Tala Mai he Fonoaga Lagataha he Tau
Fonoaga ne Kitia e Kaufakalataha mo e Tau Fakatokaaga Ofoofogia
KO E tau fonoaga lagataha he tau he Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania kua fakatupu tumau e fiafia. Pihia foki e fonoaga ke 127 aki ne fakahoko he Aho Faiumu ia Oketopa 1, 2011! Ko e tau tagata ne uiina mai he lalolagi katoa ne fakapotopoto he Fale Toloaga he Tau Fakamoli a Iehova he Jersey City ha New Jersey i U.S.A.
Ko Gerrit Lösch he Kau Fakatufono ne fakafeleveia e toloaga fiafia. Ne tala age a ia ke he tau tagata ne uiina mai he 85 e motu to fiafia e lautolu e kaufakalatahaaga homo ue atu he lalolagi katoa. Ko e kaufakalatahaaga pihia ko e fakamatala mitaki mo e fakaheke ki a Iehova. Ko e kaufakalatahaaga e matakupu ne fakatutala tumau he fonoaga nei.
KO E TAU TALA MITAKI MAI I MESIKŌ
Ko e vala fakamua he fakaholoaga ne fakakite e kaufakalataha he tau tagata ha Iehova. Ko Baltasar Perla ne hūhū tala ke he tokotolu e matakainaga he magafaoa Peteli i Mesikō hagaao ke he lalafiaga he ono e la ofisa he Lotouho ha Amerika ke he la i Mesikō. Ha ko e lalafiaga nei, ko e magafaoa Peteli i Mesikō ne lahi fakahaga e aga fakamotu mo e tau motu kehekehe i ai. He kehekehe e tau motu ne o mai ai e tau matakainaga ne lahi ai e fefakamafanaaki. Tuga kua fakaaoga he Atua e lopa lahi mahaki ke utakehe e tau katofiaaga he tau motu.
Taha e mena uka he lalafiaga ko e lagomatai e tau tagata fakailoa ke logona hifo kua nakai vevehe a lautolu mai he fakatokatokaaga ha Iehova pete he nakai fai la ofisa kua gahua he tau motu ha lautolu. He mena ia, ne igatia e fakapotopotoaga mo e matutakiaga meli hila ne puipui mitaki ke maeke foki e tau matakavi mamao ke matutaki fakahako ke he la ofisa.
KO E TALA FOOU MAI I SAPANĪ
Ko James Linton mai he la i Sapanī ne fakamaama e puhala ne lauia e tau matakainaga ha tautolu he mafuike mo e tau tsunami ne laufoaia e motu nā ia Mati 2011. Tokologa e Tau Fakamoli ne galo e tau fakahele ha lautolu ti pihia foki mo e tau koloa ha lautolu. Molea e 3,100 kaina mo e totou teau e tau peleōafi ne foaki he Tau Fakamoli ne nonofo i tua he matakavi ne lauia ai. Ko e tau tagata gahua noa ne fakalataha mo e tau Komiti Tafale he Matakavi ne nakai okioki he gahua ke fakafoou e tau kaina he tau matakainaga. Molea e 1,700 a lautolu ne foaki noa ke gahua he ha matakavi kua manako lagomatai. Ko e matakau he tau tagata gahua noa mai he Tau Faahi Kaufakalataha ne lagomatai ke he fakafoou he tau Fale he Kautu, ti 575 e tagata gahua noa ne gahua ke he matagahua nei.
Kua onoono lahi ke he lagomataiaga fakaagaaga mo e tau logonaaga ha lautolu kua lauia ai. Molea e 400 motua ne gahua he matakavi ne lata ma e levekiaga. Kua kitia e manamanatu lahi he Kau Fakatufono ha kua tokoua e leveki faahimotu mai he matapatu ofisa ne o atu ke he matakavi ne lauia he matematekelea ke foaki e fakamalolōaga. Ko e tau manatu fakakite he Tau Fakamoli he lalolagi katoa ko e punaaga lahi he mafanatia.
