“Kia Fakamau ha Mutolu a Tau Loto”
“Nukua aoga kia mutolu e fakauka, kia moua ai e mutolu e tau mena kua talahaua mai, ka oti he eke e mutolu e finagalo he Atua.”—HEPERU 10:36.
1, 2. (a) Ko e heigoa e mena ne tupu ke he tokologa he tau Kersiano he senetenari fakamua? (e) Mukamuka he ha e tua ke lolelole?
MAI he tau tagata tohia Tohi Tapu oti, nakai fai ne talahau tumau e tua ka ko e aposetolo ni ko Paulo. Ti fa talahau mau e ia a lautolu ne lolelole po ke mate e tua. Ma e fakatai, ko Humenaio mo Alesana ne ‘tukia moumou a laua ke he tua.’ (1 Timoteo 1:19, 20) Ne tiaki e Tima a Paulo ha kua “loto a ia ke he mouiaga nai.” (2 Timoteo 4:10) Falu, ha ko e ha lautolu a tau gahua goagoa nakai faka-Kerisiano, ne ‘fakatikai e tua.’ Ne fakavaia e falu ha ko e pulotu fakavai ti “hehe ai a lautolu ke he tua.”—1 Timoteo 5:8; 6:20, 21.
2 Ko e ha ne kaumahala e tau Kerisiano fakauku ia ke he tau puhala nei? “Ko e tua, ko e falanaki haia ke he tau mena kua amaamanaki ki ai, ko e fakamoli he tau mena nakai kitia atu.” (Heperu 11:1) Kua fakagahuahua e tautolu e tua ke he tau mena kua nakai kitia e tautolu. Nakai lata ia mo e ha tautolu a tau mena ne kua kitia. Kua mukamuka lahi ke gahua ma e monuina kua kitia ke he tau monuina fakaagaga nakai kitia. (Mataio 19:21, 22) Loga e tau mena kua kitia—tuga e “manako lahi he tino, mo e manako lahi he tau mata”—kua kitia malolo ke he tau tino nakai mitaki katoatoa ha tautolu mo e kua fakalolelole e tua ha tautolu.—1 Ioane 2:16.
3. Ko e faga tua fefe kua lata e Kerisiano ke feaki?
3 Ka e, talahau e Paulo, “ha ko e mena lata ia ia kua fina atu ke he Atua ke talia kua moui a ia, ko ia foki kua taui mai a lautolu kua kumi fakamakutu kia ia.” Ha ha ia Mose e tua pihia. “Ha kua amaamanaki a ia ke he t[au]i” ti “kua fakauka a ia tuga ne mena kua kitia e ia a ia nakai kitia.” (Heperu 11:6, 24, 26, 27) Kua lata e Kerisiano mo e tua nai. He talahau he vala tala fakamua, ko Aperahamo e fakafifitakiaga mitaki ke he mena nei.
Fakafifitakiaga a Aperahamo he Tua
4. Lauia fefe e puhala he moui a Aperahamo ha ko e tua hana?
4 Ko Aperahamo i Uro he moua e ia e maveheaga he Atua to eke a ia mo matua tane he tega ka fakamonuina ke he tau tagata he tau motu oti kana. (Kenese 12:1-3; Gahua 7:2, 3) He fakave ke he maveheaga ia, ne omaoma a Aperahamo ki a Iehova, he fano mua ki Karana ti hoko atu ki Kanana. Ne mavehe a Iehova ke foaki age e motu ia ke he tega a Aperahamo. (Kenese 12:7; Nehemia 9:7, 8) Ka e lahi e mena ne mavehe e Iehova ki a Aperahamo kua fakamoli ka mole atu a Aperahamo ke he mate. Tuga anei, ne nakai pule a Aperahamo ke he ha kelekele i Kanana—ka ko e ana ni ha Makapelu, ne kua fakafua e ia mo tanuaga. (Kenese 23:1-20) Ka e tua agaia a ia ke he kupu ha Iehova. Mua atu ai, ne tua a ia ke he “māga kua fai fakaveaga, ko ia ne eke mo e tufugatia ai ko e Atua haia” he vaha i mua. (Heperu 11:10) Ko e tua haia ne fakatumau a ia he hana moui katoa.
