Kolo Toko he FATATOHI INITANETE
Kolo Toko
FATATOHI INITANETE
Faka-Niue
ā
  • ā ē ī ō ū
  • TOHI TAPU
  • TAU TOHI
  • TAU FELEVEIAAGA
  • w99 2/1 lau 24-29
  • Ha Tautolu a Koloa he Tau Kapiniu Kelekele

Nakai fai vitiō ma e fifiliaga nei.

Fakamolemole, fai lekua ke moua e vitiō.

  • Ha Tautolu a Koloa he Tau Kapiniu Kelekele
  • Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1999
  • Tau Vala Mataulu
  • Tau Tohi Pihia Foki
  • Fakahakohako a Isaraela i Tuai
  • Fakahakohako e Motu Fakaagaga
  • Fakahakohako a Isaraela he Atua he Vaha Nei
  • “Kitiala, ko e Moto Tagata Tokologa”
  • Ko e Eke Kelekele ne Mua mo e Hana Gahua
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1999
  • Kau Leveki Fakateokarasi he Vaha Kerisiano
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1997
  • Fakaatā e Akonakiaga ha Iehova ke Fakahakohako a Koe
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2013
  • Fakapotopoto e Iehova mo e Fakakanavaakau Hana Tau Tagata ma e Gahua
    Tau Fakamoli a Iehova—Ne Kaufakalataha ke Taute e Finagalo he Atua ke he Lalolagi Katoa
Kitia Foki
Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1999
w99 2/1 lau 24-29

Ha Tautolu a Koloa he Tau Kapiniu Kelekele

“Ka e ha ha ia mautolu e koloa nai ke he tau kapiniu kelekele, kia ha ha he Atua e lahi ue atu he malolo, ka e nakai mai ia mautolu.”​—2 KORINITO 4:7.

1. Kua lata ke fakamalolo fefe he fakafifitakiaga a Iesu a tautolu?

HE FA E fakahakohako e Iehova e lalolagi nei, ne iloa mua e Iesu e tau lolelole he tau tagata. Ko e fakafifitakiaga hana he taofi mau e fakamoli kua lata ke fakamalolo aki a tautolu! Kua talahau he aposetolo ki a tautolu: “Ha ko e mena ia ni kua ui ai a mutolu; ha ko e mena ne mamahi a Keriso ni ma mutolu, ti toka ai e ia e fakafifitaki ma mutolu, kia mumui atu a mutolu ke he hana tau tuagahui.” (1 Peteru 2:21) He omaoma ke he fakahakohako ia, ne kautu a Iesu ke he lalolagi. Ne fakamalolo foki e ia hana tau aposetolo ke kautu ai. (Gahua 4:13, 31; 9:27, 28; 14:3; 19:8) Mo e ko e fakamaloloaga mua ue atu ha ia ne foaki e ia he fakaotiaga he hana a lauga fakahiku ki a lautolu! Ne fakapuloa e ia: “Kua tala age e au e tau mena nei kia mutolu, kia moua ai e mutolu e monuina ia au, to moua foki e mutolu e matematekelea ke he lalolagi, kia fakamanavalahi a mutolu, kua kautu au ke he lalolagi.”​—Ioane 16:33.

2. He kehekehe ai mo e fakapouli he lalolagi, ko e heigoa e maama ha ha ia tautolu?

2 Tuga a ia, he oti e fakatatai e fakapouli he “atua he lalolagi nai” mo e “kikila atu kia lautolu e maama he vagahau mitaki,” ne pehe e aposetolo ko Paulo hagaao ke he fekafekauaga uho ha tautolu: “Ha ha ia mautolu e koloa nai ke he tau kapiniu kelekele, kia ha ha he Atua e lahi ue atu he malolo, ka e nakai mai ia mautolu. Kua matematekelea a mautolu ke he tau mena oti, ka e nakai fakaatukehe; kua fakahakuhaku a mautolu ka e nakai mahalohalo noa; kua favale mai kia mautolu, ka e nakai tiaki a mautolu; kua palu hifo a mautolu, ka e nakai mahaikava.” (2 Korinito 4:4, 7-9) Ko tautolu ko e tau “kapiniu kelekele” lolelole, ne fakahakohako he Atua a tautolu ke he hana agaga ke kautu katoatoa a tautolu ke he lalolagi a Satani.​—Roma 8:35-39; 1 Korinito 15:57.