TAU KAUTŪAGA MATAFAKATUFONO
Ne fanogonogo fakamatafeiga e toloaga ki a Stephen Hardy mai he la i Peritania he fakatutala a ia ke he tau kautūaga matafakatufono ne nakaila leva. Tuga anei, ko e fakatufono Falani ne poaki ke totogi age $82 miliona (U.S.) he tau tukuhau he fakatokatokaaga ne fakaaoga e tautolu i Falani. Ne fakamafola e matakupu he mogo ne talia he European Court of Human Rights (ECHR) a tautolu, he pehē kua moumou he fakatufono Falani e Article 9 he European Convention, ne kua puipui e tonuhia he lotu. Ne fakakite he tau kupu he fifiliaga ko e mena nei kua nakai hagaao ke he tau tupe, ha kua totou ai: “Ko e nakai fakaatā ke mailoga e fakatokaaga fakalotu, he hokotia ai ke he utakeheaga nei, ti vagahau fakateaga ke he hikiaga fakalotu, ko e tau fakataiaga oti he fakalavelave ke he tonuhia ne foaki he Article 9 i loto he European Convention.”
Ko e ECHR ne talia foki mo tautolu ke he mena ne putoia i Armenia. Tali mai he 1965 ko e ECHR ne pehē ai ko e European Convention kua nakai puipui e tau tagata takitaha mai he gahua tumau fakakautau. Ko e Grand Chamber—tuaga tokoluga atu he European Court—ne poaki ko e “totokoaga ke he gahua fakakautau, ne fakaohooho he fekehekeheaki kelea lahi mahaki,” kua lata ke taute he European Convention. Kua poaki he fifiliaga nei a Armenia mo e tau motu tuga a Azerbaijan mo Turkey ke fakagahua e tonuhia ia.
TAU MATAGAHUA TALAGA
Ko Guy Pierce he Kau Fakatufono ne lauga foki mo e talahau kua fia iloa oti a lautolu he toloaga ia hagaao ke he tau matagahua talaga i New York State. Ne fakakite e ia e vitiō hagaao ke he tau mena tutupu i Wallkill, Patterson, mo e tau fonua ne nakaila leva ia e moua i Warwick mo Tuxedo i New York. I Wallkill, ko e kaina foou ne amanaki ke mau he talaga he 2014 to ha ha i ai foki 300 e poko.
Kua fai fakatokaaga ke lata mo e vala fonua ne 100 e heketea i Warwick. “Pete kua nakai iloa tonu e mautolu e finagalo ha Iehova hagaao ki Warwick,” he talahau he Matakainaga Pierce, “to kamata gahua a mautolu ke he maga fonua ia mo e amaamanaki ke hiki atu e matapatu he Tau Fakamoli a Iehova ki ai.” Kua taute foki e tau fakatokaaga ke fakaaoga e vala fonua ne 20 e heketea ne toka ai ke he 10 e kilomita he faahi tokelau ha Warwick ke toka ai e tau matini mo e tau koloa talaga fale. “Ka fakaatā e matagahua talaga, kua amanaki a mautolu ke fakakatoatoa e matagahua ia he fā e tau,” he ui he Matakainaga Pierce. “Ti maeke mogoia e maga fonua ha tautolu i Brooklyn ke sela.”
“Kua hiki kia e manatu he Kau Fakatufono hagaao ke he tata lahi mahaki he matematekelea lahi?” he hūhū he Matakainaga Pierce. “Nakai pihia,” he tali e ia. “Ka tauhele he matematekelea lahi e tau fakatokaaga ha tautolu, to homo ue atu ai, homo ue atu mooli!”
MATAALA KE HE LEONA TAGI
Ko Stephen Lett, ko e taha ia he Kau Fakatufono, ne fakatutala ke he 1 Peteru 5:8: “Kia nonofo fakalatalata a mutolu, kia mataala a mutolu ha ko ia kua eke a mutolu mo tau fi hana, ko e tiapolo ia, kua faifano a ia tuga ne leona tagi, kua kumi kia falu ke faiola ai e ia.” Ne talahau he Matakainaga Lett kua loga e aga he tau leona ne taute ai e fakataiaga ha Peteru ke felauaki tonu mo e Tiapolo.