5, 6. Kamatamata fefe e tua a Aperahamo ke he maveheaga a Iehova?
5 Kua kitia e mena nei he pauaki ai ke he maveheaga to eke e tega a Aperahamo mo motu lahi. Ke fakagahua e mena nei, ne lata a Aperahamo ke fai tama tane, ti leva e fakatali hana ke moua e taha. Nakai iloa e tautolu ko e fiha e tau hana ato logona fakamua e ia e maveheaga he Atua, ka e he magaaho ne fano a ia ki Karana, ne nakai la age e Iehova ki a ia e tama. (Kenese 11:30) Ne leva e nofo hana i Karana ke ‘moua e tau koloa mo e tau tagata,’ ti he fano a ia ki Kanana, ne 75 e tau he moui hana mo e 65 ha Sara. Ka e nakai la fai tama ia. (Kenese 12:4, 5) He hokotia a Sara ke he atu tau 70 hana, ne fakaoti e ia kua motua lahi tuai a ia mogonei ke age ki a Aperahamo e tama. Ti, muitua ai ke he aga fakamotu he magahala ia, ne age e ia e fekafekau fifine hana ko Hakara ki a Aperahamo, ti taha e tama ha laua. Ka e nakai ko e tama anei he maveheaga. He magaaho fakamui, ne fekau ai a Hakara mo e tama hana ko Isamaeli ke o. He ole a Aperahamo ma laua, ne mavehe a Iehova ke fakamonuina a Isamaeli.—Kenese 16:1-4, 10; 17:15, 16, 18-20; 21:8-21.
6 He magaaho ni he Atua—he leva lahi ato logona fakamua e laua e maveheaga—ko Aperahamo ne 100 e tau mo Sara ne 90 e tau ne fanau e tama mukemuke tane, ko Isaako. Ko e homo ue atu ha ia! Ma e hoa fuakau nei, kua teitei tuga e liu tu mai he “mate” e tau tino ha laua ke he moui fou. (Roma 4:19-21) Ne leva lahi e fakatali, ka e he magaaho ne fakahoko ai e fakamoli he maveheaga, ne aoga lahi ai e fakatali.
7. Matutaki fefe e tua ke he fakaukaaga?
7 Ko e fakafifitakiaga a Aperahamo kua fakamanatu ki a tautolu kua nakai lata e tua ke eke mo mena ku. Ne matutaki e Paulo e tua ke he fakauka he tohi e ia: “Nukua aoga kia mutolu e fakauka, kia moua ai e mutolu e tau mena kua talahaua mai, ka oti he eke e mutolu e finagalo he Atua. . . . Ka ko tautolu, nakai ha ia lautolu kua tukumuli ke he malaia, ka ko lautolu kua tua ke momoui ai e tau agaga.” (Heperu 10:36-39) Tokologa kua leva e fakatali ma e fakamoliaga he maveheaga. Ne fakatali falu ke he moui katoa. Ko e tua malolo ha lautolu kua fakatumau a lautolu. Ti, tuga a Aperahamo, to moua e lautolu e palepale ke he magaaho ni a Iehova.—Hapakuka 2:3.