Fakahakohako a Isaraela i Tuai

3. Fakamaama fefe e Isaia e fakahakohako he motu ko Iutaia?

3 Nakai ni fakahakohako e Iehova e tau tagata takitokotaha ka ko e motu katoa. Ma e fakatai, he fakalataha a Isaraela ke he fakahakohakoaga a Iehova, ne mautu ai. Ka e hoko ni kua fakamao e motu ke he puhala he nakai omaoma. Ti ko e fua, ne fakahoko e Ia ne Eke ha Isaraela e “oi te fakaalofa” ke he motu. (Isaia 45:9) He senetenari ke valu aki F.V.N., ne vagahau a Iehova ke he agahala mate a Isaraela, he talahau: “Ko e hanai, Iehova na e, ko koe ni ko e ha mautolu a Matua; ko mautolu nai ko e kelekele, ka ko koe ko e Tufuga; ko e gahua he hau a tau lima a mautolu oti kana. . . . Ti maona ni e tau mena fakafiafia oti ha mautolu.” (Isaia 64:8-11) Ne fakahakohako ai a Isaraela ke he kapiniu kua lata tonu ni ma e moumouaga.

4. Ko e heigoa e fakataitaiaga ne fakahoko e Ieremia?

4 He senetenari fakamui, ha kua tata mai e aho ke mailoga, ne tala age a Iehova ki a Ieremia ke uta e lupo kelekele mo e fakalataha foki e falu patu i Ierusalema ke he Pahua ha Hinoma, he tala age ai: “Ti lipilipi ai e koe e lupo ki mua he tau tagata ne o mo koe, mo e pehe atu a koe kia lautolu, Kua vagahau mai pehe a Iehova Sapaota, To lipilipi pihia e au e motu nai mo e maga nai, tuga ne lipilipi ai he taha e kapiniu he tagata eke kapiniu kelekele, ti nakai maeke ke taute foki.”​—Ieremia 19:10, 11.

5. Laulahi atu fefe e fakafiliaga a Iehova ki Isaraela?

5 He 607 F.V.N., ne moumou e Nepukanesa a Ierusalema mo e faituga mo e uta fakapaea e tau Iutaia ne momoui ki Papelonia. Ka e he mole e 70 e tau he fakapaea, ne liliu e tau Iutaia ne tokihala ke liu ati hake a Ierusalema mo e faituga i ai. (Ieremia 25:11) Pete ia, he senetenari fakamua V.N., ne liu foki e motu tiaki e Eke Kelekele ne Mua, mo e hokotia ai ke tamate e Tama fuataha he Atua. He 70 V.N., ne fakaaoga he Atua e Malolo he Lalolagi ko Roma he eke mo tau tagata moumou hana he tatafi kehe e tau mena he fakatokaaga Iutaia, ti lipilipi a Ierusalema mo e faituga i ai. Ne nakai liu foki e motu ko Isaraela ke fakahakohako he tau lima a Iehova ko e mena “tapu mo e fulufuluola.”a

Fakahakohako e Motu Fakaagaga

6, 7. (a) Fakamaama fefe e Paulo e fakahakohako ha Isaraela fakaagaga? (e) Ko e heigoa e numera katoa he “tau kapiniu he fakaalofa,” mo e kua fakatu fefe?

