau mena vihi ha ko e matakau tote nakai talahaua. He tau motu loga kua fakamatala e lautolu e tala mitaki pete ni he nakai fai fakaalofa mai. He falu kua mamahi ha ko e feoho kelea mai a lautolu ne “eke e fakatufono ke fakamamahi” mo e “fakahala e . . . tagata kua nakai hala.” (Salamo 94:20, 21) Pihia foki mo e tau motu ne nakai favale ke he tau Kerisiano ka e fakaheke he falu a tutuaga tokoluga ha lautolu, kua maimaina a lautolu he kehe mai he tau kapitiga aoga mo e tau kapitiga gahua ha lautolu—ke tuga a Aperahamo, ne nofo he tau fale ie ka e nonofo e tau tagata tokologa ne agaagai ia ia he tau taone. E, nakai mukamuka ke nofo ke he lalolagi nei mo e “nakai ko e tau tagata” i ai.​—Ioane 17:14.

17 Ti kua tokihala kia a tautolu ha ko e ha tautolu a tukuleleaga ke he Atua? Kua manako kia a tautolu ane kua lata ni a tautolu ke fakalataha mo e lalolagi, ke tuga ni e tau tagata oti? Kua tagi aue kia a tautolu ha ko e tau foakiaga ne taute e tautolu he fekafekauaga ki a Iehova? Nakai pihia! He nakai liu manako ke he tau mena i tuai, kua mailoga e tautolu ko e tau mena ne liga toka e tautolu kua nakai fai aoga moli he fakatatai mo e tau monuina ne olioli mogonei mo e falu ka olioli he vaha anoiha. (Luka 9:62; Filipi 3:8) Ka e, fiafia nakai e tau tagata he lalolagi? Ko e moli, tokologa ia lautolu kua kumi e tau tali kua fita he iloa e tautolu. Kua matematekelea a lautolu he nakai muitua e takitakiaga kua muitua e tautolu mai he Atua puhala mai he tau lau tohi he Tohi Tapu. (Salamo 119:105) Ti tokologa ia lautolu kua manako ke moua e tuaga kapitiga Kerisiano mo e fakalatahaaga fiafia kua olioli e tautolu mo e falu a matakainaga talitonu.​—Salamo 133:1; Kolose 3:14.

18. Ko e heigoa e fua fakahiku ka fakakite he tau Kerisiano e fakamalolo tuga ha Aperahamo?

18 Moli, kua lata ia tautolu falu magaaho ke fakamalolo tuga he magaaho ne tutuli atu e Aperahamo e tau tagata fofo mena ha Lota. Ka pihia a tautolu, to fakahiku ni ke fakamonuina mai e Iehova. Ma e fakatai, i Ailani Tokelau ko e tau vihiatia kua malolo lahi ha ko e favale he tau tagata lotu, ti kua lata ma e fakamalolo ke tu uho. Ka ko e tau Kerisiano fakamoli ne muitua ke he tau kupu a Iehova ki a Iosua: “Kia fakamalolo, mo e fakamanavalahi a koe; aua neke matakutaku a koe; ti ua fakaatukehe; ha ko e mena fakalataha a mua mo Iehova hau a Atua ke he tau mena oti ke fano a koe ki ai.” (Iosua 1:9; Salamo 27:14) He tau tau loga ko e tuaga nakai matakutaku ha lautolu ne fakalilifu he falu, mo e he vaha nei kua maeke ia lautolu ke fakamatala mo e ataina ke he tau maaga oti he motu ia.

19. I fe kua fiafia e tau Kerisiano ke nonofo ai, mo e ko e heigoa e fua ka amaamanaki mo e mauokafua a lautolu ki ai ka muitua e lautolu e puhala a Iehova?

19 Kia nakai fakauaua a tautolu ko e heigoa ni e tuaga kua fehagai mo tautolu, kaeke ke muitua e tautolu e puhala a Iehova, ko e fakahikuaga to fina atu ni e lilifu ki a ia mo e to aoga tukumalagi ki a tautolu. Pete ni e tau totoko mo e tau hikihikiaga, nakai fai matakavi mitaki ma tautolu ka ko e fekafekauaga ni ki a Iehova, fiafia auloa mo e tau matakainaga Kerisiano ha tautolu mo e onoono atu mo e mauokafua ke he vaha anoiha kua tukulagi ne kua mavehe mai he Atua.

[Tau Matahui Tala]

a Liga, kua hiki e Aperahamo e nefiu hana ko Lota he magaaho ne mate e matua tane a Lota, ko e tehina ha Aperahamo.​—Kenese 11:27, 28; 12:5.

b Falu ne talahau ne nofo a Lota ke he maaga ne haohao mitaki lahi he mole e kaumahala atu a ia ke he tau patuiki tokofa.

Manatu Nakai e Koe?

◻ Kua aoga lahi he ha e tua malolo?

◻ Fakakite fefe e Aperahamo kua malolo e tua hana?

◻ Matutaki fefe e tukuleleaga mo e tau hikihikiaga ke he moui he tagata?

◻ Ko e fiafia he ha a tautolu ke fekafekau ke he Atua pete ni e tau mena vihi kua feleveia mo tautolu?

[Tau Fakatino he lau 19]

Kua makai a Aperahamo ke taute e tau hikihikiaga lalahi he moui hana ke maeke ke moua e maveheaga

[Tau Fakatino he lau 21]

Kua fakakite he fakamoliaga kua moua e Iesu e “tua ke he lalolagi” he hana ha ha hinei

    Tau Tohi Faka-Niue (1982-2025)
    Saini ki Fafo
    Saini ki Loto
    • Faka-Niue
    • Tufa
    • Tau Manako
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Tau Kupu Fakaaoga
    • Fakavēaga Fakatagata
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Saini ki Loto
    Tufa