Omaoma ke he Atua
8. Fanogonogo fefe a tautolu ke he Atua he vaha nei, ti to fakamalolo fefe he mena ia e tua ha tautolu?
8 Fa la e mena ne fakamalolo aki e tua a Aperahamo, ti ko e tau mena ia foki ni ke lagomatai a tautolu. Fakamua, ne fakatata e ia hana ‘talitonu ko e Atua’ ha ko e omaoma ka vagahau a Iehova. Ti kehe mai a ia he tau Iutaia he vaha a Ieremia, ne talitonu ki a Iehova ka e nakai tua ke he kupu hana. (Ieremia 44:15-19) He vaha nei, ne tutala a Iehova ki a tautolu puhala mai he tau lau tohi he Tohi Tapu, hana Kupu mai he agaga, ne kua talahau mai e Peteru kua tuga e “lamepa kua kikila ke he mena pouli . . . ke he tau loto ha mutolu.” (2 Peteru 1:19) Ka totou fakamatafeiga e tautolu e Tohi Tapu, ko tautolu to ‘fakamahani ke he tau kupu he tua.’ (1 Timoteo 4:6; Roma 10:17) Holo atu, ke he tau aho fakahiku nei, kua fakatoka mai he “fekafekau fakamoli mo e loto matala” e “tau mena kai [fakaagaga] ke he tau magaaho,” ko e takitakiaga ke fakagahuahua e tau matapatu fakaakoaga he Tohi Tapu mo e maamaaga he perofetaaga he Tohi Tapu. (Mataio 24:45-47) Ko e fanogonogo ki a Iehova puhala mai he tau mena nei kua latatonu ke moua e tua malolo.
9. Ko e heigoa ka fua kaeke ke talitonu moli a tautolu ke he amaamanakiaga faka-Kerisiano?
9 Kua tata lahi e tua a Aperahamo ke he amaamanakiaga hana. ‘Ko ia ne tua mo e amaamanaki, kia eke a ia mo matua he tau motu loga.’ (Roma 4:18) Ko e mena ke uaaki anei kua lagomatai aki a tautolu. Kia nakai lata ke nimo e tautolu ko Iehova e “taui mai a lautolu kua kumi fakamakutu kia ia.” Ne pehe e aposetolo ko Paulo: “Kua gahua ai a tautolu, mo e fakakelea ai a tautolu, ha kua amaamanaki tuai a tautolu ke he Atua moui.” (1 Timoteo 4:10) Ka talitonu moli a tautolu ke he amaamanakiaga Kerisiano, ko e puhala moui katoa ha tautolu to fakatata e tua ha tautolu, tuga ni a Aperahamo.
Tutala mo e Atua
10. Ko e tau faga liogi fefe ka fakamalolo aki e tua ha tautolu?
10 Ne tutala a Aperahamo mo e Atua, ti ko e mena ke tolu aki anei ne fakamalolo aki e tua hana. He vaha nei, kua lata foki a tautolu ke tutala mo Iehova, he fakaaoga e mena fakaalofa he liogi puhala ia Iesu Keriso. (Ioane 14:6; Efeso 6:18) He oti e talahau e fakatai he peehi e lata ke liogi tumau ne huhu e Iesu: “Ka hau e Tama he tagata, mailoga he ha ke moua mai e ia e tua ke he lalolagi?” (Luka 18:8) Ko e liogi ati hake nakai ko e mena manatu noa po ke iloa manatu. Kua hokulo lahi mahaki ai e kakano. Ma e fakatai, ko e liogi mai he loto kua aoga lahi ka taute e tautolu e tau fifiliaga aoga po ke ka tupetupe lahi a tautolu.—Luka 6:12, 13; 22:41-44.
11. (a) Fakamalolo fefe a Aperahamo he magaaho ne hafagi hana a loto ke he Atua? (e) Ko e heigoa ka ako e tautolu mai he mena ne tupu ki a Aperahamo?
11 He fuakau fakahaga a Aperahamo ti nakai la foaki ia e Iehova ki a ia e tega he maveheaga, ne tutala a ia mo e Atua ke he tupetupe hana. Ne fakamafana e Iehova a ia. Ko e fua? ‘Ne tua foki a Aperahamo ki a Iehova, ti talahaua tututonu ai a ia.’ Ti foaki e Iehova e fakamailoga ke fakamoli aki e tau kupu fakamafanatia hana. (Kenese 15:1-18) Ka hafagi e tautolu e tau loto ha tautolu ki a Iehova ke he liogi, talia e tau fakamafanaaga a Iehova he hana Kupu, ko e Tohi Tapu, mo e omaoma ki a ia ke he tua katoa, to fakamalolo foki e Iehova e tua ha tautolu.—Mataio 21:22; Iuta 20, 21.