6 Ko e tau Iutaia ne talia a Iesu ne fakahakohako ko e fakaveaga he tau tagata he motu fou, ko e “Isaraela [fakaagaga] he Atua.” (Kalatia 6:16) Lata tonu ai e tau kupu a Paulo: “Ko e tagata eke kapiniu kelekele kua nakai kia pule a ia ke he kelekele, ke eke ai ke he lakuaga taha e taha kapiniu ko e mena mitaki, ka ko e taha ko e mena fakateaga . . . Kaeke kua fakauka e Atua, mo e fakamanavalahi ke he tau kapiniu he ita kua fakalata ke malaia ai he finagalo a ia ke fakakite mai ai hana ita, mo e fakailoa ai hana mana, ke fakailoa mai foki e lahi ue atu he hana lilifu ke he tau kapiniu he fakaalofa, ne taute tuai e ia ke hoko ke he monuina.”​—Roma 9:21-23.

7 Ne talahau mai e Iesu ne liu fakatu mai he magaaho fakamui ko e “tau kapiniu [nei] he fakaalofa” to katoa ke 144,000. (Fakakiteaga 7:4; 14:1) He nakai maeke he Isaraela he tino ke fakakatoatoa e numera ia, ne fakalaulahi atu e Iehova e fakaalofa hofihofi hana ke he tau tagata he tau motu. (Roma 11:25, 26) Ne tupu lahi e fakapotopotoaga Kerisiano fou. Ke 30 e tau ne hokotia e tala mitaki “ne fakamatala atu ke he tau tagata oti ke he lalolagi.” (Kolose 1:23) Ne ui e mena nei he fakapotopoto mai e tau fakapotopotoaga he matakavi kehekehe ki lalo he levekiaga mitaki.

8. Ko hai he kau fakatufono fakamua, ti tupu fefe e matakau nei?

8 Ne tauteute e Iesu 12 e aposetolo ke eke mo kau fakatufono fakamua, fakamahani a lautolu ti pihia foki e falu ma e fekafekauaga. (Luka 8:1; 9:1, 2; 10:1, 2) He Penetekoso 33 V.N., ne fakatu ai e fakapotopotoaga Kerisiano, ti he vaha ku ko e kau fakatufono ne laulahi ke fakalataha e “tau aposetolo mo e tau patu ki Ierusalema.” Fai magaaho, ko e matakainaga a Iesu ko Iakopo, ne nakai ko e aposetolo, kua eke ai mo takitaki. (Gahua 12:17; 15:2, 6, 13; 21:18) Hagaao ke he tagata fakamauaga tala tuai ko Eusebius, kua eke e tau aposetolo mo tau matahele pauaki he favaleaga mo e vehevehe fano ke he falu matakavi. Ko e fakaholoaga he kau fakatufono ne hikihiki ke lata ai.

9. Ko e heigoa e tupuaga momoko ne talahau tuai e Iesu to hoko?

9 Ke hokotia atu ke he fakaotiaga he senetenari fakamua, ‘ko e fi ko e Tiapolo haia,’ kua kamata ke ‘gana e tau titania’ ki luga he tau hakeaga he “kautu he lagi.” Ne perofeta e Iesu ko e tupuaga momoko nei to fakaata ato helehele he “fakaotiaga he lalolagi nai.” Liu foki, “ati kikila ai a lautolu kua tututonu tuga ne la ke he kautu he Matua ha lautolu.” (Mataio 13:24, 25, 37-43) Hoko a fe e mena ia?

Fakahakohako a Isaraela he Atua he Vaha Nei

10, 11. (a) Fakatoka fefe e fakahakohako he vaha nei he Isaraela he Atua? (e) Ko e heigoa e tau fakaakoaga fakatatai ne kua kitia i Kerisitenitome mo e he Tau Tagata Fakaako Tohi Tapu fakamakai?

