Kolo Toko he FATATOHI INITANETE
Kolo Toko
FATATOHI INITANETE
Faka-Niue
ā
  • ā ē ī ō ū
  • TOHI TAPU
  • TAU TOHI
  • TAU FELEVEIAAGA
  • w09 4/15 lau 15-19
  • Kitia e Iloilo ha Iehova ke he Tufugatia

Nakai fai vitiō ma e fifiliaga nei.

Fakamolemole, fai lekua ke moua e vitiō.

  • Kitia e Iloilo ha Iehova ke he Tufugatia
  • Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2009
  • Tau Vala Mataulu
  • Tau Tohi Pihia Foki
  • Iesu—“Ko e Iki Gahua”
  • Ko e Fakaakoaga he Fakamakutu
  • Puipui Mai he Hagahaga Kelea Fakaagaaga
  • Fakamanavalahi Pete e Totokoaga
  • “Pipiki ke he Tau Mena Mitaki”
  • Tau Fakaakoaga Mai he Tufugatia
  • Tata Mai e Aho a Iehova
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1998
  • ‘Oi, Oi! ko e Hokulo he Pulotu he Atua!’
    Fakatata Atu ki a Iehova
  • Ko e Heigoa ne Fakaako he Tau Tufugatia?
    Ala!—2006
Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2009
w09 4/15 lau 15-19

Kitia e Iloilo ha Iehova ke he Tufugatia

“Ko e hana tau [mahani] . . . kua kitia ia he manamanatu e tau mena ne eke.”—ROMA 1:20.

1. Ko e heigoa he iloilo he lalolagi ne lauia e tokologa he vahā nei?

KO E kupu “iloilo” kua fakaaoga fakahanoa. Ne talahau he falu kua iloilo e tagata kaeke kua lahi e lotomatala haana. Ka ko e tau tagata pulotu ne fakahigoa he lalolagi kua nakai fai takitakiaga mauokafua he moua e kakano mooli he moui. Ke he taha faahi, ko lautolu ne fakaatā a lautolu ni ke fakaohooho he tau tagata pihia kua fakahiku ke “hikihikifano, mo e havilia he tau matagi oti he tau kupu fakaako.”—Efeso 4:14.

2, 3. (a) Ko e ha ko Iehova ko e “iloilo ne tokotaha”? (e) Kehe fēfē e iloilo mahani Atua mai he iloilo he lalolagi?

2 Kua kehe ha ia mai ia lautolu ne moua e iloilo mooli, ko e Punaaga i ai ko Iehova ko e Atua! Ne talamai he Tohi Tapu ki a tautolu ko Iehova ko e “iloilo ne tokotaha.” (Roma 16:27) Kua iloa e ia e tau mena oti kua lata ke iloa hagaao ke he lagi mo e lalolagi katoatoa, putoia e tufugatiaaga mo e kamataaga. Ko e tau fakatufono he tufugaaga he fua lalolagi—ne falanaki e tau tagata ki ai ma e kumikumiaga ha lautolu—ko e tau mena oti ne talaga e Iehova. Ti kua nakai fiafia a ia ke he tau mena ne talaga he tagata, mo e nakai nava a ia ke he mena ne fakahigoa ko e manamanatuaga fakahakehake he pulotu he tagata. “Ko e iloilo he lalolagi nai, ko e goagoa haia ki mua he Atua.”—1 Kori. 3:19.