12, 13. (a) Fakamonuina fefe a Aperahamo he muitua a ia ke he takitakiaga a Iehova? (e) Ko e faga mena tupu fefe ka fakamalolo aki e tua ha tautolu?
12 Ko e mena ke fa aki ne fakamalolo e tua a Aperahamo ko e lagomatai ne age e Iehova ki a ia he magaaho ne muitua a ia ke he takitakiaga he Atua. He magaaho ne fano a Aperahamo ke fakahao a Lota mai he tau patuiki fofo mena, ne age e Iehova e kautuaga ki a ia. (Kenese 14:16, 20) He nofo fakaku a Aperahamo he motu ka moua e tega hana, ne fakamonuina e Iehova a ia fakatino. (Fakatatai Kenese 14:21-23.) Ne puipui e Iehova e tau laliaga he hana fekafekau ke kumi e hoana kua lata ma Isaako. (Kenese 24:10-27) E, “ne fakamonuina foki e Iehova a Aperahamo ke he tau mena oti.” (Kenese 24:1) Kua fakahiku ai ke malolo lahi hana tua ti tata lahi hana fakafetuiaga mo Iehova ko e Atua ti fakahigoa e Iehova a ia “haku a kapitiga.”—Isaia 41:8; Iakopo 2:23.
13 Malolo pihia nakai e tua ha tautolu he vaha nei? E. Ka manako a tautolu ke tatai mo Aperahamo, kia kamatamata a Iehova he omaoma hana tau poakiaga, to fakamonuina foki e ia a tautolu, ti to fakamalolo he mena ia e tua ha tautolu. Ma e fakatai, he kitekite ke he Hokotaki he Tau he Fekafekauaga he 1998 kua fakakite mai e tokologa ne fakamonuina ke he puhala homo ue atu he omaoma ke he hana poakiaga ke fakamatala e tala mitaki.—Mareko 13:10.
Ko e Fakamauaga he Tua he Vaha Nei
14. Fakamonuina fefe e Iehova e matagahua ke he Tau Tala he Kautu Nu. 35?
14 Ia Oketopa 1997, ko e matagahua he lalolagi katoa ke he Tau Tala ke he Kautu Nu. 35 ne kautu lahi mahaki, fakaaue ke he fakamalolo mo e fakamakai he Tau Fakamoli totou miliona. Pihia e mena ne tupu i Kana. Teitei ke 2.5 e miliona he tau lagaki ne foaki ke he fa e vagahau, ti teitei ke 2,000 he tau fakaakoaga Tohi Tapu ne ole. I Kuperu ua e Fakamoli ne foaki e Tau Tala he Kautu ne mailoga e akoako ne mui ia laua. Nakai leva, ne foaki e laua ki a ia e lagaki he Tau Tala he Kautu. Ne fita e moua e ia e lagaki ti pehe: “Kua fiafia lahi au ke he fekau i ai ti manako au ke fakaaue ke he tau tagata ne tauteute ai.” I Tenemaka, 1.5 e miliona he tau lagaki he Tau Tala he Kautu ne foaki mo e fua mitaki ai. Ko e fifine ne gahua he fahi fakatokatoka i ai ne talahau: “Kua toka i loto he tuleke e fekau ma e tau tagata oti. Kua mukamuka lahi ke maama, ti omoi a koe, foaki ki a koe e manako ke iloa lahi. Kua fano ti lau tonu!”
