Kolo Toko he FATATOHI INITANETE
Kolo Toko
FATATOHI INITANETE
Faka-Niue
ā
  • ā ē ī ō ū
  • TOHI TAPU
  • TAU TOHI
  • TAU FELEVEIAAGA
  • w11 1/15 lau 3-7
  • ‘Malu ke he Higoa a Iehova’

Nakai fai vitiō ma e fifiliaga nei.

Fakamolemole, fai lekua ke moua e vitiō.

  • ‘Malu ke he Higoa a Iehova’
  • Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2011
  • Tau Vala Mataulu
  • Tau Tohi Pihia Foki
  • Tau Afā he Vahā Tohi Tapu
  • Maluaga Fakaagaaga mo e Fakatino
  • Puipuiaga ma Lautolu ne Fakatapu e Higoa a Iehova
  • Nakai ko e Mana e Higoa he Atua
  • Maluaga he Vahā Nei
  • Nofo he “Maga kua Eke mo Huaga” mo e Moui!
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1995
  • Eke Nakai e Koe a Iehova mo Huaga Haau?
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova (Fakaako)—2017
  • Tau Maga kua Eke mo Huaga​—Foakiaga Fakaalofa Hofihofi Noa he Atua
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1995
  • Ko e Fakamaluaga ha Lautolu—E Pikopiko!
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1991
Kitia Foki
Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2011
w11 1/15 lau 3-7

‘Malu ke he Higoa a Iehova’

“To toka e au i loto . . . e tau tagata loto holoilalo mo e nonofogati, to [“malu,” NW] foki a lautolu ke he higoa a Iehova.”—SEFA. 3:12.

1, 2. Ko e heigoa e afā fakatai ka nakai leva ti hoko ke he tau tagata oti kana?

KUA fakamalu nakai a koe i lalo he hala laupapa mai he uha malolō po ke uhatuli? Liga malu mitaki e hala laupapa ma haau mai he uha malolō po ke uhatuli ka e liga tote e puipuiaga mai he tiotio po ke afā.

2 Ko e taha vahega afā hane tata mai—ne fakamatakutaku e tau momoui he lanu tagata. Ko e “aho pouli” fakatai. Ko e “aho lahi a Iehova” to lauia e tau tagata oti kana. Ka e maeke ia tautolu ke moua e maluaga kua lata ia tautolu. (Totou Sefanaia 1:14-18.) Maeke fēfē ia tautolu ke taute pihia he “aho he ita a Iehova” nukua tata ke kamata?

Tau Afā he Vahā Tohi Tapu

3. Ko e heigoa e “afa to kai maka” ne hoko ke he magafaoa hogofulu he kautu a Isaraela?

3 To hoko e aho a Iehova ke he moumouaga he tau fakatokaaga fakalotu fakavai oti he lalolagi. Puhala ke malu ai, maeke ia tautolu ke moua e tali he fakamauaga he tau tagata he Atua i tuai. Ko Isaia ne moui he senetenari ke valu aki F.V.N., ne fakatatai e fakafiliaga a Iehova ke he magafaoa hogofulu he kautu a Isaraela ne tiaki taofiaga ke he “afa to kai maka” ka nakai maeke e tau tagata ke taofi. (Totou Isaia 28:1, 2.) Ne fakamooli e perofetaaga ia he 740 F.V.N. he magaaho ne moumou e Asuria e motu he tau magafaoa ia, ko Efaraimo e magafaoa talahaua he toko hogofulu.

4. Hoko fēfē e “aho lahi a Iehova” ki Ierusalema he 607 F.V.N.?

4 Ko e fakafiliaga ki a Isaraela ne nakai fakamooli ne mui mai he 607 F.V.N. he “aho lahi a Iehova” ki a Ierusalema mo e kautu ha Iuta. Ne tupu e mena ia ha kua liliu foki e tau tagata ha Iuta tiaki taofiaga. Ko e tau Papelonia i lalo ha Nepukanesa ne fakamatakutaku a Iuta mo e maaga lahi ko Ierusalema. Ne fuluhi atu e tau Iutaia ma e lagomatai ke he “pikopiko ne eke mo mena ke malu ai,” kua kaufakalataha fakapolitika a lautolu mo Aikupito. Ka kua tuga e uhatuli ne moumou, ne tatafi kehe he tau Papelonia e “malu” ia.—Isaia 28:14, 17.