3 Ne talamai he Tohi Tapu ki a tautolu ko Iehova ne “foaki mai e iloilo” ke he tau fekafekau haana. (Fakatai 2:6) Nakai tuga e tau pulotu he tagata, ko e iloilo ne mai he Atua kua nakai taumaleku. Ka kua peehi e fakafiliaga tonu mo e fakavē ke he lotomatala mo e maamaaga hako. (Totou Iakopo 3:17.) Kua ofoofogia e aposetolo ko Paulo ke he iloilo ha Iehova. Ne tohi e ia: “Oi, oi! ko e hokulo he tanakiaga he iloilo mo e [lotomatala] he Atua! Kua nakai maeke ni ia taha ke kumi hana tau fakafiliaga; kua nakai maeke foki ke iloa hana tau haeleaga.” (Roma 11:33) Ha kua mua ue atu e iloilo a Iehova, kua mauokafua a tautolu nukua takitaki he fakatufono haana a tautolu ke he puhala kua mitaki lahi mahaki he moui. Kua lahi atu e mena ne iloa e Iehova ke he ha tagata ke he mena kua lata ke maeke ia tautolu ke fiafia.—Fakatai 3:5, 6.

Iesu—“Ko e Iki Gahua”

4. Ko e heigoa taha puhala ka kitia e tautolu e iloilo ha Iehova?

4 Ko e iloilo ha Iehova, fakalataha mo e falu mahani mitaki ue atu haana, kua maeke ke kitia he tau mena ne eke e ia. (Totou Roma 1:20.) Mai he tau mena lalahi ke he tau mena ikiiki, ne fakakite he tau gahua ha Iehova e tau vala he aga haana. Ko e mena fe ni ne onoono a tautolu ki ai —ke he lagi likoliko po ke lalofonua—kua kitia e tautolu e tau fakamooliaga loga he Tufuga ne mua ue atu e iloilo mo e fakaalofa. Maeke ia tautolu ke lahi e mena ne ako hagaao ki a ia he manamanatu ke he tau mena ne eke e ia.—Sala. 19:1; Isaia 40:26.

5, 6. (a) Ko hai foki ne putoia mo Iehova ke he tufugatiaaga? (e) Ko e heigoa ka fakatutala a tautolu ki ai, ti ko e ha?

5 Nakai ni ko Iehova tokotaha he magaaho ne “eke [e ia] e lagi mo e lalolagi.” (Kene. 1:1) Ne fakakite he Tohi Tapu ato kamata e tufugatia he tau mena kua kitia, ne tufuga e ia e tagata fakaagaaga he puhala haana ne eke aki “e tau mena oti.” Ko e mena moui fakaagaaga ia ko e Tama fuataha he Atua—“ko e uluaki he tau mena oti kana kua eke”—ne moui ke he lalolagi he magaaho fakamui ko e tagata ko Iesu. (Kolo. 1:15-17) Tuga a Iehova, ne moua e Iesu e iloilo. Ne fakakite he Tau Fakatai veveheaga 8, ko ia ko e fakataiaga he iloilo. Kua hagaao foki e veveheaga ia he Tohi Tapu ki a Iesu ko e [“iki gahua,” NW] he Atua.—Fakatai 8:12, 22-31.

6 Ti ko e tufugatia he tau mena kua kitia nukua fakakite e iloilo ha Iehova mo e haana Iki Gahua, ko Iesu. Kua ha ha i ai e tau fakaakoaga uho ma tautolu. Kia fakatutala a tautolu ke he fā e fakataiaga ke he tau mena ne tufuga kua fakamaama he Tau Fakatai 30:24-28 ne ‘mua ue atu e iloilo.’a

Ko e Fakaakoaga he Fakamakutu

7, 8. Ko e heigoa e tau kitiaaga ke he lō ne fuluola ki a koe?

7 Ka kumikumi a tautolu ke he talagaaga mo e tau gahua ha lautolu, pihia foki mo e tau mena ne maeke ke fakahigoa “kua ikiiki ke he lalolagi” ka foaki e fakaakoaga ki a tautolu. Ke fakatai, manamanatu ke he iloilo mua ue atu he lō.—Totou Tau Fakatai 30:24, 25.