15. Ko e heigoa e tau mena tutupu ne fakakite kua fakamonuina e Iehova e laliaga ke hokotia ke he tau tagata oti?
15 He 1998 ne taute ai e laliaga ke fakamatala ke he tau tagata ne nakai ni ha he tau kaina ka e he tau matakavi oti. I Kote Ivoira, ne ahi atu e hoa misionare ke he 322 he tau toga he tau uaafo. Ne foaki e laua 247 e tohi, 2,284 e mekasini, 500 e porosua, mo e teau e tau tuleke, mo e tau vitio foki ke he tau seila ke kitekite ai he o he toga. I Kanata ne fano e Fakamoli ke he fale taute vala peleoafi. Ne fiafia e tagata ne pule i ai, ti nofo e matakainaga i ai fa mo e hafa e tula, pete ni ne totou ni ke taha e tula he fakamatala po ke pihia ke he vahaloto he tau tagata fakatau. Fakamui ne fakatoka ai e fakaakoaga he matahola 10:00 p.m. Falu magaaho, nakai kamata ai ato hoko e tuloto po mo e oti ai he matahola ua he pogipogi. Ne hagahaga ai ke paleko e matahola, ka e moua e tau fua mitaki. Ne fifili e tagata tane ke pa e fale koloa hana ka e fina atu ke he tau feleveiaaga. Ne tupu ki mua a ia mo e magafaoa hana.
16. Ko e heigoa e tau mena tutupu ne fakakite ko e porosua Manako mo e tohi Iloilo e tau kanavaakau malolo ke he gahua fakamatala mo e fakaako?
16 Ko e porosua Ko e Heigoa e Manako he Atua ma Tautolu? mo e tohi Iloilo ne Takitaki Atu ke he Moui Tukulagi kua fakatumau ke eke mo kanavaakau malolo ke he gahua fakamatala mo e fakaako. I Italia ne leo e taupou pope he pasi ne talia e lagaki he Tau Tala he Kautu. He aho hake, ne liliu o atu ki a ia ti talia e porosua Manako. He tau aho takitaha he mole e aho ia, ne fakaako a ia ke he tau tuaga pasi ke 10 ke he 15 e minuti. He mole e mahina mo e hafa, ne fifili a ia ke toka e fale pope mo e liu ke he kaina hana i Kuatemala mo e fakatumau e fakaakoaga hana. I Malaui ko e tagata fano tapu tumau ne higoa ko Lobina ne nakai fiafia he magaaho ne kamata fakaako e tau tama fifine hana ke he Tohi Tapu mo e Tau Fakamoli a Iehova. Ka e tutala agaia e tau tama fifine ke he kupu moli he Tohi Tapu mo e matua fifine ha lautolu he magaaho ka maeke. Ia Iuni 1997, ne kitia e Lobina e tohi Iloilo ne tu ai e talahauaga “Iloilo ne Takitaki Atu.” Ia Iulai, ne talia e ia e fakaakoaga Tohi Tapu. Ia Aokuso ne fina atu a ia ke he fonoaga he fahimotu ti fanogonogo fakamitaki ke he fakaholoaga katoa. He fakaotiaga he mahina, ne toka e ia e tapu hana ti eke ai mo tagata fakailoa nakai la papatiso. Ne papatiso a ia ia Novema 1997.
17, 18. Ne fakamoli fefe e tau vitio he Sosaiete mo lagomatai e tau tagata ke “kitia” e tau mena fakaagaga?