5. Ko e heigoa ka tupu ke he matakau he tau tagata he Atua he mogo ka moumou oti e tau lotu fakavai?

5 Ko e aho lahi a Iehova ne hoko ki Ierusalema ko e fakakiteaga a ia he fakafiliaga ka hoko ki a Kerisitenitome tiaki taofiaga he vahā ha tautolu. Lafi atu, ko e vala ne toe ha ‘Papelonia Lahi,’ ko e kautu he tau lotu fakavai he lalolagi to moumou. Mole ia, ko e vala ne toe he fakatokaaga kelea a Satani to fakamahaikava. Ka ko e matakau he tau tagata he Atua to hao ha kua fakamalu a lautolu ia Iehova.—Fakakite. 7:14; 18:2, 8; 19:19-21.

Maluaga Fakaagaaga mo e Fakatino

6. Maeke fēfē he tau tagata a Iehova ke moua e maluaga?

6 Maeke fēfē he tau tagata he Atua ke moua e malu mogonei foki he magahala nei he fakaotiaga? Moua e tautolu e malu fakaagaaga he liogi mo e “manamanatu ai ke he hana [Atua] higoa” mo e fekafekau fakamakutu ki a ia. (Totou Malaki 3:16-18.) Ke loto fakaaue a tautolu, lata ke fai mena foki a tautolu ke taute he nakai ni manamanatu ai ke he higoa haana. Totou e tautolu: “Ko e mena fakamomoui a lautolu oti kana kua ui ke he higoa [ha Iehova].” (Roma 10:13) Ha ha i ai e matutakiaga he ui ke he higoa a Iehova mo e fua he fakamoui e ia. Ti tokologa e tagata loto fakamooli ka kitia e kehekehe he tau Kerisiano mooli, hane “manamanatu ai ke he hana higoa” kua fakalilifu mo e fekafekau ko e haana Tau Fakamoli, mo lautolu e tau tagata hane nakai fekafekau ki a ia.

7, 8. He puhala fe ne lauia e maluaga fakatino he tau Kerisiano he senetenari fakamua, ti ko e heigoa e fakatataiaga ke he vahā nei?

7 Ko e fakamouiaga ne moua e tautolu kua nakai fakakaupā ke he kumi hokoia he maluaga fakaagaaga. Ko e maluaga fakatino ko e maveheaga ma e tau tagata he Atua. Kua kitia e tautolu e fakakiteaga he mena nei ke he mena ne tupu he 66 V.N. he mole e tapaki he kautau Roma i lalo he pule a Cestius Gallus a Ierusalema. Ne talahau tuai e Iesu e tau aho he matematekelea ia to “fakaku.” (Mata. 24:15, 16, 21, 22) Ne tupu e mena ia he magaaho ne amanaki e tau kautau Roma ti tiaki e patakai he maaga, ne fakaatā “taha,” po ke falu, ko e tau Kerisiano mooli ke ‘hao.’ Maeke ia lautolu ke fehola he maaga mo e matakavi ne takatakai ai. Ne o atu e falu ke he taha faahi a Ioritana ti moua e maluaga ke he tau mouga he faahi uta he vailele ia.

8 Maeke ia tautolu ke moua e fakatataiaga he tau Kerisiano ia mo e tau tagata he Atua he vahā nei. I tuai, ko e tau Kerisiano he senetenari fakamua ne tutuli e maluaga, mo e to taute pihia foki he tau fekafekau he Atua he vahā nei. Ka ko e magaaho nei to nakai putoia e fehola ke he taha matakavi pauaki, ha kua nonofo e tau Kerisiano mooli he lalolagi katoa. He eke mo tau tagata, ko “lautolu kua fifili” mo e tau hoa fakamooli ha lautolu to fakamomoui fakatino ai he moumouaga ha Kerisitenitome tiaki taofiaga he malu ia Iehova mo e haana fakatokatokaaga tuga e mouga.