Ha kua malolō lahi mo e mafiti lahi e tau leona ke he tau tagata, kua nakai lata ia tautolu ke lali ke tau po ke tafepoi ke mua hake ia Satani ke he malolō ni ha tautolu. Kua lata a tautolu mo e lagomataiaga ha Iehova. (Isaia 40:31) Na tatao fakatekiteki e leona, ti latatonu a tautolu ke kalo mai he tuaga pouli fakaagaaga ha kua kumi ai a Satani ke he tau matafī haana. Tuga ni he tamate he leona e anetelope nakai vale po ke punua asini vao hane mohe, kua nakai fai fakaalofa a Satani mo e to fiafia lahi a ia ke tamate a tautolu. He makona e leona he kai, ne nakai kitia mitaki e manu ne tamate, tuga ni e tau matafī fakaagaaga ha Satani kua “au atu ai e mahani kelea he fakahikuaga ha lautolu ke he kamataaga ha lautolu.” (2 Pete. 2:20) Ti kua lata ia tautolu ke totoko a Satani mo e totō mau ke he tau matapatu fakaakoaga he Tohi Tapu ne iloa e tautolu.—1 Pete. 5:9.
TOKIOFA HAAU A TUAGA HE FALE HA IEHOVA
“Fai tuaga oti a tautolu i loto he fale ha Iehova,” he ui foki he taha tagata lauga ko Samuel Herd he Kau Fakatufono. Igatia e tau Kerisiano oti mo e tuaga i loto he “fale” he Atua—haana a faituga fakaagaaga—ko e fakaholoaga ke tapuaki ki a ia ne fakavē ke he poa lukutoto ha Iesu. Ko e tuaga ke tokiofa tuga e kotofaaga uho. Tuga a Tavita, kua manako a tautolu ke “nofo . . . ke he fale a Iehova ke he tau aho oti he [ha tautolu] a moui.”—Sala. 27:4.
Ko e Matakainaga Herd ne hagaao ke he Salamo 92:12-14 ti hūhū, “Maeke fēfē a Iehova ke taute a tautolu ke tupu olaola?” Tali e ia: “He parataiso fakaagaaga, maeke he Atua ke fakatumau ke fakamafana a tautolu, puipui a tautolu, mo e foaki ki a tautolu e tau vai fakahauhau he kupu mooli. Kia fakaaue a tautolu ki a ia ma e mena nā.” Ti tomatoma he Matakainaga ko Herd e toloaga: “Kia loto fakaaue a tautolu he nonofo tumau he fale ha Iehova—nakai ke he mogo kū ka e tukulagi.”
FAKALILIFU HE TAU KERISIANO E KUPU HE ATUA
Ko David Splane he Kau Fakatufono foki ne fakamaama e taha lauga foki ko e tau Kerisiano mooli ne fakalilifu tumau e Kupu he Atua. He senetenari fakamua, ne falanaki a lautolu ki ai ke fakatotoka e matakupu he peritome. (Gahua 15:16, 17) Ka ko e falu Kerisiano he senetenari ke uaaki ne kua fakaako ke he pulotu faka-Heleni ne kamata ke tuku e tau manako iloilo ha lautolu ke mahomo hake ke he tau Tohiaga Tapu. He mogo fakamui, ne hukui he falu e tau fakaakoaga he Tohi Tapu aki e tau manatu ha lautolu ne fakahigoa ko e tau Matua he Lotu mo e tau takitaki Roma ne puna mai e loga he tau fakaakoaga fakavai.
Ko Matakainaga Splane ne fakakite mai e fakatai, ne talahau e Iesu to matutaki e tau Kerisiano mooli ne fakauku ke he lalolagi ke lalago e kupu mooli. (Mata. 13:24-30) Nakai maeke ia tautolu ke talahau fakatonu ko hai a lautolu. Ka e he tau senetenari, tokologa ne tiaki e tau taofiaga nakai faka-Tohi Tapu mo e tau gahua ha lautolu. Falu ia lautolu nei ko e Pisopo ne Mua ko Agobard ha Lyons he senetenari ke 9 aki, ko Peter ha Bruys, Henry ha Lausanne, mo Valdès (po ko, Waldo) he senetenari ke 12 aki, ko John Wycliffe he senetenari ke 14 aki, ko William Tyndale he senetenari ke 16 aki, mo Henry Grew mo George Storrs he senetenari ke 19 aki. Matutaki e Tau Fakamoli a Iehova he vahā nei ke tapiki mau ke he tau tuaga faka-Tohi Tapu mo e mailoga ko e Tohi Tapu e fakavēaga he kupu mooli. Ko e kakano haia ti fifili he Kau Fakatufono ha tautolu e lauga he tau ma e 2012 ko e Ioane 17:17: “Ko e hau a kupu ko e kupu moli haia.”
