Kolo Toko he FATATOHI INITANETE
Kolo Toko
FATATOHI INITANETE
Faka-Niue
ā
  • ā ē ī ō ū
  • TOHI TAPU
  • TAU TOHI
  • TAU FELEVEIAAGA
  • w10 9/15 lau 25-29
  • Ko e Takitaki Malolō ha Tautolu he Vahā Nei

Nakai fai vitiō ma e fifiliaga nei.

Fakamolemole, fai lekua ke moua e vitiō.

  • Ko e Takitaki Malolō ha Tautolu he Vahā Nei
  • Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2010
  • Tau Vala Mataulu
  • Tau Tohi Pihia Foki
  • Fakameā e Haana Fekafekau he Lalolagi
  • Heleheleaga he Lalolagi
  • Takitakiaga he Tau Fakapotopotoaga
  • “Iki Na e ma Iesu, Kia Haele Mai”
  • Fakakatoatoa e Iesu e Kautuaga Haana
  • “Kitiala, To Fakalataha Au mo Mutolu ke he Tau Aho Oti”
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2013
  • “Ko e Mena Tokotaha ha Mutolu a Takitaki, Ko e Keriso Haia”
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2010
  • Kia ‘Fakaneinei mo e Fakatalitali’
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1998
  • Kua Moua Kia e Koe e ‘Agaga he Kupu Moli’?
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2002
Kitia Foki
Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2010
w10 9/15 lau 25-29

Ko e Takitaki Malolō ha Tautolu he Vahā Nei

‘Ti fina atu ai a ia kua kautu mo e to fakakatoatoa e kautu ni haana.’—FAKAKITE. 6:2.

1, 2. (a) Fakakite fēfē he Tohi Tapu e gahua fakapatuiki he Keriso tali mai he 1914? (e) Ko e heigoa e tau gahua ne taute he Keriso tali mai he fakafoufou haana?

KO E Keriso kua fakafoufou ko e Patuiki he Kautu faka-Mesia ha Iehova he 1914. Mailoga fēfē e tautolu a ia mogonei? Ko e patuiki manamanatu fakahokulo hane nofo he nofoaiki haana mo e kitekite hifo ke he lalolagi he taha magaaho mo e taha magaaho ke kitia hane gahuahua fēfē e fakapotopotoaga haana? Ka pihia, kua lata ia tautolu ke hiki e manatu ha tautolu. Ko e Tau Salamo mo e tohi he Fakakiteaga kua fakakite a ia ko e patuiki hakahakau i luga he solofanua, hane heke atu ‘kua kautu mo e to fakakatoatoa e kautu ni haana,’ ti matutaki atu ke he “monuina” ne mua ue atu.—Fakakite. 6:2; Sala. 2:6-9; 45:1-4.

2 Ko e gahua mua fakapatuiki he Keriso he mole e fakafoufou a ia, ko e kautuaga ke he ‘tarako mo e hana tau agelu.’ Ko Mekaeli ko e agelu ne mua kua pule ke he tau agelu haana, ne liti hifo he Keriso a Satani mo e tau temoni haana mai he lagi tapu mo e līlī a lautolu ke he takaiaga he lalolagi. (Fakakite. 12:7-9) Ti, he matagahua haana ko e “Agelu he maveheaga” ha Iehova, ne hau a Iesu mo e Matua haana ke aahi ke he faituga fakaagaaga. (Mala. 3:1) Ne fakafili e ia e Kerisitenitome, ko e vala kelea muitui ha ‘Papelonia Lahi,’ ti moua ai ke agahala he fakamaligi toto mo e mahani feuaki fakaagaaga ke he fakatokaaga politika he lalolagi nei.—Fakakite. 18:2, 3, 24.

Fakameā e Haana Fekafekau he Lalolagi

3, 4. (a) Ko e heigoa e gahua ne fakakatoatoa he Keriso ko e “Agelu” ha Iehova? (e) Ko e heigoa ne fakakite he aahi mai ke he faituga, ti ko e Ulu he fakapotopotoaga, ko e heigoa e kotofaaga ne taute e Iesu?

3 Ko e aahi mai ha Iehova mo e haana “Agelu” ne kitia foki ke he lotopā he faituga fakaagaaga ia he lalolagi kua ha ha ai e matakau he tau Kerisiano mooli, ne nakai ko e vala he tau lotu Kerisitenitome. Pete ia, ko e tau Kerisiano fakauku nei, po ke “fanau a Levi,” kua latatonu foki ke fakameā. Tuga ne talahau he perofeta ko Malaki: “Kua nofo a ia [Iehova] po ke tagata kua tunu mo e fakamea e ario; to fakamea ai e ia e fanau a Levi, to vevehe kehe foki e ia e kelekele ia lautolu tuga he eke ke he auro mo e ario; ti ta atu ai e lautolu e tau poa kia Iehova kua eke mo e mahani tututonu.” (Mala. 3:3) Ne fakaaoga e Iehova haana “Agelu he maveheaga,” ko Keriso Iesu, ke fakameā e tau Isaraela fakaagaaga nei.