17 Ne lagomatai he tau vitio he Sosaiete e tokologa ke “kitia” e tau mena fakaagaga. I Mauritusi ne toka he tagata tane e lotu hana he lahi e fekehekeheaki i ai. Ne fakakite he misionare ki a ia e fakalataha he Tau Fakamoli a Iehova, he fakaaoga e vitio United by Divine Teaching. He nava, ne pehe e tagata tane: “Kua fita a mutolu e Tau Fakamoli a Iehova i Parataiso!” Ne talia e ia ke fakaako Tohi Tapu. Ne fakakite he matakainaga fifine i Sapani ke he hana tane nakai tali tonu e vitio Jehovah’s Witnesses—The Organization Behind the Name, ti fiafia lahi a ia ke taute tumau e fakaakoaga Tohi Tapu. He oti e kitekite ke he United by Divine Teaching, ne manako a ia ke eke mo taha he Tau Fakamoli a Iehova. Ko e vitio ne tolu e vala The Bible—A Book of Fact and Prophecy ne lagomatai a ia ke fakagahua e tau matapatu fakaakoaga he Tohi Tapu ke he hana moui. Fakaoti ai, ne fakakite ki a ia e Jehovah’s Witnesses Stand Firm Against Nazi Assault ne fakamalolo e Iehova Hana tau tagata ke he tau favale ha Satani. Ne papatiso e tagata tane ia Oketopa 1997.
18 Ko e falu ni anei mai he loga he tau mena tutupu ne fiafia ke he fekafekauaga he tau kua mole. Kua fakakite e lautolu ko e Tau Fakamoli a Iehova ne malolo e tua mo e kua fakamalolo e Iehova e tua ia he fakamonuina e tau gahua ha lautolu.—Iakopo 2:17.
Feaki e Tua he Vaha Nei
19. (a) Mitaki fefe e tuaga ha tautolu ke he ha Aperahamo? (e) Tokofiha ne fakapotopoto he tau kua mole ke fakamanatu e poa he mate a Iesu? (i) Ko e tau motu fe ne mahomo atu e tau tagata ne o atu ke he Fakamanatuaga he tau kua mole? (Kikite e fakafonua he lau 24 ke he 27.)
19 He tau puhala loga ko tautolu he vaha nei he tuaga mitaki mai ia Aperahamo. Iloa e tautolu na fakamoli e Iehova e tau maveheaga oti hana ki a Aperahamo. Ne moua moli he ohi a Aperahamo a Kanana, ti eke ai a lautolu mo motu lahi. (1 Tau Patuiki 4:20; Heperu 11:12) He kavi ke he 1,971 he tau tau he toka e Aperahamo a Karana, ko e magafaoa hana, ko Iesu, ne papatiso e Ioane Papatiso ke he vai ti ko e agaga tapu mai ia Iehova kua eke a ia mo Mesia, ko e Tega a Aperahamo ke he puhala fakaagaga katoatoa. (Mataio 3:16, 17; Kalatia 3:16) Ia Nisana 14, 33 V.N., ne foaki e Iesu hana moui ko e lukutoto ma lautolu ka fakagahuahua e tua ki a ia. (Mataio 20:28; Ioane 3:16) Totou miliona mogonei kua monuina ha ko ia. Tau kua mole, 13,896,312 ne fakalataha ia Nisana 14 ke fakamanatu e fakakiteaga homo ue atu nei he fakaalofa. Ko e fakatokolugaaga ha ia ha Iehova, ko e Leveki Mua Ue Atu he tau maveheaga!
20, 21. Monuina fefe e tau tagata he tau motu oti kana ha ko e Tega a Aperahamo he senetenari fakamua, ti monuina fefe a lautolu he vaha nei?
20 He senetenari fakamua, tokologa he tau motu—kamata mai he tau Isaraela he tino—ne fakagahua e tua ke he Tega nei ha Aperahamo ti eke mo tau fanau fakauku he Atua, ko e tau tagata he “Isaraela he Atua” fakaagaga fou. (Kalatia 3:26-29; 6:16; Gahua 3:25, 26) Kua ha ha ia lautolu e amaamanakiaga mauokafua he agaga nakai maeke ke mate he lagi he eke mo tau pule ke he Kautu he Atua. Ko e 144,000 ni ka monuina ke he puhala nei, mo e tokogahoa ni a lautolu kua toe. (Fakakiteaga 5:9, 10; 7:4) Tau kua mole, 8,756 ne talahau fakatonu ke he taofiaga ha lautolu ko lautolu he numera nei he fakalataha ke he tau fakamoliaga he Fakamanatuaga.