9. Ko hai ne lali ke tiaki e higoa a Iehova? Talahau e fakatai.

9 He taha faahi, kua lata a Kerisitenitome mo e moumouaga hane hau ha kua lafi a lautolu ke he nakai maama fakaagaaga ne lauia e tau tagata o tapu mo e fakakite ai e vihiatia ke he higoa he Atua. He tau 500 ke he kavi ke he 1500 V.N., ko e higoa mooli he Atua ne iloa lahi i Europa. Ko e higoa ia ne fakakite ai fā e matatohi Heperu ne higoa ko e Tetarakaramatoni mo e fakaliliu ai YHWH (po ke JHVH) ne kitia ai he tau tupe, i mua he tau fale, he tau tohi loga mo e tau Tohi Tapu, mo e pihia foki ke he falu he tau tapu Katolika mo e Porotesano. Pete ia, ko e aga he vahā foou ko e utakehe e higoa he Atua mai he tau liliuaga Tohi Tapu mo e falu fakaaoga foki. Ko e taha fakakiteaga he mena nei ko e Tohi he Fonoaga ke he Tau Pisopo ke he ‘Higoa he Atua,’ ne fakamau ia Iuni 29, 2008, ne fakahoko he Congregation for Divine Worship and the Discipline of the Sacraments. He Tapu Katolika Roma ne hataki i ai ko e Tetarakaramatoni he tau puhala kehekehe kua lata ke hukui aki e “Iki.” Ne fakaako mai he Vatikana ko e higoa mooli he Atua kua nakai lata ke fakaaoga e higoa po ke fakaleo ai he tau lologo mo e tau liogi he tau lauga fakalotu Katolika. Mo e tau takitaki he falu lotu i loto mo e i fafo ha Kerisitenitome ne fufū foki e kitiaaga he Atua mooli mai he tau tagata tapuaki totou miliona.

Puipuiaga ma Lautolu ne Fakatapu e Higoa a Iehova

10. Kua fakaheke fēfē e higoa he Atua he vahā nei?

10 He kehekehe lahi mo e mena hane taute he falu lotu, kua fakaheke mo e fakalilifu he Tau Fakamoli a Iehova e higoa faka-Atua. Ne fakatapu ai e lautolu he fakaaoga ai ke he puhala lilifu. Ne fiafia a Iehova ki a lautolu kua falanaki ki a ia, ti taute e ia e tau mena oti kua lata ke fakamonuina mo e puipui haana tau tagata. “Kua iloa e ia a lautolu kua [“malu,” NW] kia ia.”—Nahu. 1:7; Gahua 15:14.

11, 12. Ko hai ne fakatokoluga e higoa a Iehova i Iuta i tuai, ti ko hai ne taute ai he magahala nei?

11 Pete he tokologa i Iuta i tuai ne eke mo tau tagata tiaki taofiaga, fai agaia ne “[“malu,” NW] foki a lautolu ke he higoa a Iehova.” (Sefanaia 3:12, 13) E, he akonaki he Atua a Iuta ne nakai tua he fakaatā e tau Papelonia ke kautū ke he motu mo e uta fakapaea e tau tagata haana, ha ha i ai falu tuga a Ieremia, Paruka, mo Epetameleka ne hao. Ne nonofo a lautolu “i loto” he motu tiaki taofiaga. Falu ne mahani fakamooli tumau he fakapaeaaga. He 539 F.V.N., ko e tau Metai mo e tau Peresia i lalo ha Kuresa ne kautū ki a Papelonia. Nakai leva ti poaki e Kuresa e tau Iutaia ne toe ke liliu ke he motu ha lautolu.

12 Hagaao ki a lautolu ka olioli e liu fakatū e tapuakiaga mooli ia, ne talahau tuai e Sefanaia to fakahao e Iehova a lautolu mo e to fiafia ai ki a lautolu. (Totou Sefanaia 3:14-17.) Ti fakamooli foki e mena nei he magahala ha tautolu. He mole e fakatū e Kautu he Atua he lagi, ne fakahao e Iehova a lautolu ne fakauku ne toe kua mahani fakamooli mai he paeaaga fakaagaaga ki Papelonia Lahi. Mo e fiafia a ia ki a lautolu ti hoko mai ke he mogonei.

13. Ko e heigoa e fakatoka maiaga he tau tagata oti he tau motu hane olioli ki ai?

13 Ko lautolu mo e amaamanakiaga ke he moui tukulagi he lalolagi kua o kehe foki i Papelonia Lahi mo e olioli e fakatoka maiaga fakaagaaga he tau fakaakoaga fakalotu fakavai. (Fakakite. 18:4) Ti moua ia Sefanaia 2:3 e fakamooliaga makimaki he magahala ha tautolu: “Kia kumi e mutolu a Iehova ko mutolu oti ne mahani molu ke he motu.” Ko lautolu oti ne mahani molu he tau motu, he loto fakaaue a lautolu ke he amaamanakiaga he lagi po ke lalolagi hane malu mogonei ke he higoa a Iehova.