4 Ka kua moua agaia he Keriso e tau Kerisiano fakauku tua fakamoli nei kua eketaha a lautolu ke foaki e tau mena kai fakaagaaga he magaaho tonu ma e tau matakainaga he tua. Mai he 1879, pete ko e tau tuaga mitaki po ke kelea, ne lomi tumau e lautolu e tau kupu mooli he Tohi Tapu hagaao ke he Kautu he Atua he tau lautohi he mekasini nei. Ne perofeta e Iesu ka “hau” a ia ke aahi mai e tau fekafekau haana he magahala he “fakaotiaga he [“fakatokaaga he tau mena,” NW],” to moua e ia e fekafekau hane foaki ki a lautolu e “tau mena kai ke he tau magaaho [tonu].” To talahau e ia kua fiafia e fekafekau ia mo e to “kotofa a ia ke pule ke he hana tau mena oti” he lalolagi. (Mata. 24:3, 45-47) Ko e Ulu he fakapotopotoaga Kerisiano, ne fakaaoga he Keriso e “fekafekau fakamoli mo e loto matala” ke fakatokatoka e tau mena he Kautu haana ke he lalolagi. Ne foaki e ia e takitakiaga ma e “tau fekafekau” fakauku mo e tau hoa ha lautolu ko e ‘tau mamoe kehe’ puhala he Kau Fakatufono.—Ioane 10:16.

Heleheleaga he Lalolagi

5. Ko e heigoa e gahua fakapatuiki ne kitia he aposetolo ko Ioane he fakakiteaga?

5 Ne ha ha he aposetolo ko Ioane e fakakiteaga ke he taha mena foki ka taute he Patuiki faka-Mesia “ke he aho he Iki,” he mole e fakapatuiki a Ia he 1914. Ne tohi e Ioane: “Ne kitia e au, kitiala, ko e aolagi hina, kua nofo foki ki luga he aolagi taha tuga ne Tama he tagata, ha he fufuga hana e foufou auro ha he lima foki hana e helesaito matila.” (Fakakite. 1:10; 14:14) Ne logona e Ioane e agelu mai ia Iehova ne tala age ki a Ia nei ko e Helehele ke fakahoko atu e helesaito haana “ha kua motua tuai e [heleheleaga] he lalolagi.”—Fakakite. 14:15, 16.

6. Ko e heigoa ne talahau e Iesu ka tupu he magaaho i mua?

6 Ko e ‘heleheleaga he lalolagi’ ia kua fakamanatu ki a tautolu e fakataiaga ha Iesu ke he tau saito mo e tau titania. Ne fakatai e Iesu a ia ni ke he tagata ne gana e fonua haana aki e tau tega saito he amanaki to helehele e tau saito mitaki ka motua ai, ne hukui e ‘fanau he kautu,’ ko e tau Kerisiano mooli ne fakauku ka fakalataha mo ia he Kautu haana. Ka e he pouli he pō, ne gana he fī “ko e [T]iapolo” ki luga he fonua e tau titania, “ko e fanau haia hana kua kelea.” Ne hataki he tagata gana saito e kaugahua haana ke toka e tau saito mo e tau titania ke tupuua ai pihia ato hoko e magaaho ke helehele ai, he ‘fakaotiaga he fakatokaaga he tau mena.’ He magaaho ia, to fakafano mai e ia e tau agelu ke vevehe kehe e tau saito mai he tau titania.—Mata. 13:24-30, 36-41.

7. Kua taute fēfē he Keriso e ‘heleheleaga he lalolagi’?

7 He fakamooli e fakakiteaga ne foaki ki a Ioane, kua takitaki e Iesu e gahua helehele he lalolagi katoa. Ko e ‘heleheleaga he lalolagi’ ne kamata aki e fakapotopoto ia lautolu ne toe he 144,000 ‘ko e fanau he kautu,’ “ko e tau saito” he fakataiaga ha Iesu. Ko e kehekehe he tau Kerisiano mooli mo e fakavai kua kitia maaliali he mole e Felakutaki I he Lalolagi, ha kua pihia, ati lafi ai ke he vala ke uaaki he ‘heleheleaga he lalolagi’—ko e fakapotopoto he tau mamoe kehe. Nakai ko e ‘fanau he kautu’ a lautolu nei ka ko e “moto tagata tokologa,” ko e tau tagata fakamakai he Kautu ia. Kua helehele mai a lautolu he “tau motu oti, mo e tau kautu, mo e tau vagahau kehekehe.” Ti omaoma a lautolu ke he Kautu faka-Mesia, ne ha ha ai a Keriso Iesu mo e 144,000 ko “lautolu ne tapu” ka fakalataha mo ia ke he fakatufono ia he lagi.—Fakakite. 7:9, 10; Tani. 7:13, 14, 18.