8 Ne talitonu falu tagata kumikumi ko e kavi ke he 200,000 e lō ma e tau tagata takitaha, ti kua lavelave a lautolu oti he gahua i luga mo lalofonua he fua lalolagi. Kua fakapotopoto e tau lō ke he tau faga lō, ti laulahi he tau faga lō kua moua ai tolu e vahega: ko e tau lō fanau (queen), tau lō taane, mo e tau lō gahua. Kua igatia e matakau mo e fai vala ke he puhala ni ha lautolu ke leveki e tau manako he faga lō. Taha e lō pauaki, ko e lō helehele lau akau ha Amerika Toga, liga ne fakahigoa ko e lō iloilo he gahua fonua. Ne fagai, hikihiki, mo e helehele he tau moko ikiiki nei e tau fonua fungus ke maeke ke moui olaola. Ne kitia ai he tau tagata kumikumi ko e “lō gahua fonua” iloilo nei kua hikihiki e tau gahua haana ke felauaki mo e lahi he mena kai kua lata ma e faga lō.b

9, 10. Fifitaki fēfē e tautolu e fakamakutu he lō?

9 Maeke a tautolu ke ako mai he tau lō. Ne fakaako e lautolu a tautolu kua lata ke gahua fakalahi ka manako a tautolu ke moua e tau fua mitaki. Ne talamai he Tohi Tapu ki a tautolu: “Ko e tagata teva na e, kia fano a koe kehe lo, kia kitekite ā koe ke he hana mahani ke iloilo ai a koe. Nakai fai takitaki a ia, po ke leoleo, po ke pule. Kua taute ai e ia hana tau mena kai ke he tau mafana, mo e tanaki ai e ia hana tau mena kai ke he vaha ne helehele ai e tau saito.” (Fakatai 6:6-8) Ne gahua makutu tokoua a Iehova mo e haana Iki Gahua, ko Iesu. “Kua gahua haku a Matua kua hoko mai ni ke he aho nei,” he talahau e Iesu, “ha ne gahua foki au.”—Ioane 5:17.

10 He fifitaki ke he Atua mo Keriso, kua lata ia tautolu ke fakamakutu foki. Pete ne tau kotofaaga ha tautolu i loto he fakatokatokaaga he Atua, kua lata ia tautolu ke igatia mo e “fakamakai nakai noa ke he gahua he Iki.” (1 Kori. 15:58) Ko e mena ia, kua lata ia tautolu ke muitua ke he tomatomaaga ha Paulo ke he tau Kerisiano i Roma: “Aua neke fakateaga ke he fakamakutu, kia malolo e loto, kia fekafekau [ki a Iehova].” (Roma 12:11) Ko e tau gahua ha tautolu he taute e finagalo a Iehova kua aoga lahi, ha kua fakamafana mai e Tohi Tapu ki a tautolu: “Ko e mena nakai hepehepe e Atua ke fakanimonimo ai e ia ha mutolu a tau gahua, mo e gahua fakamalolo he fakaalofa kua fakakite mai ai e mutolu ke he hana higoa.”—Hepe. 6:10.

Puipui Mai he Hagahaga Kelea Fakaagaaga

11. Fakamaama falu aga he sifanai.

11 Ko e sifanai (rock badger) ko e manu tote ka fakaako ki a tautolu e tau fakaakoaga aoga lahi. (Totou Tau Fakatai 30:26.) Kua liga tuga e lapiti lahi ka e kūkū mo e veliveli e tau teliga mo e kūkū e tau hui. Ne nofo e manu tote nei he tau mena makamaka. Ko e tau mata maama lahi he sifanai kua aoga lahi, ti eke e tau pūpū mo e tau ava maka ne nofo ai mo puipuiaga mai he tau fī. Ne talaga e sifanai ke tupu mitaki he nonofo fakalataha, kua puipui mo e lagomatai ai ke fakamafana he vahā makalili.c

12, 13. Ko e heigoa e tau fakaakoaga kua ako e tautolu mai he sifanai?