Nakai ko e Mana e Higoa he Atua

14, 15. (a) Ko e heigoa ne fakaaoga he falu tuga ke eke mo tau mana? (e) Ko e heigoa kua nakai lata ke fakaaoga mo mena fakamonuina?

14 Ne onoono falu Isaraela ke he faituga ko e mana ka puipui a lautolu mai he tau fī. (Iere. 7:1-4) Fakamua atu, ne onoono a Isaraela ke he puha he maveheaga ko e mena ke fakamonuina ka puipui a lautolu he malētau. (1 Samu. 4:3, 10, 11) Ne vali e Constantine the Great e tau matatohi Heleni khi mo e rho, ko e tau matatohi ua fakamua he matahigoa “Keriso” he faka-Heleni he tau papatau he tau kautau haana he amaamanaki ke puipui e tau kautau haana he malētau. Ti ko e Patuiki ko Gustav Adolph II i Suitene, ne latau ke he Tolugofulu e Tau he Felakutaki ne manatu ko e tui e papatau ne fakakite he lau 7. Mailoga ko e higoa Iehova ne kitia mitaki he tū he kola.

15 Ko e falu he tau tagata he Atua ne hū temoni ne moua e maluaga ia Iehova he ui fakaleolahi ke he higoa haana. Ka ko e mena fakatai ne fakakite e higoa he Atua kua nakai lata ke onoono ki ai ko e mana po ke fakaaoga mo mena fakamonuina he tau aho takitaha ne tuga ko e fai malolō fakamana he puipuiaga. Nakai ko e kakano anei ke malu ke he higoa a Iehova.

Maluaga he Vahā Nei

16. Maeke fēfē a tautolu ke malu fakaagaaga he vahā nei?

16 Kua malu a tautolu he vahā nei he puipuiaga fakaagaaga ne olioli he tau tagata oti he Atua. (Sala. 91:1) Puhala he “fekafekau fakamoli mo e loto matala” mo e tau motua he fakapotopotoaga, kua mataala a tautolu ke he tau mahani he lalolagi ka fakahagahaga kelea e puipuiaga ia. (Mata. 24:45-47; Isaia 32:1, 2) Manamanatu ke he lagaloga ne hataki a tautolu ke he velevelekoloa, ti mailoga e puhala ne puipui he tau hatakiaga ia a tautolu mai he matematekelea fakaagaaga. Ka e kua e hagahaga kelea he feaki e aga fakahanoa, ka takitaki a tautolu ke nakai malolō ke he fekafekauaga a Iehova? Pehē e kupu he Atua: “Ko e nonofo fakahanoa he tau tagata goagoa ke mahaikava ai a lautolu. Ka ko ia kua fanogonogo mai kia au to nofo ai a ia mo e monuina; to nofo fakatekiteki a ia, ti nakai matakutaku a ia he tau mena kelea.” (Fakatai 1:32, 33) He eketaha ke tumau e mahani meā kua lagomatai foki a tautolu ke fakatumau e puipuiaga fakaagaaga.

17, 18. Ko e heigoa hane lagomatai e tau miliona ke fakamalu he higoa a Iehova he vahā nei?

17 Manamanatu foki ke he fakamalolōaga mai he fekafekau fakamoli mo e loto matala ke muitua e poakiaga a Iesu ke fakamatala e tala mitaki he Kautu ke he lalolagi oti. (Mata. 24:14; 28:19, 20) Ne talahau e Sefanaia e hikiaga ka lagomatai e tau tagata ke malu ke he higoa he Atua. Totou e tautolu: “To liuaki atu e au ke he tau motu e vagahau mitaki, kia ui atu a lautolu oti ke he higoa a Iehova, mo e fekafekau a lautolu kia ia mo e loto fakalataha.”—Sefa. 3:9.