TAU HIKIAGA OFOOFOGIA MA E FAKAMAHANI MO E FEKAFEKAUAGA
Ko e fakailoaaga ne taute e Anthony Morris he Kau Fakatufono kua fakakite ai e tau hikiaga ma e tau misionare mo e tau paionia pauaki. Ia Sepetema 2012, ko e tau vahega he Aoga Tohi Tapu ma e Tau Hoa Kerisiano to fakahoko ai he falu motu kua fifili. Kua hiki e onoonoaga he Aoga Kiliata. Ia Oketopa he tau kua mole, ko lautolu oti ne fakaako i Kiliata ne fitā e taute e fekafekau mau pauaki—ko e tau misionare ne nakaila o atu ki Kiliata, tau paionia pauaki, tau leveki faifano, po ko lautolu he Peteli. To fakaaoga a lautolu kua kautū ai ke atihake mo e fakamalolō e tau tagata he Atua mai he tau la ofisa, he gahua faifano, po ke tau matakavi ne lahi mahaki e puke tagata ka fakamalolō e lautolu e tau fakapotopotoaga ke he gahua fakamatala.
Ko e falu paionia pauaki to hafagi e tau matakavi tutū mamao mo e vevehe kehe. Ia Ianuari 1, 2012, falu ia lautolu ne kautū mai he Aoga Tohi Tapu ma e Tau Matakainaga Taane Nofo Tokotaha mo e Aoga Tohi Tapu ma e Tau Hoa Kerisiano kua kotofa ai ko e tau paionia pauaki fakakū ti fakaaoga ke hafagi mo e fakalaulahi e gahua he tau matakavi mamao. To moua e lautolu e tau kotofaaga ko e tau paionia pauaki lagataha he tau ke hoko ke he tolu e tau. Ko lautolu kua lauia mitaki to liga moua e tau kotofaaga tumau.
Ko e fonoaga he tau 2011 ko e magaaho fiafia. Hahaga atu a tautolu ki a Iehova ke fakamonuina e tau fakaholoaga foou ke fakalaulahi e gahua fakamatala ha tautolu mo e fakamalolō fakalahi ke fakalataha e tau matakainaga—ke fakalilifu mo e fakaheke ki a ia.
[Puha/Tau Fakatino he lau 18]
KE ILOA MITAKI
Ne putoia foki he polokalama e hūhū tala ke he tokolima e takape fifine mai he tokohiva ia lautolu kua momoui agaia he Kau Fakatufono. Tau Matakainaga Fifine ko Marina Sydlik, Edith Suiter, Melita Jaracz, Melba Barry, mo Sydney Barber ne talahau e puhala ne iloa e lautolu e kupu mooli mo e hū ke he fekafekauaga mau. Igatia a lautolu mo e talahau ke he toloaga e tau manatu uho, tau manatu hagaao ke he taane haana, mo e tau monuina ne olioli tokoua e laua. Ko e fakahikuaga omoomoi ke he tau hūhū tala nei, ne uhu he toloaga e lologo numera 86, ne mataulu “Faithful Women, Christian Sisters.”
[Tau Fakatino]
(Luga) Daniel mo Marina Sydlik; Grant mo Edith Suiter; Theodore mo Melita Jaracz
(Lalo) Lloyd mo Melba Barry; Carey mo Sydney Barber
[Mepe he lau 16]
(Ma e puhala katoa ne tohi aki, kikite e tohi)
Ono e la ofisa ne lalafi ki lalo hifo he takitakiaga he la i Mesikō
MESIKŌ
KUATEMALA
HONOTURA
ELE SALAVATOA
NIKARAKUA
KOSETA RIKA
PANAMA
[Fakatino he lau 17]
Liga ko e palana ma e matapatu ofisa he Tau Fakamoli a Iehova ke he lalolagi i Warwick i New York