12 Ko e heigoa kua ako e tautolu mai he sifanai? Fakamua, mailoga kua nakai fakahanoa e manu nei neke kunu mai he falu. Ka kua fakaaoga e ia e mata maama haana ke kitia mamao atu e tau fī, ti nofo tata ai ke he tau pūpū mo e tau ava maka ka puipui e moui. Pihia foki, kua lata ia tautolu ke moua e kitiaaga matila fakaagaaga ke maeke ia tautolu ke mailoga e tau hagahaga kelea kua tatao mai he lalolagi a Satani. Ne tomatoma he aposetolo ko Peteru e tau Kerisiano: “Kia nonofo fakalatalata a mutolu, kia mataala a mutolu ha ko ia kua eke a mutolu mo tau fi hana, ko e [T]iapolo ia, kua faifano a ia tuga ne leona tagi, kua kumi kia falu ke faiola ai e ia.” (1 Pete. 5:8) He nofo a Iesu he lalolagi, ne fakatumau a ia ke mataala, ke puipui mai he tau laliaga oti ha Satani ke moumou e mahani fakamooli Haana. (Mata. 4:1-11) Ne fakatoka e Iesu e fakafifitakiaga mitaki ma e tau tutaki haana!

13 Taha puhala ke mataala a tautolu ko e fakaaoga e puipuiaga fakaagaaga ne foaki mai e Iehova ki a tautolu. Ko e fakaako e Kupu he Atua mo e ō he tau feleveiaaga Kerisiano kua nakai lata ke fakaheu. (Luka 4:4; Hepe. 10:24, 25) Lafi ki ai, tuga e sifanai ne tupu mitaki he nonofo fakalataha, kua lata ia tautolu ke nonofo fakatata ke he tau matakainaga Kerisiano ha tautolu ke moua e “fefakamafanaaki” mo lautolu. (Roma 1:12) He moua e puipuiaga ne foaki mai e Iehova ki a tautolu, ne fakakite kua talia a tautolu ke he salamo ko Tavita, ne kua tohi: “Ko Iehova ko e haku a maka tumau haia, mo e haku a kolo, mo e haku a fakamoui; ko e haku a Atua, ko e haku a maka tumau, kua tua au kia ia.”—Sala. 18:2.

Fakamanavalahi Pete e Totokoaga

14. Pete he liga nakai ofoofogia ke he taha e hē akerisi, ko e heigoa ka talahau hagaao ke he fuifui hē akerisi?

14 Maeke foki ia tautolu ke ako mai he hē akerisi. Ko e taha e hē akerisi, kavi ke he 5 e senetimita he loa, ne liga nakai ofoofogia ki ai, ka ko e fuifui hē akerisi kua ofoofogia mooli ki ai. (Totou Tau Fakatai 30:27.) Kua talahaua he kai nanā, kua maeke he fuifui moko malolō lahi nei ke moumou mafiti e fonua ne lata ke helehele. Ne fakatatai he Tohi Tapu e gō he fuifui moko hane hohoko mai, putoia e tau hē akerisi, ke he tomumu he tau kariota mo e ke he patapatakā he afi ne huhunu e gutugutu saito. (Ioelu 2:3, 5) Kua tafu he tau tagata e tau afi he lali ke taofi e holofa he fuifui hē akerisi, ka kua kaumahala e tau laliaga nei. Ko e ha? Ko e tau gati tino he tau hē akerisi ne vela kua tamate aki e afi ati maeke e fuifui moko ne toe ke matutaki atu. Pete he nakai fai patuiki po ke takitaki, ne gahuahua e fuifui hē akerisi tuga e matakautau fakatokatoka mitaki, kua kautū ke he ha tauhele.d—Ioelu 2:25.

15, 16. Fakatatai fēfē e tau tagata fakapuloa he Kautu he vahā nei ke he fuifui hē akerisi?