Takitakiaga he Tau Fakapotopotoaga

8, 9. (a) Ko e heigoa ne fakakite kua kitia he Keriso nakai ni ko e mahani he fakapotopotoaga katoa ka ko e puhala moui foki he tau tagata takitokotaha i ai? (e) Tuga ne fakakite he lau 26, ko e heigoa e “tau mena hokulo a Satani” kua lata ke kalo mai ai a tautolu?

8 Kitia e tautolu he vala tala fakamua e matakite lahi he Keriso ke he tuaga fakaagaaga he tau fakapotopotoaga takitaha he senetenari fakamua V.N. He vahā ha tautolu, ko e Patuiki ne kotofa ki ai e “pule oti kana ke he lagi mo e lalolagi,” ko Keriso ko e Takitaki ha tautolu hane fakagahua malolō e tuaga pule ke he tau fakapotopotoaga he lalolagi katoa mo e tau leveki ha lautolu. (Mata. 28:18; Kolo. 1:18) Ko Iehova ne “tuku atu a ia ke eke mo ulu he tau mena oti ke he [fakapotopotoaga]” ha lautolu ne fakauku. (Efeso 1:22) Ha kua pihia, nakai fai mena ne tupu ke he tau fakapotopotoaga takitaha ne molea e 100,000 he Tau Fakamoli a Iehova nukua galo noa ki a ia.

9 Ke he fakapotopotoaga ha Tuataira i tuai, ne foaki e Iesu e fekau nei: “Ko e tau mena nai kua tala mai he Tama he Atua, ko ia ke tuga e puho he afi hana na fofoga, . . . Kua iloa e au hau a tau gahua.” (Fakakite. 2:18, 19) Ne akonaki e ia e tau tagata he fakapotopotoaga ia ha ko e mahani feuaki mo e puhala moui fulukovi ha lautolu, he pehē: “Ko au ni kua kumi ke he tau manako mo e tau loto; to ta atu foki e au kia mutolu takitokotaha ke lata mo e ha mutolu a tau gahua.” (Fakakite. 2:23) Fakakite he talahauaga ia kua kitia he Keriso nakai ni ko e mahani he tau fakapotopotoaga takitaha ka ko e puhala moui foki he tau tagata takitokotaha i ai. Ne nava a Iesu ke he tau Kerisiano i Tuataira ne “nakai iloa e lautolu e tau mena hokulo a Satani.” (Fakakite. 2:24) He vahā nei, kua talia foki e ia a lautolu, fuata po ke momotua, ne kalo mai neke putoia ke he “tau mena hokulo a Satani” puhala he Internet po ke tau pelē vitiō ne latau po ke hufia ke he tau talahauaga fakahanoa he tau tagata. Kua fiafia a ia ke kitia e tau laliaga mo e tau foakiaga he tau Kerisiano tokologa he vahā nei nukua eketaha ke muitua ke he takitakiaga haana he tau faahi oti he tau momoui ha lautolu!

10. Kua fakamaama fēfē e takitakiaga he Keriso ke he tau motua he fakapotopotoaga, ka ko e heigoa e fakatokaaga kua lata ke mailoga?

10 Kua foaki he Keriso e leveki fakaalofa ke he tau fakapotopotoaga haana he lalolagi puhala he tau motua kua kotofa. (Efeso 4:8, 11, 12) He senetenari fakamua, ne fakauku he agaaga e tau leveki oti. Ne fakamaama a lautolu he Fakakiteaga ko e tau fetū he lima matau he Keriso. (Fakakite. 1:16, 20) He vahā nei, laulahi e tau motua he tau fakapotopotoaga ko e tau mamoe kehe. Kua kotofa a lautolu he mole e liogi mo e takitakiaga he agaaga tapu, ti kua maeke foki a lautolu ke ha ha i lalo he takitakiaga he Keriso, po ke levekiaga haana. (Gahua 20:28) Ka e mailoga e lautolu kua fakaaoga he Keriso e matakau tote he tau tagata taane Kerisiano ne fakauku mo Kau Fakatufono ke takitaki mo e tomatoma e tau tutaki haana he lalolagi.—Totou Gahua 15:6, 28-30.