10 He 1870, ne fakatu e Charles Taze Russell e matakau fakaako Tohi Tapu i Pittsburgh, Pennsylvania, U.S.A. He 1879 kua kamata a ia ke lomi fakailoa e mekasini he mahina ne iloa he vaha nei ko e Watchtower. Ko e Tau Tagata Fakaako Tohi Tapu nei, ne kua higoa ai, ne kitia fakamui kua hiki he Kerisitenitome e tau fakaakoaga pouliuli nakai faka-Tohiaga Tapu, tuga e nakai maeke ke mate e solu, afi a helo, pulekatolia, atua Tolu Taha, mo e papatiso e tau tama mukemuke.

11 Mua atu e aoga, ko e tau tagata ofania nei he kupu moli he Tohi Tapu ne liuaki mai e tau fakaakoaga fakave ke he Tohi Tapu, tuga e fakafua aki mai he poa lukutoto a Iesu mo e liu tu mai ke he moui tukulagi ke he parataiso mafola he lalolagi i lalo hifo he Kautu he Atua. Mua atu ai, ko e peehiaga ne fakatoka ai ke he fakatokoluga lahi ha Iehova ko e Atua e Iki Pule Katoatoa he lalolagi mo e lagi katoatoa. Ne talitonu e Tau Tagata Fakaako Tohi Tapu kua teitei tuai ke tali e Liogi he Iki: “Hanai, kia liogi pehe a mutolu, Ha mautolu a Matua na e, ha ha he lagi, kia tapu hau a higoa. Kia hoko mai hau a kautu. Kia eke hau a finagalo ke he lalolagi, tuga ne eke ke he lagi.” (Mataio 6:9, 10) Ne kua fakahakohako he agaga tapu he Atua a lautolu ke he fakalatahaaga he lalolagi katoa he tau Kerisiano mafola mo e fakaalofa.

12. Fakakite fefe he Tau Tagata Fakaako Tohi Tapu e aho kua aoga?

12 He fakaakoaga hokulo he veveheaga 4 ia Tanielu mo e falu a perofetaaga ne fakakite ke he Tau Tagata Fakaako Tohi Tapu kua tata lahi mai e ha ha hinei he Patuiki faka-Mesia. Ne fuafua e lautolu ko e 1914 e magahala ke fakahiku ai e “tau vaha he tau motu kehe.” (Luka 21:24; Esekielu 21:26, 27) Ne mafiti e Tau Tagata Fakaako Tohi Tapu he fakalaulahi atu e gahua ha lautolu, he fakatu e tau vahega faka-Tohi Tapu (ne fakahigoa fakamui ko e tau fakapotopotoaga) he tau Fahi Kaufakalatahaaga. He kamataaga he senetenari, ko e gahua fakaako Tohi Tapu ha lautolu ne tupu lahi ki Europa mo Ausetalasia. Ko e fakatokatokaaga mitaki ne kua lata.

13. Ko e heigoa e tuaga fakamatafakatufono ne moua he Tau Tagata Fakaako Tohi Tapu mo e ko e heigoa e tau gahua mua ue atu ne taute he pelesiteni fakamua he Sosaiete?

13 Ke foaki e tuaga fakamatafakatufono ke he Tau Tagata Fakaako Tohi Tapu, ne kau fakalataha e Kolo Toko he Sosaiete ha Siona he 1884 he Tau Fahi Kaufakalatahaaga, mo e matapatu i Pittsburgh, Pennsylvania. Ko e tau takitaki i ai ne gahua ko e lotouho he Kau Fakatufono, he kikite ke he fakamatalaaga he Kautu he Atua. Ko e pelesiteni fakamua he Sosaiete, ko Charles T. Russell, ne tohi ono e volume he Studies in the Scriptures ti taute e tau fenoga fakalaulahi he fakamatalaaga. Ne foaki foki e ia ke he gahua he Kautu he lalolagi e monuina ne moua e ia ato kamata e ia e tau fakaakoaga Tohi Tapu hana. He 1916, he favale lahi e Felakutaki Lahi i Europa, ne mate e Matakainaga ko Russell mategugu he fenoga fakamatala hana. Ne foaki oti e ia e tau mena hana ke he fakalaulahiaga he fakamatala ke he Kautu he Atua.