15 Ne fakatatai he perofeta ko Ioelu e gahua he tau fekafekau ha Iehova ke he tau gahua he tau hē akerisi. Ne tohi e ia: “Kua tafepoi a lautolu tuga e tau tagata toa, kua o hake a lautolu he kaupa tuga e tau tagata tau; kua o a lautolu takitaha ke he hana puhala, ti nakai afe age foki a lautolu ke he taha mena he o a lautolu. Nakai tulei atu taha ke he taha; kua o a lautolu takitaha ke he hana puhala; ka feoho atu foki a lautolu ke he tau kanavaakau nakai kafokia ai a lautolu.”—Ioelu 2:7, 8.

16 Kua fakamaama fakamitaki he perofetaaga nei e tau tagata fakapuloa he Kautu he Atua he vahā nei! Kua nakai ‘fai kaupa’ he totokoaga ne maeke ke fakaoti e fakamatala ha lautolu. Ka kua fifitaki e lautolu a Iesu, ne fakatumau ke taute e finagalo he Atua pete kua vihiatia he tokologa a ia. (Isaia 53:3) Mooli, ko e falu Kerisiano ne “feoho atu [po ke, veveli] foki a lautolu ke he tau kanavaakau” ne mamate fakamaturo ha ko e tua ha lautolu. Ka kua matutaki agaia e gahua fakamatala, ti matutaki e tau tagata fakapuloa he Kautu ke tupu ki mua. Ti fa mahani e favaleaga ke folafola e tala mitaki ke he tau tagata ne liga nakaila logona e ogo he Kautu. (Gahua 8:1, 4) He fekafekauaga haau ni, kua fakatātā nakai e koe e fakamanavalahi ke tuga e tau hē akerisi—pete he fehagai mo e fekehekeheaki mo e totokoaga?—Hepe. 10:39.

“Pipiki ke he Tau Mena Mitaki”

17. Ko e ha ne pili e tau alohui he moko taliga ke he tau fuga lapa momole?

17 Ko e moko taliga tote kua tuga ke nakai maeke ke lauia he malolō mamafa (gravity). (Totou Tau Fakatai 30:28.) Ti ofomate e tau saienetisi ke he lotomatala he moko tote nei ne nakai tō he totolo mafiti hake he tau kaupā ti totolo foki he tau alofale momole. Taute fēfē he moko taliaga e mena ia? Nakai ha kua mimiti hake he kapiniu po ke taha vahega pili pauaki. Ka kua igatia e tau matahui he moko taliga mo e tau avaava ne fakaalo aki, ti kua totou afe e tau fulufulu ne tuputupu hake ne tuga e tau lauulu. Igatia e tau fulufulu nei ne totou teau e tau kavekave ne ha ha i ai e tau matahiku ne tuga e tau sosa. Ko e malolō ne moua mai he intermolecular he tau fulufulu oti nei kua lahi ke nakai ni lagomatai aki e mamafa he tino he moko taliga—pete he totolo fakafohake ai he hio! He ofomate ke he lotomatala he moko taliga, ne talahau he tau tagata kumikumi ko e tau ie synthetic ne taute ke fifitaki e tau alohui he moko taliga ka fakaaoga mo pili malolō lahi.e

18. Mailoga mooli fēfē e tautolu kua tumau a tautolu ke “pipiki ke he tau mena mitaki”?

18 Ko e heigoa kua ako e tautolu mai he moko taliga? Ne tomatoma e Tohi Tapu ki a tautolu: “Kia fakavihia e tau mena kelea, kia pipiki ke he tau mena mitaki.” (Roma 12:9) Ko e tau fakaohoohoaga kelea ne holofa he lalolagi ha Satani kua maeke ke fakatoka kehe e pipiki ha tautolu ke he tau matapatu fakaakoaga mahani Atua. Ke tuga anei, he lafi mo lautolu ne nakai pipiki ke he tau fakatufono he Atua—he aoga po ke gahuaaga po ke falu puhala he tau fakafiafiaaga nakai faka-Atua—ne liga lauia e fifiliaga ha tautolu ke taute e mena hako. Ua fakaatā e mena ia ke tupu ki a koe! Ne hataki he Kupu he Atua: “Aua neke fakafiailoilo a koe.” (Fakatai 3:7) Ka e muitua ke he fakatonuaga iloilo ne age e Mose ke he tau tagata he Atua he tau vahā i tuai: “Kia matakutaku a koe kia Iehova hau a Atua, ti fekafekau a koe kia ia, ti pipiki atu a koe kia ia.” (Teu. 10:20) He pipiki ki a Iehova, to fifitaki a tautolu ki a Iesu, ne talahau hagaao ki ai: “Kua fiafia a koe ke he mahani tututonu, ka e vihiatia e mahani hepehepe.”—Hepe. 1:9.