“Iki Na e ma Iesu, Kia Haele Mai”

11. Ko e ha kua manako lahi a tautolu ke kitia kua hau fakaave e Takitaki ha tautolu?

11 He fakakiteaga ne foaki ke he aposetolo ko Ioane, ne talahau lagaloga e Iesu to fina atu vave a ia. (Fakakite. 2:16; 3:11; 22:7, 20) Nakai fakauaua, ne hagaao a ia ke he hauaga haana ke fakahoko e fakafiliaga ki a Papelonia Lahi mo e fakatokaaga kelea ha Satani ne toe. (2 Tesa. 1:7, 8) He manako lahi ke kitia e fakamooliaga he tau mena tutupu homo ue atu oti ne talahau tuai, ne talahau he aposetolo fuakau ko Ioane: “Amene. Haia ni, ko e Iki na e ma Iesu, kia haele mai a koe.” Ko tautolu hane momoui he vahā he fakaotiaga he fakatokaaga kelea nei kua manako lahi foki ke kitia e Takitaki mo e Patuiki ha tautolu ka hau he pule he Kautu ke fakatapu e higoa he Matua haana mo e fakatokoluga e pule katoatoa Haana.

12. Ko e heigoa e gahua ka fakakatoatoa he Keriso ato fakatoka mai e tau matagi he moumouaga?

12 Ato hau a Iesu ke totoko atu ke he fakatokaaga kitia ha Satani, ko lautolu ne toe he 144,000 ha Isaraela fakaagaaga to moua e fakamau fakamailoga fakahiku. Ne talahau fakamaali he Tohi Tapu ko e tau matagi he moumouaga ke he fakatokaaga ha Satani to nakai fakatoka ato fakaoti e fakamau fakamailoga he 144,000.—Fakakite. 7:1-4.

13. To fakakite fēfē he Keriso e ha ha hinei haana he vala fakamua he ‘matematekelea lahi’?

13 Ko e “haele mai [po ke, ha ha hinei]” he Keriso tali mai he 1914 kua nakai mailoga he laulahi he tau tagata he lalolagi. (2 Pete. 3:3, 4) Ka e nakai leva, to fakakite e ia e ha ha hinei haana he fakahoko e tau fakafiliaga ha Iehova ke he tau vala kehekehe he fakatokaaga ha Satani. Ko e moumouaga he “tagata he hala,” ko e tau akoako ha Kerisitenitome, to kitia maali ai “ke he fakakiteaga he hana [“ha ha hinei,” NW].” (Totou 2 Tesalonia 2:3, 8.) To fakamooli mauokafua ai kua fitā e Keriso he gahuahua he eke mo Fakafili ne kotofa e Iehova. (Totou 2 Timoteo 4:1.) Ko e vala kelea muikau ha Papelonia Lahi he fakamahaikava to eke mo kamataaga ke he moumouaga katoa he kautu he lotu fakavai he lalolagi kelea ia. To tuku e Iehova ke he tau loto he tau takitaki politika ke moumou e fifine fakataka fakaagaaga nei. (Fakakite. 17:15-18) To eke ai mo vala fakamua he ‘matematekelea lahi.’—Mata. 24:21.

14. (a) Ko e fakakū he ha e vala fakamua he matematekelea lahi? (e) Ko e heigoa e kakano he “fakamailoga he Tama he tagata” ke he tau tagata ha Iehova?

14 Ne talahau e Iesu to fakakū e tau aho he matematekelea ia “ha ko lautolu kua fifili,” ko e tau Kerisiano fakauku ne toe agaia he lalolagi. (Mata. 24:22) To nakai fakaatā e Iehova e moumouaga nei he lotu fakavai ke tatafi kehe e tau Kerisiano fakauku mo e tau hoa ha lautolu ko e tau mamoe kehe. Ne lafi e Iesu “ka mole atu e matematekelea he vaha ia,” to ha ha ai e tau fakamailoga ke he laā, mahina, mo e tau fetū, ti “kitia ai ke he lagi e fakamailoga he Tama he tagata.” To taute he mena nei e tau motu he lalolagi ke “tagi tatuki.” Nakai pihia ki a lautolu ne fakauku ne moua e amaamanakiaga ke he lagi, mo e tau hoa ha lautolu ne moua e amaamanakiaga ke he lalolagi. To “kitekite hake mo e haga hake a [la]utolu; ha kua tata tuai ha [la]utolu a fakamouiaga.”—Mata. 24:29, 30; Luka 21:25-28.