14. “Tau ke he tau mitaki” fefe a J. F. Rutherford? (2 Timoteo 4:7)

14 Ne fakafili ku a Joseph F. Rutherford, i Missouri, he eke mo pelesiteni ke ua aki. Ti ko e fua ha ko e hana lagomatai nakai matakutaku he kupu moli he Tohi Tapu, ne matuuta fakalataha e matakau akoako he Kerisitenitome mo e tau politika he “eke e fakatufono ke fakamamahi.” Ia Iuni 21, 1918, ko Matakainaga Rutherford mo e tokofitu foki e falu ne takitaki e Tau Tagata Fakaako Tohi Tapu ne tuku he fale pouli, mo e tau fakahala kehekehe ke 10 po ke 20 e tau. Ne taufetului e Tau Tagata Fakaako Tohi Tapu. (Salamo 94:20; Filipi 1:7) He fatifatiaga, ne fakatoka mai a lautolu ia Mati 26, 1919, ti hoko ke he magaaho fakamui kua fakaata katoatoa mai he tau fakahala fakavai he uhu totoko.b Ne eke e mena tupu nei ke fakahakohako aki a lautolu ko e tau tagata lagomatai malolo he kupu moli. Mo e lagomataiaga a Iehova, ne lali a lautolu ke he tau puhala ke kautu e felakutaki fakaagaga ke fakapuloa e tala mitaki pete ni e totokoaga ha Papelonia Lahi. Ko e tau ia kua matutaki ke hoko mai ke he tau 1999 nei.​—Fakatatai Mataio, veveheaga 23; Ioane 8:38-47.

15. Kua aoga he ha e tau 1931 he fakamauaga tala tuai?

15 He atu tau 1920 mo e 1930, ne matutaki e Isaraela fakauku he Atua ke fakahakohako he takitakiaga he Eke Kelekele ne Mua. Ko e maama fakaperofeta mai he tau Tohiaga Tohi Tapu ne lupa mai, foaki e lilifu ki a Iehova mo e hagaaki ke he Kautu faka-Mesia a Iesu. He 1931 ne fiafia e Tau Tagata Fakaako Tohi Tapu ke talia e higoa fou, ko e Tau Fakamoli a Iehova.​—Isaia 43:10-12; Mataio 6:9, 10; 24:14.

16 mo e puha he lau 29. Ne fe ne fakakatoa e numera he 144,000, ti ko e heigoa e fakamoliaga ma e mena nei?

16 He atu tau 1930 ko e numera ha ‘lautolu foki kua fakalataha kua fifili mo e fakamoli,’ ne katoa ai ke 144,000. (Fakakiteaga 17:14; kikite puha he lau tohi 29.) Nakai iloa e tautolu ko e tokofiha a lautolu ne fakauku ne fakapotopoto ke he senetenari fakamua mo e mai he “tau titania” he tau senetenari pouliuli he Kerisitenitome tiaki taofiaga kua mua atu. Ka e he 1935 ne ha ha ai e katoatoa ko e 52,465 e tagata fakailoa he lalolagi katoa, mai he tapunuaga he 56,153, ne kua fakakite ai e amaamanakiaga ha lautolu ke he lagi he kai ke he Fakamanatuaga. Ko e heigoa e amaamanakiaga he tokologa ka toe ke fakapotopoto ki ai?