Tau Fakaakoaga Mai he Tufugatia

19. (a) Ko e heigoa e tau mahani ha Iehova kua kitia e koe he tufugatia? (e) Aoga fēfē ki a tautolu e iloilo faka-Atua?

19 Tuga he kitia e tautolu, ko e tau mahani ha Iehova kua kitia maali ke he tau mena ne eke e ia, ti foaki foki he tau tufugatia haana e tau fakaakoaga uho ma tautolu. He lahi atu e kumikumi ha tautolu ke he tau gahua a Iehova, to lahi atu e nava ha tautolu ke he iloilo haana. He hagaaki ke he iloilo faka-Atua, to fakahokulo e fiafia ha tautolu mogonei mo e puipui a tautolu he tau magaaho i mua. (Fakama. 7:12) E, to logona ni e tautolu e hakotika he fakamalolōaga mai he Tau Fakatai 3:13, 18, ne pehē: “Uhoaki [po ke, fiafia] e tagata kua moua e iloilo, mo e tagata foki kua moua e pulotu. Ko ia ko e akau he moui kia lautolu kua toto atu kia ia; uhoaki [po ke, fiafia] foki a lautolu kua taofi ai a ia.”

[Tau Matahui Tala]

a Mua atu ki a lautolu ne ikiiki ka liga fiafia ke kumikumi ke he tau tala he matahui tala ne mumui mai ti fai talahauaga ke he kumikumiaga ha lautolu ka fakatutala ke he vala tala nei he Fakaakoaga Kolo Toko he fakapotopotoaga.

b Ma e tau vala tala foki ke he lō helehele lau akau, kikite e tau fufuta he Awake! ia Mati 22, 1997, lau 31, mo e Me 22, 2002, lau 31.

c Ma e falu vala tala foki ke he sifanai, kikite e Awake! ia Sepetema 8, 1990, lau 15-16.

d Ma e falu vala tala foki ke he hē akerisi, kikite e Awake! ia Oketopa 22, 1976, lau 11.

e Ma e falu vala tala foki ke he moko taliga, kikite e Awake! ia Aperila 2008, lau 26.

Manatu Nakai e Koe?

Ko e heigoa e fakaakoaga aoga ne ako e tautolu mai . . .

• he lō?

• he sifanai?

• he hē akerisi?

• he moko taliga?

[Fakatino he lau 16]

Fakamakutu nakai a koe tuga e lō helehele lau akau?

[Tau Fakatino he lau 17]

Moua he sifanai e puipuiaga he nonofo fakalataha. Taute pihia nakai e koe?

[Tau Fakatino he lau 18]

Tuga e tau hē akerisi, ne fakakite he tau fekafekau Kerisiano e fakamanavalahi

[Fakatino he lau 18]

Tuga ne pili e moko taliga ke he tau fuga lapa, ne pipiki e tau Kerisiano ke he tau mena mitaki

[Credit Line]

Stockbyte/Getty Images

    Tau Tohi Faka-Niue (1982-2025)
    Saini ki Fafo
    Saini ki Loto
    • Faka-Niue
    • Tufa
    • Tau Manako
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Tau Kupu Fakaaoga
    • Fakavēaga Fakatagata
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Saini ki Loto
    Tufa