21 Teitei oti ni e Tau Fakamoli a Iehova he vaha nei ko e “moto tagata tokologa” ne perofeta mai he Fakakiteaga 7:9-17. Ha kua fakamonuina a lautolu he puhala ia Iesu, ha ha ia lautolu e amaamanakiaga he moui tukulagi ke he lalolagi parataiso. (Fakakiteaga 21:3-5) Ko e 5,888,650 ne fakalataha ke he gahua fakamatala he 1998 kua fakamoli ko e moto tagata nei kua “tokologa” moli. Kua mua atu e fiafia ke kitia a Rusia mo Ukaraine ne hokotaki fakamua la ia ke molea e 100,000 he tau tagata fakailoa. Maaliali ai foki, ko e hokotaki mai he Tau Fahi Kaufakalataha—1,040,283 e tau tagata fakailoa ia Aokuso! Ko e tolu ni anei mai he tau motu 19 ne hokotaki e molea he 100,000 e tau tagata fakailoa he tau kua mole.
Amanaki To Fakamoli Mafiti
22, 23. (a) Ko e ha kua lata ke fakamau e tau loto ha tautolu? (e) Fakamoli fefe a tautolu ke tuga a Aperahamo, nakai tuga a lautolu ne nakai tua ne totoku mai e Paulo?
22 Ko lautolu ne o atu ke he Fakamanatuaga ne fakamanatu e tata ha tautolu ke he fakamoliaga he tau maveheaga a Iehova. He 1914, ne eke ai a Iesu mo Patuiki he Kautu he Atua he lagi, kamata hana ha ha hinei ke he malolo he Kautu. (Mataio 24:3; Fakakiteaga 11:15) E, ko e Tega ha Aperahamo he mogonei kua pule ke he lagi! Ne pehe a Iakopo ke he tau Kerisiano he vaha hana: “Kia fakauka . . . , kia fakamau ha mutolu a tau loto, ha kua tata e vaha ke haele mai ai e Iki.” (Iakopo 5:8) Ko e ha ha hinei ia mogonei kua moli! Lahi fefe e kakano ke fakamau ha tautolu a tau loto!
23 Kia fakatumau e mauokafua ha tautolu ke he tau maveheaga he Atua ke fakafou he fakaako tumau e Tohi Tapu mo e liogi fai kakano. Kia nakai tiaki e tautolu e fakamonuinaaga a Iehova he omaoma a tautolu ke he Kupu hana. Ti tuga a Aperahamo mogoia a tautolu, nakai tuga a lautolu ne lolelole e tua mo e mamate, he talahau mai e Paulo. Nakai fai mena ke vevehe aki a tautolu mai he tua tapu mua atu ha tautolu. (Iuta 20) Liogi a tautolu to moli e mena nei ke he tau fekafekau oti a Iehova he fekafekauaga he tau 1999 ti hoko atu ke he vaha tukulagi i mua.
Iloa Nakai e Koe?
◻ Fanogonogo fefe a tautolu ke he Atua he vaha nei?
◻ Ko e heigoa e aoga kua moua mai he tau liogi fai kakano ke he Atua?
◻ Ka muitua mo e omaoma e tautolu e takitakiaga a Iehova, to fakamalolo fefe ai e tua ha tautolu?
◻ Ko e heigoa e tau puhala he hokotaki he tau he (lau 24 ke he 27) ne fiafia lahi a koe ki ai?
[Fakafonua he lau 24-27]
HOKOTAKI HE FEKAFEKAUAGA HE TAU HE TAU FAKAMOLI A IEHOVA HE LALOLAGI OTI HE 1998
(Kikite pega volume)
[Fakatino he lau 28]
Ka fanogonogo a tautolu ke he Kupu a Iehova, ko e mauokafua ha tautolu ke he tau maveheaga hana to fakafou ai
[Fakatino he lau 30]
To fakamalolo e tua ha tautolu ka fakalataha a tautolu ke he fekafekauaga