“Kitiala, ko e Moto Tagata Tokologa”

17. Ko e heigoa e tupuaga he fakamauaga tala tuai ne hoko he 1935?

17 He fonoaga ne hoko ia Me 30 ki a Iuni 3, 1935, i Washington, D.C., U.S.A., ne taute he Matakainaga ko Rutherford e lauga maliuina ne mataulu “Ko e Matakau Lahi.”c Ko e vahega nei, kua “nakai maeke ia taha ke totou,” ka fakakatoatoa ke he 144,000 ha Isaraela fakaagaga ka fakaoti ai. Ko lautolu foki nei ka fakagahuahua e tua ke he malolo he lukutoto he “toto he Punua mamoe,” ko Iesu, mo e foaki e fekafekauaga tapu ke he fakatokatokaaga he faituga a Iehova ma e tapuakiaga. Ko e matakau, na “o mai he matematekelea lahi” a lautolu kua hao atu ai ke he lalolagi Parataiso ka “nakai tuai fai mate.” Ma e tau tau gahoa ato hoko atu ke he fonoaga ia, ko e matakau nai ne talahau ai ko e tau Ionatapu.​—Fakakiteaga 7:9-17; 21:4; Ieremia 35:10.

18. Ko e heigoa e tau puhala ne kua mua atu e aoga he tau 1938?

18 Ko e tau 1938 ne mua atu e aoga he fakakite maaliali e ua e vahega. Ko e tau fufuta Watchtower ia Mati 15 mo Aperila 1, 1938, ne fakakite e fakaakoaga ne ua e vala “Hana Fuifui Mamoe” ti fakamaaliali ai e tau matakavi he tau faoa fakauku ne toe mo e tau hoa ha lautolu, ko e moto tagata tokologa. Ti ko e tau fufuta ia Iuni 1 mo Iuni 15 ne toka ai e tau vala tala fakaako ke he “Fakatokatokaaga,” ne fakave ke he Isaia 60:17. Ne ole e tau fakapotopotoaga oti ke he Kau Fakatufono ke fifili e tau fekafekau he matakavi, ne kua ta mai ai e fakatokatokaaga teokarasi, ne fifili he Atua, ne holo ki mua. Ti pihia tonu ni e tau fakapotopotoaga.

19 mo e matahui tala. Ko e heigoa e tau fakamoliaga kua fakamau e uiaga ke he tau “mamoe kehe” hane gutu fakahaga ke molea e 60 e tau tau?

19 Ko e hokotakiaga he Yearbook of Jehovah’s Witnesses he 1939 ne talahau: “Ko e tau tutaki fakauku ha Keriso Iesu he magaaho nei he lalolagi kua gahoa lahi, to nakai tupu e numera ia. Kua fifili a lautolu nei he tau Tohiaga Tapu ko ‘lautolu ne toe’ he ohi ha Siona, ko e fakatokatokaaga he Atua. (Fakakite. 12:17) Kua fakapotopoto he Iki mogonei ki a ia hana ‘tau mamoe kehe,’ ka katoatoa ai e ‘tau tagata.’ (Ioane 10:16) Ko lautolu mogonei ne fakapotopoto ko e tau hoa ha lautolu ne toe, hane gahua fakalataha ai mo lautolu. He magaaho nei ki mua ko lautolu kua fakalataha ke he ‘tau mamoe kehe’ ka tupu ki mua e numera ato fakapotopoto ai e ‘tau tagata.’” Ko lautolu ne fakauku ne toe ne fakahakohako ke leveki e fakapotopotoaga he moto tagata tokologa. Ko lautolu nei foki kua fakahakohako he mogonei.d