18 Ko e heigoa e vagahau mitaki nei? Ko e vagahau mitaki, po ke meā ko e kupu mooli hagaao ki a Iehova ko e Atua mo e haana finagalo ne moua he Kupu omoomoi haana. Ti tuga kua fakaaoga e koe e vagahau ia ka tala age e koe ke he falu e maamaaga hako ke he Kautu he Atua mo e puhala ke fakatapu haana higoa, ka fakamaama e koe e fakatokolugaaga he pule katoatoa he Atua, ti ka tutala fiafia a koe ke he tau monuina tukulagi ka olioli he tau tagata mahani fakamooli. Ti ko e fua he tokologa ne vagahau ai e vagahau fakatai nei, tokologa lahi hane ‘ui atu ke he higoa a Iehova’ mo e ‘fekafekau kia ia mo e loto fakalataha.’ E, ko e tau miliona he lalolagi katoa hane fakamalu ia Iehova.—Sala. 1:1, 3.

19, 20. Maeke fēfē e falanaki ke he “pikopiko ne eke mo mena ke malu ai” ke kaumahala he vahā Tohi Tapu?

19 Ko e tau tagata he lalolagi kua fehagai mo e tau mena tuga e tau lekua makimaki. He manako lahi ke fakamafola e tau lekua ha lautolu, tokologa ne kumi atu ke he tau tagata hepehepe. Po ke amaamanaki a lautolu ma e tau tuluiaga mai he tau fakatokaaga fakapolitika, pihia mo Isaraela i tuai he magaaho ne kumi atu a lautolu ke he tau motu tata mai ma e lalagoaga, mo e fakalataha mo lautolu. Ka e, iloa e koe ko e taute pihia kua nakai lagomatai a Isaraela. Ti nakai fai tuaga fakapolitika he vahā nei, po ke fakatokatokaaga he Tau Motu Kaufakalataha, ka fakamafola katoatoa e tau lekua he tau tagata. Ti lata he ha e taha ke eke e tau fakatokaaga mo e tau fakalatahaaga fakapolitika mo maluaga? Ne ui fakaperofeta he Tohi Tapu a lautolu ko e “pikopiko ne eke mo mena ke malu ai.” Maeke ia koe ke onoono fakatonu pihia ki ai ha ko lautolu oti kua amaamanaki ki ai to hogohogo manava lahi.—Totou Isaia 28:15, 17.

20 Nakai leva to tō e uhatuli fakatai he aho a Iehova ke he lalolagi. Ko e tau lagatau he tagata; po ke ha huaga fakaniukilia; po ke monuina to nakai maeke ke foaki e puipuiaga. Fakakite ia Isaia 28:17: “To tafia ai ke he uha tuli e pikopiko ne eke mo mena ke malu ai, to lofia foki e mena ne fakamumuli ai ke he vai.”

21. Ko e heigoa e aoga ka olioli e tautolu he muitua e lauga ma e tau he 2011?

21 He mogonei mo e magahala ka tutupu e tau mena i mua, to moua he tau tagata he Atua e puipuiaga mooli he ha lautolu a Atua ko Iehova. Ko e higoa a Sefanaia, ne kakano “Kua Fufū e Iehova,” ne tuhi atu ke he punaaga mooli nei he fakamumuliaga. Latatonu ai, moua e tautolu e lauga ma e tau he 2011 ko e fakatonuaga pulotu: ‘Malu ke he higoa a Iehova.’ (Sefa. 3:12) Ti pihia foki he mogonei kua maeke mo e kua lata ia tautolu ke malu ke he higoa a Iehova, he falanaki katoatoa ki a ia. (Sala. 9:10) Kia tokaloto e tautolu he tau aho takitaha e fakamafanaaga omoomoi nei: “Ko e higoa a Iehova, ko e kolo uka haia; kua hola atu ki ai e tagata tututonu, ti hao ai a ia.”—Fakatai 18:10.

Manatu Nakai e Koe?

• Maeke fēfē a tautolu ke malu he higoa a Iehova mogonei?

• Ko e ha kua nakai lata ia tautolu ke falanaki ke he “pikopiko ne eke mo mena ke malu ai”?

• Ko e heigoa e maluaga kua moolioli ki a tautolu ma e anoiha?

[Blurb he lau 6]

Ko e lauga ma e tau he 2011: ‘Malu ke he higoa a Iehova.’—Sefanaia 3:12.

[Fakatino Credit Line he lau 7]

Thüringer Landesmuseum Heidecksburg Rudolstadt, Waffensammlung “Schwarzburger Zeughaus”

    Tau Tohi Faka-Niue (1982-2025)
    Saini ki Fafo
    Saini ki Loto
    • Faka-Niue
    • Tufa
    • Tau Manako
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Tau Kupu Fakaaoga
    • Fakavēaga Fakatagata
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Saini ki Loto
    Tufa