15. Ko e heigoa e gahua he Keriso ka taute ka hau a ia?

15 Ato fakakatoatoa e kautuaga haana, to hau e Tama he tagata ke he taha puhala foki. Ne perofeta tuai e ia: “Ka hau e Tama he tagata mo e hana lilifu, ko e tau agelu tapu oti foki fakalataha mo ia, ti nofo ai a ia ke he hana nofoaiki lilifu. To fakapotopoto ki mua hana e tau motu oti kana; ati vevehe kehekehe ai e ia a lautolu, tuga e leveki mamoe kua vevehe e tau mamoe mo e tau koti. To tuku e ia e tau mamoe ke he hana fahi matau, ka ko e tau koti ke he fahi hema.” (Mata. 25:31-33) Kua hagaao e mena nei ke he hauaga he Keriso ko e Fakafili ke vevehe e tau tagata he “tau motu oti kana” ke he ua e vahega: ko e “tau mamoe,” ko lautolu ka lalago fakalahi e tau matakainaga fakaagaaga haana (tau Kerisiano fakauku he lalolagi) mo e “tau koti,” ko “lautolu kua nakai omaoma ke he vagahau mitaki he Iki ha tautolu ko Iesu Keriso.” (2 Tesa. 1:7, 8) Ko e tau mamoe ne fakamaama ko e “tau tagata tututonu,” ka moua e “moui tukulagi” he lalolagi, ka ko e tau koti “[to] o atu a lautolu ke he fakahala tukulagi,” po ke fakamahaikava.—Mata. 25:34, 40, 41, 45, 46.

Fakakatoatoa e Iesu e Kautuaga Haana

16. To fakakatoatoa fēfē he Keriso ko e ha tautolu a Takitaki e kautuaga haana?

16 He katoa e numera ne fakamau fakamailoga ha lautolu e tau patuiki mo e tau ekepoa haana ati kitia e tau mamoe ti tuku he faahi matau haana ke momoui, kua maeke he Keriso ke finatu ke ‘fakakatoatoa e kautu ni haana.’ (Fakakite. 5:9, 10; 6:2) He takitaki e matakau he tau agelu malolō lahi mo e tau matakainaga foki haana ne fakaliu tu mai, to moumou e ia e fakatokaaga politika, kautau, mo e tau fakafua koloa katoa ha Satani he lalolagi. (Fakakite. 2:26, 27; 19:11-21) To fakakatoatoa e kautu he Keriso ka moumou e ia e fakatokaaga kelea ha Satani. To tuku e ia a Satani mo e tau temoni he pahua ke taha e afe tau.—Fakakite. 20:1-3.

17. To takitaki atu ki fe he Keriso e tau mamoe kehe haana ke he Pule Afe Tau, ti ko e heigoa kua lata ke fifili a tautolu ki ai?

17 Hagaao ke he “moto tagata tokologa” he tau mamoe kehe ka hao mai he matematekelea lahi, ne perofeta tuai he aposetolo ko Ioane “ko e Punua mamoe ha i mua he nofoaiki, to leveki e ia a lautolu, mo e takitaki a lautolu ke he tau vaipuna he moui.” (Fakakite. 7:9, 17) E, he Pule Afe Tau he Keriso, to matutaki a ia ke takitaki e tau mamoe kehe ne fanogonogo mooli ke he leo haana, ti takitaki a lautolu ke he moui tukulagi. (Totou Ioane 10:16, 26-28.) Kia muitua fakamooli a tautolu ke he Takitaki fakapatuiki ha tautolu—mogonei ti hoko atu ke he lalolagi foou ha Iehova ne mavehe!

Ko e Puhala he Fakamanatu

• Ko e heigoa e matagahua ne taute he Keriso he mole e fakapatuiki?

• Ko e heigoa e tau puhala kua kitia hane fakaaoga he Keriso ke takitaki e tau fakapotopotoaga?

• Ko e tau puhala fe ka hau e Keriso ko e Takitaki ha tautolu?

• To matutaki fēfē e Keriso ke takitaki a tautolu he lalolagi foou?

[Fakatino he lau 29]

Ko e fakamahaikava he fakatokaaga kelea ha Satani ka fakakite e ha ha hinei he Keriso

    Tau Tohi Faka-Niue (1982-2025)
    Saini ki Fafo
    Saini ki Loto
    • Faka-Niue
    • Tufa
    • Tau Manako
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Tau Kupu Fakaaoga
    • Fakavēaga Fakatagata
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Saini ki Loto
    Tufa