20. Ko e heigoa e tau hikihikiaga he fakapotopotoaga ne kua tupu tali mai he 1942?

20 Ia Ianuari 1942, he hoko ai e Felakutaki II he lalolagi, ne mate a Joseph Rutherford ti hukui ai e Nathan Knorr ko e pelesiteni. Ko e pelesiteni ke tolu aki he Sosaiete ne manatu lahi ai he fakatu e tau aoga fakateokarasi he tau fakapotopotoaga mo e Aoga Kiliata ma e fakamahaniaga he tau misionare. He fonoaga lagataha he tau he Sosaiete he 1944, ne fakailoa e ia e fakatokatokaaga he Sosaiete kua fokifoki ke maeke e tau tagata ke fakave, nakai ke he tau foakiaga koloa, ka e fakaagaga. Ke he 30 e tau tau hake, ko e numera he tau tagata ne gahua he fonua ne malikiti mai he 156,299 ke he 2,179,256 he lalolagi katoa. He 1971-75 ha ha i ai foki e tau hikiaga he fakatokatokaaga ne kua lata ki ai. Nakai ko e tagata tokotaha ni ke eke mo pelesiteni ke leveki fakamakutukutu e gahua he Kautu he lalolagi katoa. Ko e Kau Fakatufono, mo e hikihiki fano he takitaki fono, ne fakalaulahi ke he 18 e tagata fakauku, teitei hafa tuai he mogonei ia lautolu kua fakakatoatoa ha lautolu a gahua he lalolagi.

21. Ko e heigoa he tau tagata he fuifui mamoe gahoa ne lata ma e Kautu?

21 Ko lautolu ne toe he matakau he fuifui mamoe gahoa ne fakahakohako ai ke he loga e tau tau he tau kamatamata. Kua fakamalolo mitaki a lautolu ia, he moua maaliali e ‘fakamoli mai he agaga.’ Ne tala age a Iesu ki a lautolu: “Ne tumau a mutolu kia au ke he mena ne kamatamata ai au. Tuga ne kotofa mai he haku a Matua e kautu kia au, ke pihia foki he kotofa e au kia mutolu. Kia kai a mutolu mo e inu ke he haku a kaiaga mena ke he kautu haku, kia nonofo foki ke he tau nofoaiki, mo e fakafili e tau faoa a Isaraela ne hogofulu ma ua.”​—Roma 8:16, 17; Luka 12:32; 22:28-30.

22, 23. Ne fakahakohako fefe e fuifui mamoe gahoa mo e tau mamoe kehe?

22 He to hifo e numera ha lautolu ne fakauku he agaga ne toe he lalolagi, ko e tau motua mamatua he moto tagata tokologa ne foaki ki ai e levekiaga fakaagaga ke he tau fakapotopotoaga loga he lalolagi katoa. He ko e tau fakamoli fakauku motua fakahiku kua fakakatoatoa e moui fakalalolagi ha lautolu, ko e patuiki sa·rimʹ he tau mamoe kehe ka fakamahani fakamitaki ke fakaholo e gahua fakatokatoka ko e vahega he iki he lalolagi.​—Esekielu 44:3; Isaia 32:1.

23 To fakatumau ni e fuifui mamoe gahoa mo e tau mamoe kehe ke fakahakohako ke he tau kapiniu kelekele kua mitaki. (Ioane 10:14-16) Ko e amaamanakiaga ha tautolu ke he “lagi fou” po ke “he lalolagi fou,” kua tali mo e loto katoa a tautolu ke he uiina a Iehova: “Ka e olioli ā mutolu mo e fiafia tukulagi ā mutolu ke he mena kua eke e au; ha kua eke e au a Ierusalema [he lagi] mo mena ke fiafia ai, ti eke e au hana tau tagata mo mena ke olioli ai.” (Isaia 65:17, 18) Kia eke a tautolu ko e tau tagata nakai katoatoa ke fekafekau fakatokolalo tumau, ke fakahakohako he “lahi ue atu he malolo”​—ko e malolo he Atua he agaga tapu!​—2 Korinito 4:7; Ioane 16:13.

[Tau Matahui Tala]

a Kua ata mai e holifono he Kerisitenitome, he Isaraela i tuai, ne hataki e fakafiliaga pihia mai ia Iehova.​—1 Peteru 4:17, 18.

b Ko e Iki Fakafili ko Manton, ko e Katolika Roma ne nakai mahalo ke fakatoka mai e Tau Tagata Fakaako Tohi Tapu, ne tuku ai ke he fale pouli he talia e tau totogi tupe.

c Ne fakatoka mai he New World Translation of the Christian Greek Scriptures, he 1950, kua fakaaoga ai e “moto tagata tokologa” ko e fakaliliuaga mitaki he kupu Heleni omoomoi he agaga.

d He 1938 ko e katoatoa lautolu ne o atu ke he Fakamanatuaga he lalolagi katoa ko e 73,420, mo e 39,225 e tau tagata​—53 e pasene ha lautolu kua fakalataha atu​—ne kai ke he fakamanatuaga. He 1998 ne tupu e numera ha lautolu ne fakalataha atu ke he 13,896,312, mo e 8,756 ni ne kai he fakamanatuaga, ko e avelesi kua tote hifo he 1 e tagata ne kai ke he 10 e tau fakapotopotoaga takitaha.

Manatu Nakai e Koe?

◻ Ke lata mo e fakahakohako he Matua, eke fefe a Iesu mo Fakafifitakiaga ha tautolu?

◻ Ko e heigoa e fakahakohako ne hoko ki Isaraela i tuai?

◻ Fakahakohako fefe a “Isaraela he Atua” ti hoko mai ke he mogonei?

◻ Ko e heigoa e kakano he fakahakohako e tau “mamoe kehe”?

[Puha he lau 28]

Lahi Atu e Fakahakohako he Kerisitenitome

Ne fakakite he Associated Press mai Atenai, i Heleni e hokotaki pehenei ke he takitaki fifili fou he Lotu Ofotoko Heleni: “Ane kua lata a ia ke eke mo uta fekau he mafola. Ka ko e takitaki he Lotu Ofotoko Heleni kua taogo tuga ko e tauteute ma e felakutaki.

“‘Kua mautali a mautolu, ka lata, ke fakamaligi toto mo e taute e tau poa. Ko mautolu ko e lotu, kua liogi ma e mafola . . . Ka e fakamonuina e mautolu e tau kanavaakau tapu ka lahi e manako ki ai,’ ne talahau fou he Epikopo ne Mua ko Christodoulos he aho tapu he Fakamanatuaga he Taopou, ne kua fakalahiua e aho he tau malolo kautau Heleni.”

[Puha he lau 29]

“Nakai Liu Lafi Atu!”

He palepale i Kiliata he 1970, ko e hagai pelesiteni a Frederick Franz mogoia he Watch Tower Society, ne tala age ke he tau tagata fakaako e mena kua lata ha ko lautolu ko e tau mamoe kehe mo e amaamanakiaga he lalolagi, liga papatiso taha kua liga talahau ko lautolu ne fakauku ne toe. Maeke kia e mena nei? Ne fakamaama e ia ko Ioane Papatiso ko e mamoe kehe, mo e ne papatiso e ia a Iesu mo e falu aposetolo. Ti fakaholo atu a ia ke huhu ko e fai agaia nakai ka ui ma e fakapotopoto ke he faoa fakauku. “Nakai, nakai fai ka lafi atu ki ai!” he talahau e ia. “Ko e uiaga ia ne oti ai he 1931-35! Nakai fai ka lafi atu foki ki ai. Ko hai mogoia, a lautolu tokogahoa fou ne kai ke he Fakamanatuaga? Kaeke ko lautolu ne toe, ko lautolu haia, ko e tau hukui! Nakai lafi atu a lautolu ke he tau tuaga ha lautolu ne fakauku, ka ko lautolu ko e tau hukui ma lautolu ne mokulu kehe.”

[Fakatino he lau 25]

Puhala kua uho e fekafekauaga ki a tautolu!

[Fakatino he lau 26]

Ko Isaraela i tuai ne eke mo kapiniu kua lata tonu ma e moumouaga

    Tau Tohi Faka-Niue (1982-2025)
    Saini ki Fafo
    Saini ki Loto
    • Faka-Niue
    • Tufa
    • Tau Manako
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Tau Kupu Fakaaoga
    • Fakavēaga Fakatagata
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Saini ki Loto
    Tufa